Akademik Muhić prilikom obraćanja

Zadnjih septembarskih dana, tačnije 27. i 28. septembra, Bošnjaci, prijatelji Bošnjaka i svi oni koji Bosnu (i Bošnjake, bezbeli) nose u srcu, svečano su obilježili su Međunarodni dan Bošnjaka. Tako je bilo u Bosni (prvi put poslije 120 godina!), u Sandžaku, na Kosovo, u Makadoniji i na svim meridijanima na Dunjaluku gdje žive Bošnjaci.

U Makedoniji ovim povodom organizovano je nekoliko mnifestacija kao Folklorni festival u organizaciju K.U.D. „Liljan“ iz Skoplja, Književno veče u hotelu „Bushi“, u organizaciju Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ), Literaturno, pjesničko veče u hotelu „Stone Bridge“, u organizaciju „Šadrvana“- Omladinska kulturna asocijacija Bošnjaka u Republici Makedoniji, te Centralna manifestacija u Domu armije u Skoplju, dok je udruženje „Divan“, koje predvodi aktualni poslanik u Parlamentu R. Makedonije dr. Zećir Ramčilović, koji je u povodu Dana Bošnjaka izdalo zbirku poezije sa simboličnim naslovom „Mostovi prijateljstva“.

Predsjednik Parlamenta R. Makedonije Talat Džaferi obraća se na manifestaciji

Autor ovih redaka, koji inače pripada torbeškoj, na žalost nekonstitutuvnoj, nepriznatoj i osporavanoj zajednici, u Makedoniji, zajednici-miletu koji po mnogo čemu, historijski, etnološki, antropološki, vjerski, kulturološki i t.d., priliči i skoro da je identična Bošnjacima, imao je tu čast da bude zastupljen svojom sthotvorbom „Zamirisaj rozo“ (Zamiriši ružo) u zbirku poezije „Mostovi prijateljstva“, te da bude učesnik na pjesničkoj večeri u hotelu „Stone Bridge“ u organizaciju Omladinske kulturne asocijacije Bošnjaka u Republici Makedoniji „Šadrvan“, koju prjedvodi moja draga sestra, prijateljica i saradnica, mr. Almira Papić-Crnovršanin, takođe svojom stihotvorbom „Halali nam Srebrenico“. Skupu pjesnika i gostiju najpre, na bosanskom jeziku, obratio se Talat Džaferi, predsjednik Parlamenta R. Makedonije. Zatim, svojom brilijatnom poemom o Bosni, a onda i prigodnim obraćanjem govoreći o historijskoj važnosti Dana Bošnjaka, kako samo on zna i umije, svoju riječ je imao uvaženi akademik i filozof, prof. dr. Ferid Muhić.

Ramiz Nani Šaćirović

U objektivu Autor i akademik prof. dr. Ferid Muhić

Zapaženo izlaganje na temu „Bošnjačka književnost“ imao je i profesor iz Sandžaka, Ramiz Nani Šaćirović. A onda svojim stihotvorbama su nastupili pjesnici različite nacionalne, etničke i vjerske pripadnosti i to na bosanskom, makedonskom, turskom, albanskom i drugim jezicima, što manifestaciji je dalo poseban ton multikulturnosti ove manifestacije i multikulturalizmu. Svoje stihove si recitovali: Suada Ajdarpašić, Elma Selimi, Šerif Ajradinoski, Adisa Camić, Adelisa Kurbardovič, Dimo Dimčev, Frosina Pandurska Dramićanin, Nelko Nelkovski, Lidija Dackovska, Ile Naumov, Sejhan Jakupi, Sezen Sejfula, Asdrim Čeliku, Arlinda Zimeri, Rabije Mustafa, Agim Morina, Almira Papić i dr. Svi učesnici su bili na zavidnom, rekao bih visokom nivou, ali moramo izdvojiti najmlađu pjesnikinju Adelisu Kurbardović, koja je izmamila gromoglasne aplauze i naročito mladu, lijepu i perspektivnu pjesnikinju iz Sandžaka (Tutin), Elmu Selimi, porijeklom iz Gore, koja je svojim stihovorbama „Niska kamata“ i „Zakasnićemo da budemo ljudi“ i naročito svojim brilijantnim, akterskim tonom i načinom recitovanja, osvojila simpatije prisutnih i dobila gromoglasne aplauze. Neka mi bude halal, dopušteno da budem neskroman i da kažem da sam ponosan što sam upravo ja bio inicijator i sebep da ona bude učesnik ove prijestižne pjesničke manifestacije. Svakako, Elma to je zaslužila jer, iako tako mlada, ona iza sebe ima brojnih nagrada za svoje pjesme i autor je odlične i veoma nadahnute zbirke pjesama „Nepotreban ambijent“.

Autor i mlada pesnikinja iz Sandžaka, Elma Selimi

Džuma namaz u džematu sa Davutogluom
Kad sam pomenuo svoju neskromnost, da pomenem još dva, za mene bitna, momenta koje sam doživio na marginama ove pjesničke manifestacije. Prvi je bio u popodnevnim satima na terasi hotela Stone Bridge, gdje sam se slučajno susreo sa bivšim predsjednikom MANU-a, Makedonske akademije nauka i umjetnosti, akademikom Vladom Kambovskim. Uz kahvu u lijepom ambijentu hotelske terase, imali smo dug i, kako je i uvaženi akademik rekao, lijep muhabet koji je trajao skoro dva sahata na obostrano zadovoljstvo. Drugi nezaboravan momenat je bio sutradan na Džumu u Turskoj čaršiji. Naime, tih dana u posjeti Makedonije je bio bivši premijer Republike Turske prof. dr. Ahmed Davutoglu. Poslije doručka, šetajući kroz našu skopsku „Baš čaršiju“, staru Tursku čaršiju na Bit pazaru u Sokplju susreo neke svoje prijatelje i sjeli smo kahvenisati u „Saraju“, uz dobar muhabet vezan za impresije od sinoćne manifestacije koji se, Boga mi, oduljio do nekih petnaesetak minuta do vakta džume. Ja pomalo umoran, pomalo u nedostatku vremena odlučih klanjati džumu u obližnjoj džamiji „Murad paša“. Tamo neviđena gužva oko šadrvana gdje se džemat abdastio, poslate sedžade okolo po sokacima, a džemat posjedao okolo čekajući ezan. Nisam ni slutio šta se događa, jer takvo je stanje uobičajeno kad je džuma u pitanju. Pomislio sam „to je Skoplje, a džamija „Murad paša“, koja je iz XV stoljeća je u samom srcu Turske čaršije”. Klanjao sam na sedžadi koju su neki maldići postavili na travnjaku oko šadrvana. Na kraju hutbe, hatib je, na tuskom jeziku, obavjestio džemat, poselamio i poželio hošgeldiju bivšem turskom premijeru. Poslije završetka namaza sav džemat se postrojao, željeći da se poselami i rukuje sa visokim musafirom iz bratske Tuske. Naravno i ja sam ostao da iskoristim takvu, nesvakidašnju prilku. Poželio hošgediju, poselamili se, rukovali, zagrlili i poželjeli kabul olsun džuma namaz sa ovim, fizički malim, ali u svakom slučaju velikim insanom i državnikom.