Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Pisana rijec


Prizren: Održana promocija stihozbirke "Ademov mjesec" autora Mustafe Balje i izložba slika slovenačkog slikara Lojza Kalinšeka
BALJEOV I KALINŠEKOV ISKONSKI SPOJ RIJEČI I SLIKA
Procitaj komentar
Objavljeno: 29. April 2018. 22:04:08


U predivnom ambijentu Prizrenskog hamama održana je promocija stihozbirke "Ademov mjesec" autora Mustafe Baljea, koju je pratila i izložba slika slovenačkog slikara Lojza Kalinšeka. Slike su rađene prema movitima Baljeove knjige poezije.

O knjizi su, pred gradonačelnikom Prizrena, Mytaherom Haskukom, ambasadorom Slovenije u Prištini, Bojanom Bertonceljom, direktorom Uprave kulture, omladine i sporta, Ehatom Oreshkom, poslenicima pisane riječi i umjetnosti, medija i drugih gostiju, govorili promotori Dr. Sadik Idrizi i Rešat Fazli. U uvodnom dijelu, moderator programa glumac Edis Galjuši, poželjevši dobrodošlicu gostima, među ostalim je kazao da je "peta stihozbirka "Ademov mjesec", poznatog bošnjačkog, uopšte kosovskog pjesnika i novinara Mustafe Baljea, iz štampe izašla uz sam kraj prošle i početkom 2018. godine" te da je izdavački poduhvat Agencije “UTILIS” iz Prizrena.

"Ovaj poetski uradak, za relativno kratko vrijeme, veoma dobro je prihvaćen od strane književne kritike ali i samih čitalaca ovdje i u okruženju. Njegov intro u knjizi “Kad progovori šutnja…", i ovoga puta, kao i nekim njegovim prethodnim knjigama je oksimoronski, intrigantan.te da Balje, kao neumorni pjesnički istraživač duše, dualizma, pojava u društvu, svojim poetskim izrazom, pokušao je da u ljudskom biću pronađe kako zlo koje nas okružuje bude pobjeđeno. Njegov recenzent Ismet Marković Plavnik, Baljea vidi kao obnovitelja bošnjačkog pjesništva na Kosovu ali i šire", dok Akademik Ferid Muhić, smatra da ”umjesto da govori o nježnosti, njegova poezija jeste nježnost; umjesto da raspravlja o lirizmu, njegova poezija jeste lirska! Pjesnik Mustafa Balje niti imitira, niti kopira, ne slijedi, niti se priključuje nekakvim uzorima i primjerima. Autentičnost njegovog pjesničkog govora zasnovana je na svježini i snazi percepcija lirske ljepote i nježnosti, neizbrisivo urezanih u ranom djetinjstvu, sačuvanih i pjesnički sublimiranih kroz život i sazrijevanje. Posmatran u tradiciji ukupne bošnjačke poezije”, u jednoj recenziji književnik svjetskog glasa iz Sarajeva, Džemaludin Latić, podvlači da se “Baljeov lirski rukopis nastavlja na onu melanholičnu brazdu koju je na početku prošlog stoljeća zaorao rodonačelnik moderne bošnjačke poezije Musa Ćazim Ćatić. Poput Muse u svoje vrijeme", Latić zaključuje da je “pjesnik Balje raspolućen između evropskih pjesničkih oblika i istočnjačke senzibilnosti. Otok u uzburkanom moru, na razmeđu svjetova!”, kazao je Galjuši, dodajući da je Mustafa Balje, ovom knjigom, pokušao i da istakne iskonsku potrebu za očuvanjem čovjekoljublja, domoljublja, suštinski, ne kao parola, Njegova metafizičnost, kroz razgovor sa likovima i događajima, pokazuje da je ovovremenski zainteresiran da kroz svoj pjesnički izraz utiče na promjenu surove realnosti koja pritiska i proždire savremenog čovjeka. On se pojavljuje kao antipod i bori se snažno protiv mitologiziranog i nametnutog sukoba civilizacija, prkoseći tako čovjekovom suštinskom „destruktivnom ponašanju", Kako bi to okarakterisao Erich From”, podvukao je Galjuši.

