Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

BOŠNJAČKI GLOBALNI PRIORITETI (I DIO)
Autor: Džebrail Bajramović
Objavljeno: 13. November 2017. 21:11:18
Dobitnik priznanja "Zlatni ljiljan" i kandidat na proteklim izborima za člana Predsjedništva BiH Džebrail Bajramović piše osvrt na društveno-politička organizovanja Bošnjaka u matici i dijaspori.


DŽEBRAIL BAJRAMOVIĆ: Bošnjačko lutanje i dezorijentacija u pogledu pristupa i rješavanja lokalnih i globalnih pitanja, kao i unutrašnjih i vanjskih pitanja iz vizure etničkih/nacionalnih interesa proizilaze iz razloga nepostojanja Općeg ili Nacionalnog programa Bošnjaka, a što je osnovni uslov da bi se došlo do značajnog jedinstva kod Bošnjaka u pogledu zajedničkog i organizovanog nastupa u javnosti. Umjesto dogovora i ujedinjavanja već treću deceniju bošnjačke demokratske prakse na sceni je fragmentiranje koje slabi bošnjački uticaj u BiH.


Općedruštveni kontekst u BiH

Bošnjački globalni prioriteti mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe, i to:

I) Bošnjačka unutrašnja globalna pitanja
II) Bošnjačka vanjska globalna pitanja

Konsolidacija unutrašnjih globalnih pitanja uslov je za efikasnost u pogledu vanjskih globalnih pitanja. Po prirodi materije nije moguće biti efikasan u vanjskom pogledu ako ne postoji temelj za uspješno djelovanje u tom domenu, a koji treba da čine resursi i potencijali iz unutrašnje sfere.

Dakle, ako ne postoje kvalitetni kadrovi nije moguće razvijati uspješno ni jedan društveni segment od općeg značaja za državu. Svaki pokušaj rješavanja pitanja od globalnog, a tim i dugoročnog značaja za Bošnjake i državu BiH propast će u početnoj, razvojnoj ili završnoj fazi – zavisno od okolnosti kada bude neophodan angažman u pogladu kvaliteta. Marginalno je u kojoj će fazi pokušaj pasti, suština je da ne može biti realiziran plan od interesa za Bošnjake i BiH. Zadnje tri decenije su prepune propalih nastojanja da se nešto uradi u pogledu progresa kompletnog društva. Skoro svaki takav pokušaj je završio neslavno, a oni koji su bili nosioci projekta obično su za neuspjeh okrivljivali „drugu stranu“ i trajno bi nestajali sa političke scene. Po nepisanom pravilu takve osobe nisu spremne da prihvate ličnu nesposobnost kao osnovni uslov za propast projekata ili angažnama za koji su preuzeli odgovornost, a što ima osim stručne i etičke negativne posljedice dugoročnog karaktera.

Dakle, nedostatak samokritike doveo je u takvo stanje kolektivnu svijest da je forma preuzela funkciju sadržaja, pa se forma poistovjećuje sa kvalitetom a sadržaj sa kvantitetom – što je iracionalno i suprotno od činjenica. U tom slučaju je data prednost teoriji u odnosu na praksu; tj. govoru u odnosu na djelovanje; dakle, medijima u odnosu na radno mjesto; tumačenju u odnosu na odlučivanje; i na kraju priči/izlaganju u odnosu na argumente. Bez sumnje da je ta metoda osuđena na propast, tako da u principu, uglavnom sve što se radi i uspostavlja u BiH podliježe tom duhu iracionalizma i pada u blokade, dubioze i na kraju ima tragičan epilog.

U takvom negativnom društvenom konteksu poseban i faktički, povlašten položaj imaju mediji koji prema svom nahođenju i bez ikakve javne ili bilo kakve odgovornosti šire negativne informacije multiplicirajući dominantan negativan naboj – očito sa ciljem ubijanja volje i entuzijazma kod građana BiH jer je drugi logičan zaključak teško opravdati.

