Na Dan Grada Sarajeva, 6. aprila, ponovo će u funkciju biti puštena Trebevićka žičara, ali i otkrivena ploča sa imenom Rame Bibera, prve sarajevske žrtve, ubijenog 2. marta 1992. godine dok je čuvao jedan od simbola Sarajeva.

Ubijen je kao radnik Javnog komunalnog preduzeća Gras, na radnom mjestu, dok je obezbjeđivao Trebevičku žičaru. Sa njim je bio i strojar žičare Abdulah Rizvanović koji je uspio preživiti napad tokom kojeg su naoružane osobe opkolile žičaru nakon čega su i pucali na njih. Ramu su ubili, a Abdulah je uspio pobjeći.

Nakon 26 godina, žičara će ponovo krasiti Sarajevo, a Ramino ime će biti istaknuto na ploči kao podsjetnik na čuvara koji je branio simbol Grada Sarajeva.

Žičara Ramina beskrajna ljubav
Vidno potresena Fahra Biber, sestra Rame, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) prisjetila se brata, njegove dobrote, ali i velike odgovornosti koju je imao kako prema porodici tako i poslu.

"Prva je žrtva, prvo ubistvo. Njegovim ubistvom, 2. marta 1992. godine, je stala i Trebevićka žičara. Ramo je bio radnik Gradskog saobraćajnog preduzeća kome je i žičara pripadala. Radio je 20 godina, a poginuo u 42-oj godini života. Iza njega je ostao sin", ispričala je Fahra kojoj ni sada nije jednostavno pričati o pogibiji brata.

Ramo se tog dana nalazio na gornjoj stanici trebevićke žičare, a sa njim je bio i strojar žičare Abdulah Rizvanović.

"Kada su postavljene prve barikade on je obezbjeđivao gornji dio žičare. U tom momentu niko nije htio da ode na žičaru. Međutim, on je otišao. Inače, bio je takav, odgovoran i kada je porodica u pitanju i posao. Ubijen je na svirep način", izjavila je Fahra.

Istakla je da je Rami žičara mnogo značila, a to dokazuje i njegov čin odlaska da je čuva u vremenu koja nisu bila najsigurnija.

"On je davao posljednje informacije o stanju na Trebeviću", rekla je Fahra.

Kada je počela izgradnja nove Trebevićke žičare porodica je Gradskom vijeću Grada Sarajeva podnijela inicijativu za stavljanje ploče ili nekog drugog obilježja u cilju obilježavanja i podsjećanja na prvu žrtvu Sarajeva.

"Bit će postavljena ploča i gornja Trebevićka žičara će se zvati njegovim imenom", podsjetila je Fahra.

Jako je sretna jer će žičara ponovno krasiti ovaj grad i da će u njoj moći uživati nove generacije.

"Zadovoljstvo nam je da mlade generacije osjete ono što smi nekad osjećali. Trebevićka žičara mnogo znači za naš grad, turizam, a posebno je bitno jer će nositi Ramino ime. Dakle, neće biti zaboravljen", poručila je Fahra kazavši da njegova žrtva na ovaj način neće biti zaboravljena.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka podsjetio je da je Gradsko vijeće Grada Sarajeva prošle godine donijelo odluku da se stanični objekat Trebevićke žičare nazove po Rami Biberu.

"Naravno, ta odluka je došla jer zaista želimo odati i poštovanje čovjeku koji je herojski branio Trebevićku žičari i koji je izgubio život u ideji odbrane jednog od najvećih simbola Grada Sarajeva", istakao je Skaka.

Heroji zaslužuju posebno mjesto
Ploča sa imenom Rame Bibera bit će otkrivena 6. aprila kada će i žičara biti zvanično puštena u rad.

"Mi 6. aprila, na dan kada otvaramo Trebevićku žičaru, sjećamo se i ljudi koji su izgubili život. Sjećamo se čovjeka koji je izgubio život braneći taj simbol, na jedan poseban način odnosno otkrivanjem ploče na kojoj ćemo jasno naznačiti i uputiti poruku da heroji i ljudi koji su kao Ramo izgubili svoj život braneći neki od simbola Sarajeva, zaista zaslužuju posebno mjesto u Gradu Sarajevu", poručio je Skaka.

Još jedan od razloga zašto ploča sa imenom Rame Bibera je i da bi upozoravali, opominjali i učili nove generacije ko su bili "ti mali ali veliki ljudi" koji su učinili mnogo za odbranu Sarajeva.

Trebevićka žičara u glavnom gradu BiH s radom je počela 1959. godine. Povezivala je Bistrik na 583 metra nadmorske visine sa Vidikovcem, smještenim na 1.160 metara na Trebeviću, a projektovali su je i sagradili Česi.

S dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara u to vrijeme bila je najveća u regionu. Svečanim ruhom žičara je posebno zasjala 1984. godine kada je Sarajevo bio domaćin Zimskih olimpijskih igara. Žičara je potpuno uništena tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Ideja o ponovnoj izgradnji Trebevićke žičare dugo godina poslije rata bila je nerealizovana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Sarajeva i vlasnika žičare Javnog komunalnog preduzeća GRAS koje je prošle godine dalo saglasnost da Gradska uprava preuzme brigu o žičari.

U pogonu žičare biće 33 kabine, svaka sa po deset mjesta, kapaciteta 1.200 putnika na sat. Umjesto nekadašnjih 12 minuta, novom žičarom će se stizati na Trebević za sedam minuta i 15 sekundi.