O knjizi su, govoriti i promotori: Dr. Sadik Idrizi, književnik i kritičar, ujedno i urednik ovog izdanja te profesor bosanskog jezika i književnik, Rešat Fazli.



"Poezija se piše kao što se i živi – dugo i mučno“ – rekao je Mak Dizdar u jednom intervjuu. A o poeziji se jedino poezijom može govoriti. Sve drugo bila bi iskrivljena i neuvjerljiva slika koja kvari opšti utisak. Poeziju Mustafe Baljea treba doživjeti, treba je čuti u njegovom izvornom kazivanju, onako raskošnu i polivalentnu, u svom lirskom kodu i sentimentu. Peta knjiga pjesama Mustafe Baljea "Ademov mjesec" predstavlja autorov hod i putovanje predjelima sna i šutnje. Svojom cjelovitošću, unutarnjom punoćom i duhovnom sabranošću ova stihozbirka svjedoči o vazda prisutnoj pjesnikovoj žudnji da iskaže smisao zemaljskog i nebeskog zbivanja. U stvari, ovo je poezija razapeta između Adema (: čovjeka) i mjeseca, između tame i svjetlosti, šutnje i sna.

"Kad progovori šutnja“ naslov je pjesme koju autor uzima kao moto za cijelu knjigu. Puno tišine i šutnje, puno mjesečeve svjetlosti, a onda prasak i eksplozija iz dna pjesnikove duše. Oksimoron kao misaona figura najviše odgovara pjesniku, te često posegne za njom kada želi pojačati snagu i dubinu poetskog izraza. Zapravo, može se govoriti o šutnji kao posebnom elementu Baljeve poezije. A šutnja može biti signal različitih situacija, tj. raspoloženja: može signalizirati uvrijeđenost, ljutnju, ali i visok stepen bliskosti sugovornika, koji mogu ugodno šutjeti zajedno (dvoje zaljubljenih mogu satima šutjeti na klupi). U knjizi se Balje druži sa ljudima iz svog bližeg i daljeg okruženja, sa mnogima koji više nisu među živima, sa pjesnicima i ostalim smrtnicima. Stoji pred njima s dubokim naklonom, visoko cijeni njihovu riječ, život i djelo. Knjigu otvara pjesmom „Posljednjem Bogomilu“, koju posvećuje velikom istraživaču i pjesniku Nazifu Dokleu, kojeg smatra neprevaziđenim u mnogim oblastima naučnog i umjetničkog stvaranja. Njemu duguje ulazak u bogomilski krug, u njihov duhovni svijet i doktrinu. Metamorfoza bogumilskog dualističkog učenja naročito se otkriva u antologijskoj pjesmi "Ademov mjesec". Ovdje se o prošlosti ne pjeva patriotski i herojskim pokličima već tiho i uspravno pred zlom koje prati naš narod, istrajnošću čovjekovog sna o kosmičkoj utjehi pred velikim sudom Vremena.