Znameniti Bošnjaci:


Džamija - vakuf Mehmed paše Kukavice


Mehmed-paša Kukavica je bio bosanski valija u dva maha šest i po godina (1752-1756. i 1757-1760). Istakao se odlučnim mjerama za jačanje države i gradnjom mnogih poznatih objekata.
U osam mjesta izgradio je više od 80 objekata i obezbijedio izvore iz kojih će se uzdržavati ti objekti i njihovi službenici. Izgradio je džamiju u Travniku 1757., Foči, i još dvije džamije, medresu u Foči 1752. godine, četiri mekteba, pet ćuprija, sebilj u Sarajevu 1754. godine, četiri česme, tri karavan-saraja, jedan hamam, te jedan bezistan s više dućana. Te građevine podignute su u osam mjesta: u Foči, Goraždu, Prijepolju, Sarajevu, Visokom, Travniku i u dva sela kod Travnika, Vitezu i Slimenima.
Vladao je u vremenima kada je moć turske carevine slabila. U Bosni bile su stalne pobune, a neprijatelj je stalno prijetio oružanom agresijom. Ugušio je veliku seljačku bunu 1753godine u Tešnju, koja proširila se na Sarajevo, Mostar i šire. Obnovio je kapetaniju Brod, a za kapetana je postavljen Hasan Halep.
Mehmed-paša za bosansku istoriju je važan i zbog toga što je potekao iz domaće sredine i što je u Bosni ostavio svoje potomke, od kojih su neki, takođe, imali vidniju ulogu u javnom i upravnom životu Bosne svog vremena.
Mehmed-paša je stupio u službu najprije u Bosni, a onda je prešao u Carigrad. Na dvoru unaprijeđen je u kapidžibašu, a godine 1750 postao je ser-čauš ili čaušbaša (šef dvorskog ceremonijala). Krajem septembra godine 1752. Kukavica je premješten u Bosnu kao poseban sultanov izaslanik (memur) sa zadatkom da zavede red. Aprila 1753. Mehmed-paša dobio je i titulu vezira. Iz Bosne otišao je 1760., najprije kao namjesnik u Janinu (Epir) da bi nakon toga, u mjesecu 1761 bio lišen svih časti i prognan u Resmo (Retimo) na Kreti i tu pogubljen.






Alija Nametak je rođen 6.3.1906. godine u Mostaru. Mekteb, osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio u Mostaru, a studij književnosti i srpskohrvatskog jezika u Zagrebu.
U Sarajevo je došao 1930. godine, gdje je bio urednik “Novog Behara”. Radio je i kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi, Tehničkoj školi i Učiteljskoj školi. Jednu školsku godinu proveo je i kao profesor u Podgorici. Za vrijeme Drugog svjetskog rata radio je kao lektor i intendant Narodnog pozorišta u Sarajevu, zbog čega je, između ostalog, osuđen na petnaest godina zatvora bez ikakvih validnih osnova.
Autor je brojnih proznih dijala, a do njegovih knjiga bilo izuzetno teško doći za vrijeme piščeva života jer bio podvrgnut sistemskoj marginalizaciji. Njegov književni opus spade u sam vrh bošnjačke proze, što potvrđuju brojni radovi uglednih književnih kritičara i istraživača.
Pripovjedač Alija Nametak bavio se intezivno i folklorističkim istraživanjima, a umro je u Sarajevu 8. 6.1987. godine.

Bibliografija
1. Bajram žrtava. Crtice, pripovijesti, novele. Matica hrvatska, Zagreb 1931.
2. Dobri Bošnjani. Novele. Matica hrvatska, Zagreb 1937.
3. Ramazanske priče, Sarajevo, 1941.
4. Za obraz. Novele. Matica hrvatska, Zagreb 1942.
5. Omer za naćvama. Pučki igrokaz iz seoskog života u Bosni s pjevanjem u tri čina. Sarajevo, 1969.
6. Mladić u prirodi. Lovačke i druge omladinske priče. Sarajevo, 1943.
7. Dan i sunce. Novele. Vlastita naknada, Sarajevo, 1944.
8. Abdulah-paša u kasabi. Komedija u tri čina. Sarajevo, 1945.
9. Trava zaboravka. Znanje. Zagreb, 1966.
10. Izabrana djela. Zora; Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
11. Tuturuza i šeh meco. Matica hrvatska. Zagreb, 1978.
12. Nasrudin-hodža. Njegove šale i dosjetke. Mostar, 1928., 1930., 1942.
13. "Musa Ćazim Ćatić". Hrvatski muslimanski kalendar, Mostar, 1930.
14. Salih ef. Gaševic: Mevlud. Sarajevo, 1935; 1936; 1944;
15. Narodne junačke muslimanske pjesme. Sarajevo, 1937; 1938; 1941; 1943;
16. Muslimanske pripovijesti iz Bosne. Tisak i naklada Hrvatske državne tiskare Zagreb, podružnica Sarajevo, Naklada knjižare Hadži Ahmed Kujundžić. Sarajevo, 1944.
17. Muslimanske ženske pjesme. Zbirka narodnih ljubavnih pjesama. Hrvatska državna tiskara Zagreb, podružnica Sarajevo, 1944.
18. Bibliografija. folklorne građe u deset godišta "Behara" s indeksom motiva. Institut za proučavanje folklora, Sarajevo, 1957.
19. Junačke narodne pjesme bosansko-hercegovačkih muslimana. Vlastita naklada, Sarajevo, 1967.
20. Od bešike do motike. Narodne lirske i pripovjedne pjesme bosansko-hercegovackih Muslimana. Vlastita naknada, Sarajevo, 1970.

