Predsjednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH Dragana Čović rekao je da nije toliko optimističan kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH. Ne postigne li se dogovor oko izmjena Izbornog zakona u narednih 15 dana, neće biti moguće implementirati rezultate izbora nakon oktobra.

"Upozorio sam da nam je vrijeme iscurilo te da se teško i susresti, a kamoli naći zajednički nazivnik. Nama su načela, koja su sastavile bošnjačke stranke, potpuno neprihvatljiva. Za nas je minimum minimuma provedba odluka Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju", izjavio je Čović u intervjuu za bh. izdanje "Večernjeg lista".

Politički komentatori i opozicione partije upozoravaju da pričom o legitimnom predstavljanju Hrvata i izmjenama izbornog zakona na način kako to on predlaže, Čović želi osigurati ostanak na vlasti HDZ-a.

„Propalo. HDZ nije u Ustavu“, napisala je državna zastupnica Aleksandra Pandurević nakon nedavnog sastanka domaćih vlasti sa međunarodnim zvaničnicima, kada se pokušalo doći do određenih izmjena Izbornog zakona BiH.

Prema Čovićevom viđenju novog Izbornog zakona BiH, hrvatske predstavnike u vlasti mogu birati samo Hrvati iz zapadne Hercegovine, gdje HDZ ima najviše glasača. Hrvati iz Sarajeva, ili nekog druga dijela Bosne, za Čovića i HDZ ne mogu imati istinski politički kapacitet.

„Prijedlog koji je ponudio HDZ, ruši multietničnost u BiH, ruši zajedništvo, te obespravljuje Hrvate koji žive u kantonima u kojima su manjina. Ovi Hrvati koji žive u srednjoj Bosni i u Posavini, oni su potpuno obespravljeni HDZ-ovim prijedlogom izmjena Izbornog zakonom“, izjavio je ranije za novinsku agenciju Patria teolog i filozof fra Mile Babić.

Može li Čović imati legitimitet predstavljati hrvatski narod, nakon što je prije 12 godina u prvostepenoj presudi pred Sudom BiH osuđen na pet godina zatvora jer je zloupotrijebio politički položaj i državu oštetio za višemilionski iznos? Ima li Čović legitimitet sjediti u državnim institucijama i odlučivati o sudbini građana nakon osuđujuće presude za najveća krivična djela?

Čović je, kao bivši ministar finansija Federacije BiH osuđen na temelju jednog od dva dokumenta, na osnovu kojeg su privatni poduzetnici braća Lijanović izbjegli platiti 1,8 miliona KM. Drugi dokument, gotovo iste sadržane, na osnovu kojeg je izbjegnuto plaćanje dodatnih 36,9 miliona KM takse, Sud BiH nije ni razmatrao, jer u Ministarstvu finansija FBiH nije nađen njegov original, već samo fotokopija.

Zatvorska kazna Čoviću nije potvrđeno drugostepenom presudom, jer je ustanovljeno da su nestali originalni dokumenti iz optužnice, i to dok su se prevozili od Tužilaštva Bosne i Hercegovine do Tužilaštva Kantona Sarajevo. Godinama nakon toga, niko nije odgovarao za taj skandal. Ni kantonalno ni državno tužilaštvo nisu pokrenuli istragu u slučaju nestanka dokumentacije iz predmeta Čović, što govori o snažnom utjecaju politike na pravosuđe Bosne i Hercegovine.
„Ne vodimo nikakvu istragu po pitanju nestanka dokumentacije iz predmeta Čović“, rečeno je Patriji iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, dok iz Državnog tužilaštva uopće ne žele govoriti na ovu temu. U međuvremenu, Čović je od 2014. godine izabran u Predsjedništvo BiH.

Čović se spominje i u optužnici protiv Kemal Čaušević, bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje, u kojoj Čaušević optužuje da je na insistiranje Čovića kupljena zgrada Sokola po cijeni od 2 miliona KM, iako je vještak procijenio da zgrada vrijedi oko 900.000 KM. Prethodno, zgradu od Sokola, na čijem čelu je tada bio Čović, privatizirali su Čovićevi prijatelji.

Udruženje logoraša Mostar podnijelo je nedavno krivičnu prijavu protiv Dragana Čovića i Bože Ljubića zbog, kako su naveli u prijavi, "izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti". Nakon presude Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu 29. novembra 2017. u predmetu Jadranko Prlić i ostali, Dragan Čović i Božo Ljubić su, kako je navedno u prijavi „u funkciji visokih zvaničnika i predstavnika hrvatskog naroda u BiH, svojim izjavama, medijskim nastupima i javnim djelovanjem osporavali zločine utvrđene pravosnažnom presudom Haškog tribunala.“

Čović je trenutno najviši politički zvaničnik hrvatskog naroda u BiH, koji se dovodi u vezi sa teškim krivičnim djelima.
Iz opozicionog HDZ-a 1990, kao i iz Hrvatske stranke BiH predsjednika HDZ-a optužuju da obmanjuje hrvatski narod zbog vlastitih interesa.