U stihozbirci se Balje obraća pjesnicima Vejselu Hamzi, Ismetu Markoviću Plavniku, Isnamu Taljiću, Namiku Dokleu, te Nusretu Bilibaniju, stradalniku koji je preživio "barski inferno", dok se tu našao i posljednji prizrenski kovač Hevzi Cana. Tu su još neki prijatelji, autoru bliske i drage osobe, kojima poklanja bukete poetskih vibracija. Slovenački slikar Lojze Kalinšek je svojim kistom ukrasio korice i obogatio unutrašnjost knjige, čime smo na najbolji način dobili sinkretizam, odnosno iskonski spoj slike i riječi. Zapravo, pjesme i nisu ništa drugo do slike u riječima, dok su slike samo obojene riječi. A ova knjiga i izložba koja je prati najbolja su potvrda jedinstvenosti umjetnosti.”, istakao je Dr. Idrizi, dok je profesor Fazli naglasio da je Balje "pjesnik misaone svestranosti, filozofske rječitosti, muzikalnosti u svojim pjesmama". "Kao epifonem zbirke odabrao bih pjesmu „Pjesma naroda mog“, koja je u ovoj zbirci dosegla vrhunac. Nekako bih je usporedio sa pjesmom našeg doajena Abdulaha Sidrana "Šta radiš, sine?“ Balje, jednako kao i veliki Sidran, bez patetike, oštrih riječi, mirno razotkriva svoj identitet i traži smisao životu. Traži oslonac kojim će hoditi i uže za koje će se vezati, a to je njegov zavičaj, njegov govor, njegov narod. A zavičaj se najljepše doživi pjesmom, napisanom ili nenapisanom, iskazanom ili neiskazanom. Pjesmom koja će obuhvatiti svaku travku, svaki kamen, u svakoj grudi se traži asocijacija koja će nas zbližiti sa vatanom i sa našim precima. Čak i jauk i vapaj izvučen iz jecaja duše je pjesma. I bol je pjesma isto kao i ljubav kada joj nađemo riječi, ritam i smisao. Balje ih nalazi i veoma dobro intonira. Pjesma nije samo gomila riječi, koliko god one bile lijepe same po sebi, pjesma je odraz kompletnog bića čovjekova, njegov osjećaj, njegova prošlost i njegova budućnost. Ljepota njegova zavičaja je u njegovoj pjesmi i on je traži „kao čobanin uz fenjer, tražeći stado", po vrletima, sokacima, u "koraku svoje nane". I kada iz njega izađe postane svačija ali i ne manje njegova. Ova pjesma okuplja sve druge kao pastir stado, kao centar kružnicu. Nju bih odvojio kao ideju koja se ostvaruje svim drugim pjesmama, koje su joj ukrasni dodaci. Sve se vrte oko nje i sve joj pogoduju. Uzećemo je kao zaključak, ali i ne kao definitivnu, pjesnik je sebi ostavio prostora za dalja dopunjavanja, tema je neiscrpna, strijepnja za opstankom još neiskazana. S pravom bismo rekli da je Balje ovdje najostvareniji, da „ne ide malen ispod zvijezda“ (Antun Branko Šimić). Vrstan u odabiranju riječi kojima poentira završnicu pjesme, pronalazeći izlaz iz bezizlaza. Kada pjesme nema, a žeđ za njom je sve jača, kada joj se gubi svaki trag, pjesnik ne klone, već ostaje ustrajan i ostvari pjesmu sam, jer "Ako si samo misao izgubljena/ još uvijek nenapisana, /Čežnja je moja jača/ od tvog nepostojanja“, i pjesma nikne sopstvenim perom. Pjesnika Baljea možemo svrstati u pjesnike postmoderne, jer ekspresija njegovih misli neposredno dolazi u vezu sa čitaocima. Mirnim tonom, tihom besjedom razvija se u aksiom o kojem je raspravljati dalje udaranje u zid.”, kazao je u besjedi o Baljeovom djelu, profesor i književnik, Rešat Fazli. U pozdravnom pismu i čestitkama, prof. dr. Muljaima Kaćke, govoreći o pjesniku Baljeu, naglasio je da "pisati ili govoriti o pjesniku, ili o bilo kome ko radi jedan