Na površinu objektivne analitike neminovno isplivava logično pitanje – zašto mediji provode pristrasno i neobjektivno informisanje? Kod nekih medija u BiH uređivačka politika je tendenciozna do te mjere da se u pojedinim elementima poklapa sa strogo cenzurisanim informisanjem iz doba pomračenja demokratije i ljudskih sloboda. Takva praksa koja truje zdravo tkivo bh. društva nije nepoznata, što je dodatni i možda najmračniji trenutak u BiH, jer se od nadležnih institucija uglavnom toleriše ili sankcioniše na krajnje neadekvatan način, a što u prktičnom kontekstu znači samo podrška da se i dalje nastavi sa kontaminacijom javnog prostora u BiH.

Dakle, ne odlaze stručni i mladi ljudi iz BiH iz nekog hira već iz objektivnih razloga jer ne mogu dobiti posao u BiH – i to na cijeloj teritoriji bez razlike – na osnovu znanja, zvanja i sposobnosti već samo na temelju političkih ideologija. U takvim društvenim uslovima mladi ljudi ne mogu planirati porodicu jer nema nikakve sigurnosti niti vide prespektivu u BiH. Međutim, o tome mediji ne izvještavaju na način da se prodre do uzroka problema, i eventualno identifikuju odgovorne institucije, a time i javno prozovu (ne)odgovorna rukovodstva. Manipulacija je sofisticirana i to se radi na površnoj i uopštenoj osnovi – a duge debate seciranja mračnjaštva u BiH je eskluzivan prostor samo za političare čija lica ispunjavaju većinu medijskog prostora. Za mlade i uspješne nema prostora – čime je očito obznanjena čvrsta sprega između politike i medija – kao temeljne pretpostavke da se izbjegne odgovornost najodgovornijih u BiH društvu za stanje u kojem se kolektivno nalazimo.

I) Bošnjačka unutrašnja globalna pitanja
Pristup razvrstavanju i kvalifikaciji bošnjačkih unutrašnjih globalnih pitanja može biti različit i može se dolaziti do raznih postavki koje imaju smisla i mogu producirati dobro za bošnjački narod. Međutim, pri formiranju liste prioriteta, a što bi se ticalo primarno društveno-plitičke prakse može se pristupiti na osnovu drugačijih kriterija u odnosu na teoretsku obradu koja bi trebala da teži sveobuhvatnoj analizi interesa i potreba za egzistenciju i prosperitet kompletnog bošnjačkog naroda – u domovini i dijaspori.

1.Opći/nacionalni program Bošnjaka
Bošnjačko lutanje i dezorijentacija u pogledu pristupa i rješavanja lokalnih i globalnih pitanja, kao i unutrašnjih i vanjskih pitanja iz vizure etničkih/nacionalnih interesa proizilaze iz razloga nepostojanja Općeg ili Nacionalnog programa Bošnjaka, a što je osnovni uslov da bi se došlo do značajnog jedinstva kod Bošnjaka u pogledu zajedničkog i organizovanog nastupa u javnosti. Umjesto dogovora i ujedinjavanja već treću deceniju bošnjačke demokratske prakse na sceni je fragmentiranje koje slabi bošnjački uticaj u BiH. Pitanje je da li se danas Bošnjaci smiju pogledati u oči i konstatovati da su izgubili značajan dio uticaja u politici u BiH, a da se tendencija slabljenja nastavlja jer se međubošnjački sukobi nastavljaju – sve su širi i dublji.

Međutim, Opći ili Nacionalni program Bošnjaka nije stvar tehnike i forme već je to podjednako pitanje afirmativnih kriterija struke i etike. Pošto u tom konkretnom slučaju nije moguće razdvojiti struku od etike iz tog razloga ništa nije značajno i učinjeno u tom pogledu kod Bošnjaka – jer nije moguće da pojedinci ili grupe obmanu kompletan narod. Takav jedan dokument ako nije donesen na adekvatan način nema nikakvu validnost niti obavezujući karakter – na one koji ga donosi i na one na koje se odnosi.

2.Organizacija
Jedna od najslabijih karika Bošnjaka u društvenom kontekstu nesumnjivo je organizacija, gdje su, po nepisanom pravilu, izuzetni pojedinci iznad općih pravila koja regulišu unutrašnje odnose što obezbjeđuju harmonizaciju i funkcionalnost cjelokupne organizacije. Obzirom na povlašteni položaj koji sebi obezbjeđuju lideri, a uz njih i istaknuta rukovodstva, nužno je da se producira haos i nezadovoljstvo kod članstva i da dolazi do porasta nefunkcionalnsti, a time i do slabljenja, podjela i kolapsa bošnjačkih organizacija.

Objektivnim sumiranjem trodecenijske demokratske prakse, a gdje se Bošnjacima pružila prilika da se slobodno društveno-politički organiziraju, može se doći do relevantnih indikatora koji će ukazati na propuste koje je neophodno ukloniti da bi se u praksi ostvarila kompaktna i harmononizirana bošnjačka organizovanost koja bi ostvarila funkcionalnu produktivnost u društveno-političkoj praksi.

3.Odnosi između naroda u BiH u kontekstu međususjedskih odnosa
Sigurno da su složeni odosi između tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, dakle, između Srba, Hrvata i Bošnjaka, a što je odraz historijskih odnosa i kompleksnih i dugotrajnih društveno-političkih dešavanja na ovim prostorima. Svako pojednostavljivanje i isključivost od bilo koje strane vodi problemima i debalansu koji narušava harmoniju u među etničkim/nacionalnim odnosima.

Sigurno da bi dodatna zalaganja u iznalaženju društveno-političkih modaliteta zajedničkog života bila preporučljiva, te je očito da je uspjeh uslovljen u prihvatanju istine u pogledu čega kompromisi nisu mogući po prirodi stvari; da ničija sloboda ne bi trebala da ugrožava slobode druga dva naroda, niti pravda može biti ostvarena ako se ne poštuje princip pravičnosti podjednako za sve strane. Prihvatljiv i funkcionalan balan u temeljnim principima društva nije lahko iznaći, kreirati i saglasiti, ali je vrlo jednostavno osporavati ih i rušiti ih, pa su stoga destruktivne snage u startnoj prednosti u odnosu na one koji se zalažu za harmonizaciju odnosa među svim narodima i gađanima u BiH.

Neosporan je snažan uticaj R. Srbije na bosanske pravoslavce koji se deklarišu kao Srbi i R. Hrvatske na bosanske katolike koji se deklarišu kao Hrvati – a iz čega proizilaze teritorijalne pretenzije i secesionistička politika koja razdire tkivo bh. društva.
Sigurno da u veoma kompleksnom segmentu postoje još teoretskog i praktičnog prostora koji bi bh. patriote trebale da aktiviraju i iskoriste u nastojanju da BiH urede prema uzoritim demokratskim principima i načelima.

4.Etički kodeks
Moralna kriza kod Bošnjaka se može uočiti u svim društvenim i političkim segmentima, i samo tendencizna analiza bi ostala slijepa prema etičkim devijacijama koje su prouzrokovale enormno bogaćenje pojedinaca ostvareno na općedruštvenu štetu. To i ne bi bilo tako alarmantno da se taj nečastan proces i dalje ne odvija a koji omogućava daljnje bogaćenje elitizirane manjine i siromašenje većine. Taj debalans tako se drastično odvija da nije moguće da teče u beskonačnost a da ne dođe da značajnih negativnih posljedica, a samo neke od njih su: masovna nezaposlenost i očita letargija i nezainteresovanost vladajuće strukture u tom pravcu; kao i evidentan masovan odlazak stručnih i mladih ljudi; pad nataliteta i pošas bijele koge koje za posljedicu imaju nestanak po jednog manjeg grada u BiH.

Vlast umjesto da traži rješenja na navedene probleme ona ogromnu energiju usmjerava da demantuje ili umanji alarmantne podatke, a što je samo još jedan od dokaza da smo duboko u kolektivnoj moralnoj krizi, međutim, i ta činjenica putem tendencioznih medija želi se relativizirati.

5.Edukacija
Očito je da bi Bošnjacima dobro došle demokratske edukacije u svakom pogledu u cilju organizacione konsolidacije konstruktivnh i dobronamjernih društvenih snaga koje prepuštene same sebi i neuvezane u širi društveni front ne mogu ostvariti zacrtane ciljeve ka ostvarenju općeg prosperiteta. Masovna edukacija trebala bi da predhodi odlučnom i organiziranom javnom nastupu koji bi imao potencijal da se adekvatno odgovori lokalnim i globalnim, unutrašnjim i vanjskim pitanjima i izazovima.