posao 20-ak godina je velika odgovornost. Odgovornost koja granici sa tremom. Možda bi sam pjesnik sa tolikim stazom mogao najbolje opisati sebe - svoj rad, jer je on rastao sa svojim djelom. Tako, ja bih sada najradije bio Mustafa i iz tog iskustva bih napisao/kazao o tome kako je nastao Ademov mjesec. Valjda kad tako dobro naučiš posao i kad poeziju počneš i živit' a ne samo pisat', "odjednom" dodjes do takvog naslova. "Ademov mjese" - je zapravo sva ona ozbiljnost dovedena do perfekcije, sama po sebi dovoljna. Dovoljna da dalje od naslova zbirke pisac nije imao potrebe da stvara. Takva simbolika kao pomenuti naslov je rezultat koktela - sazrijevanja i življenja poezije. Ko je je sve Mustafin Adem, i zasto baš on. I zašto baš sad ovakva emocija. Sve su ovo pitanja koja su se meni javljala tokom čitanja ovog djela. Mustafin Adem ili Mustafin čovjek, je logičan slijed iz perifernog ka referentnom, a doći do suštinskog, treba malo sazrjeti, treba "porasti" i životno i poetski, i eto ga, u najboljim godinama života, slučajno ili ne, i najbolja i najzrelija poezija Mustafe. Bar za sada. Ako se malo odmaknemo od primarne simbolike Mustafinog Adema, te da je on covjek, čovjek praotac, čovjek pokretač...naći ćemo pomalo cijeli zapad i istok, bar u tom najkvalitetnijem smislu, umjetničkom.” A sam pjesnik i slavljenik, Mustafa Balje u svojoj besjedi je, među ostalim kazao: "Ti velika zvijezdo! U čemu bi bila tvoja sreća, da nemaš onih kojima sijaš! Deset godina penjalo si se amo k mojoj pećini: ti bi se zasitilo bilo svoje svjetlosti i ovoga puta, da nije mene, moga orla i moje zmije. Nego mi smo te iščekivali svakoga jutra, uzimali smo od tvoga obilja i blagosiljali te za nj. I gle! Ja ne znam kud bih sa svojom mudrošću, kao pčela koja je nakupila previše meda; osjećam potrebu da se prema meni ruke šire. Htio bih da poklanjam i udjeljujem, sve dok se mudri među ljudima opet jednom ne obraduju svojoj ludosti, a siromašni jednom svome bogatstvu. Toga radi moram se spustiti u dubinu: kao što ti to činiš večerom, kad padaš za more pa još i donjem svijetu poneseš svjetlosti, ti prebogata zvijezdo! Ja moram, poput tebe, da zađem*, kako to zovu ljudi, ka kojima bih da se spustim. I tako otpoče Zaratustrin zalazak, a kad sunce zađe pojavi se Mjesec. Bijeli mjesec. Upravo onaj moj, naš, Ademov… Stihovi su se nizali uglavnom kada padne noć i nestane sunčeva svijetlost. Upravo kada mjesec, mudrošću Božijom, šalje energiju, kada nas krijepi, prosipa fotone… Upravo tada se umiri tijelo a zaiskri duša. Ta dva elementa, čovjek i mjesec, vodila su moju potragu za korijenom, bitkom, smislom života i smrti, ljubavi, sreće, ali i tuge. Astrološki gledano, taj mjesec u uštapu, kakvog je perfektno, na naslovnici knjige, naslikao moj prijatelj, majstor kista - Lojze Kalinšek, je težnja u uspostavljanju ljudskog sklada. Kao simbola duše, one nepatvorene, iskonske, čiste… Božije. A taj mjesec, kao mjesečina možda je i majka, daleka, od nas odvojena. Mi je tražimo, makar i oslijepljeni. U knjizi, poput koncentričnih krugova, ređaju se meni dragi ljudi, sa kojima sam dijelio i dobro i zlo. Zajednički tragamo za smislom, čovjekoljubljem, ostavljajući tragove… Borimo se, volimo svoju zemlju, zavičaj, svoj narod, svoje zapise na nišanima... To su te naslage koje nas oplemenjuju i ispunjavaju ma koliko nekada bile i gorke.