Bez struke, znanja i iskustva nije moguće izraditi projekte, a bez moralne snage nije ih moguće provesti u djelo, pa stoga patriotizam bez struke i morala ne može imati konstruktivnu praktičnu primjenu u društveno-političkom kontekstu, te je edukacija most koji treba da poveže realne društvene resurse u funkcionalan sistem.

6. Spoj struke i patriotizam u funkciji općeg dobra
Ako struku proiciramo kao racionalnu strukturu znanja i iskustva, a patriotizam predstavimo kao emocionalno stanje uviđa se da za praktičnu funkcionalnost ta dva svojstva je neophodan kompaktan spoj uma i emocija, a što po svojoj prirodi predstavlja svojstvo duha.
Duh Bosne – odavno je poznata sintagma koja obuhvata neupitno opredjeljenje ka čuvanju svega onoga što čini tradiciju u vezi zemlje Bosne, a koja ima hiljadugodišnje pozitivno iskustvo u suživotu u različitosti i poštovanju drugog i drugačijeg.

Funkcionalano organizovan spoj struke i patriotizma na moralnim osnovama, svakako da treba da bude ideal kome treba da teže konstruktivne bošnjačke društveno-političke snage jer u tome su garancije ostvarenja uzorite demokratske prakse u BiH, a gdje će biti zagarantovana jednakopravnosti svih naroda i građana.

Geteborg, 13.novembar 2017.godine



Ostali prilozi:
» NOSTRIFIKACIJA DIPLOME MEHMED EF. HANDŽIĆA
Prof. dr. Jusuf Mulić | 15. December 2017 17:07
» MOSTARSKO-HERCEGOVAČKA PARADIGMA
Mr. Milan Jovičić | 14. December 2017 18:12
» BOSNA I HERCEGOVINA - GLOBALNA RASKRSNICA
Senad Ušanović | 14. December 2017 16:18
» PUT AUSTRIJSKE VLADE TOTALNO ‘’UDESNO’’
Dženis Šaćirović | 13. December 2017 20:42
» BOŠNJAČKI GLOBALNI PRIORITETI (II DIO)
Džebrail Bajramović | 11. December 2017 20:29
» BOŠNJAČKI NAROD JE POLITIČKI OBESPRAVLJEN
Sead Turulja, prof. | 11. December 2017 17:48
» SLAVENSKI ANTISEMITIZAM ZA HEBREJE I ZA BOŠNJAKE
Amir Telibećirović | 10. December 2017 03:19
» VUKOVE „ALFABETE“
Mr. Milan Jovičić | 10. December 2017 02:01
» DRŽAVNIČKI POTEZ BAKIRA IZETBEGOVIĆA
Elmedina Muftić | 07. December 2017 18:46
» BOSNA I HERCEGOVINA U VRTLOGU DOBRA I ZLA!
Senad Ušanović | 07. December 2017 16:21
» GUBITAK IDENTITETA PLAĆA SE ROPSTVOM I PONIŽENJEM
Larisa Karaosmanović | 06. December 2017 21:43
» ‘ODŽA ‘USKIĆ
Aziz Hurem | 06. December 2017 20:26
» OTROVNE EMOCIJE ZORANA ČEGARA
Elmedina Muftić | 04. December 2017 02:15
» U ALUMINIJU, DOMAĆI, UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT
Mr. Milan Jovičić | 04. December 2017 01:50
» SANDŽAK KAO OKUPIRANA I ANEKTIRANA TERITORIJA
Dr. Rizvan Halilović | 03. December 2017 16:13
» DEMOKRATSKE PROMJENE
Haris Hojkurić | 03. December 2017 14:53
Ostali prilozi istog autora:
» BOŠNJACI I MEDIJI
11. October 2017 02:00
» BOŠNJAČKO PITANJE (II DIO)
14. August 2017 01:40
» BOŠNJAČKO PITANJE (I DIO)
17. July 2017 03:57
» BOŠNJAČKE INSTITUCIJE
23. May 2017 21:04
» BOŠNJACI I VLAST (II DIO)
08. May 2017 21:29
» BOŠNJACI I VLAST (I DIO)
13. March 2017 17:43
» BOŠNJACI I ORGANIZACIJA
07. February 2017 18:24
» BOŠNJAČKI DRUŠTVENI INTERESI
29. August 2016 18:49