Čovjeku je preko potrebna ravnoteža koju je sam Bog uspostavio a koja mu sve više izmiče. Zamislite samo što bi od mora i okeana bilo da mjesec ne 'pomjera' plimu i oseku“. Moje pero kroz ovu knjigu pokušava da ponudi rješenja. Ipak, smisao čovjekovog bitisanja je u davanju sebe. Ovom sam knjigom uspio da okupim lingviste, kritičare, slikare, zaljubljenike u pisanu riječ... To mi nekako posebno drago. U trenutku stvaranja pa do konačnice, osjetio sam u pravom smislu jedinstven kulturološki prostor, odavdje pa do Slovenije. Poetska riječ je objedinila prostor Balkana. U prvom redu Prizren, pa onda Goru, Župu, zatim Sarajevo, Tiranu, i najzad, kroz slikarske radove pretočene u knjigu, Cerklje na Gorenjskem kod Kranja, pa sve do Ciriha, odakle su naši ljudi iz dijaspore, vjerovatno prepoznali moj pjesnički izraz i podržali me. Njima izražavam posebnu zahvalnost. I da ne zaboravim, kada vas ovako gledam, znam da u svakom od vas je Adem. I njegov mjesec. Potražite ih…”, dodao je Balje.

Predstavljanje javnosti “Ademovog mjeseca”, autora Mustafe Baljea, laureata najvišeg priznanja za pjesničko djelo u 2016. godini, od strane Udruženja pisaca Kosova, čiji je i član, i dobitnika najvišeg opštinskog pruznanja za stvaralaštvo grada Prizrena u 2016. godini, nije samo promocija u klasičnom smislu. Zahvaljujući podršci njegove ekselencije, amasadoru Slovenije u Prištini, gospodinu Bojanu Betroncelju, hamam Mehmed-paše, bio je prostor gdje je umjetnik iz Cerklja, Lojze Kalinšek, okrasivši ambijent hamama sa 15 slika, rađenih prema motivima iz Ademovog mjeseca. Ova simbiozu, kroz pero pjesnika i kist slikara Kalinšeka, na najbolji način je ujedinila naizgled dvije različite zemlje, Kosovo i Sloveniju, Prizren i Gorenjsko kod Kranja.

Kalinšek je, u svom obraćanju rekao da “nije čovjek od riječi, moje djelo su ove slike koje sam radio svojim rukama, prema motivima iz knjige moga prijatelja, Mustafe Baljea”.

“Jako se radujem što smo se ovdje u Prizrenu i fizički sreli sa Mustafom i nadam se da ovo nije posljednji kontakt i saradnja. A Prizren je zaista prekrasan. Mislim da smo uspjeli u svojoj zamisli”, dodao je slikar Kalinšek.

Organizatori su na kraju ovog nesvakidašnjeg kulturnog događaja, naglasili da bi ovaj projekat mogao biti podsticaj javnim institucijama da i dalje podržavaju kulturne aktivnosti koje će biti u funkciji afirmacije i promocije kulturnog nasljeđa i jezika zajednica koje zajedno žive na ovim prostorima te uspostavljanju mostova saradnje različitih zemalja, u ovom slučaju Kosova i Slovenije.

Promocija i izložba, simbolički nazvana "Perom i kistom do Ademovog mjeseca", podržana je od Direktorijata kulture, omladine i sporta grada Prizrena, a realizirana uz pomoć Ambasade Republike Slovenije u Prištini, uz sufinansiranje Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva kulture Republike Slovenije, objavio je info-ks.net

VRH



Ostali prilozi:
» MUHABET BIHORSKE I DRUGE PRIČE - ZUMBERA MURATOVIĆA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 26. March 2024 14:35
» NA RASKRŠĆU SVJETOVA “USKI PROLAZ” I POEZIJA SENADINA PUPOVIĆA (II)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 21. March 2024 13:14
» VEČE SAFETA HADROVIĆA - VRBIČKOG PROZOR U DUŠU CRNE GORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. March 2024 18:21
» ”ŽIVA VODA”, REBEKA ČILOVIĆ - PJESNIKINJA INTELEKTUALKA I BORAC ZA PRAVA ŽENA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 26. February 2024 18:09
» SVJETLOST KALJAVIH SOKAKA
Eset Muračević | 22. January 2024 21:58
» TUTANJ GENOCIDA U VELIČANSTVENOJ POEZIJI HABIBA MANDŽIĆA
Dr. Džemaludin Latić | 04. January 2024 14:39
» ADEM KURPEJOVIĆ- ČUVAR NARODNOG BLAGA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 10. November 2023 13:02
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif