Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Vijesti

Bajramski razgovor: Vahid ef. FAZLOVIĆ, muftija tuzlanski
GENOCID U SREBRENICI MORA BITI PORUKA I POUKA ZA SVAKOG ČOVJEKA U BIH
Autor: AA
Objavljeno: 31. August 2017. 11:08:34

MUFTIJA FAZLOVIĆ: - Važno je za sve nas ovdje. Genocid u Srebrenici, u Podrinju mora biti poruka i pouka koja će doći do svakog čovjeka u BiH. Ponekada se osporava ono što se dogodilo u Srebrenici. Niko nema argumente. To se ne čini argumentima, to se čini jednom neshvatljivom istrajnošću pojedinaca koji svojim utjecajem prenose na ljude, na pripadnike svog naroda u nekoj sredini. Ja se nadam da će se to prevazilaziti. Genocid u Srebrenici je istina. To je planetarna istina. Ne zato što su to kazali Srebreničani, što su to kazali Bošnjaci....

MUFTIJA FAZLOVIĆ: - Čini mi se da u ovom trenutku, baš u ovih dana, nijedna ta teška, sumorna, bolna slika nije usporediva sa onom koju vidimo na primjeru stradanja muslimana u Mijanmaru. Vjerovatno, mi ne znamo cijelu tu genezu, ali to su nevjerovatno velike razmjere stradanja. Tako surovi, neljudski, barbarski uvjeti koji su proizvedeni od onih koji bi morali uspostavljati red, mir, da osiguraju slobodu ljudi, da ljudi žive svoj život, život slobodno. Ne vidim nikakvo dobro u budućnosti onih koji su se odlučili, opredijelili na istrebljenje muslimana u Mijanmaru.


Očekujemo da će kurban i hadž i ove godine biti od velike pomoći vjernicima, da će okrijepiti muslimane i duhovno i moralno i naravno uvijek se radujemo da vrijednosti koje priskrbimo podijelimo i sa našim komšijama, podijelimo i sa svim ljudima, rekao je u bajramskom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Vahid efendija Fazlović, muftija tuzlanski.

"Hodočašće i prinošenje žrtve su tradicije od pamtivijeka. Ljudi su svoju duhovnu povijest u značajnom smislu bazirali i na ove dvije tradicije. One su uticale tokom povijesti na kulture naroda do dana današnjeg. U islamu i drugim objavljenim religijama i u većini ostalih religija neizostavno su zastupljene ove institucije. Naš najveći blagdan Bajram, ovaj Bajram kako ga imenujemo - Kurban-bajram i Hadži-bajram je vezan za hadž, dakle hodočašće u islamu i kurban prinošenje žrtve", rekao je muftija Fazlović.

On je istakao da su to veoma značajna nadahnuća te da u jednoj godini dana i hadž i kurban doista ostave tako vrijedan pečat, koji ne blijedi brzo. Vjernici su, naglasio je, ispunjeni pouzdanjem, ispunjeni su jednom svojom plemenitom voljom i raspoloženjem kada idu u susret i hadžu i kurbanu.

"Naravno, hadž ne obavlja mnogo ljudi, ali šire se manifestira osjećaj. I kada je riječ o hadžu, porodice hadžija, komšiluci, cijeli jedan narod, naša Islamska zajednica, je ushićena u danima kada se pripremamo za hadž. Nekako smo svi pohitni da budemo u blizini tih ljudi koji odlaze na hadž, da im olakšamo njihove pripreme i da budemo sa njima, ali i oni sa nama dok obavljaju hadž. Njihova dova, ta čistota koja se postiže u biću jednog čovjeka, rekao bih jedinstvena, ne znam može li biti potpuna kod jednog ljudskog bića, ali je sigurno najpotpunija tokom obavljanja hadža", naglasio je muftija Fazlović.

Ponašati se i držati bajramski

Ovih dana, istakao je, razmišljamo "o našim hadžijama, razmišljamo o obredima svih hadžija koji su došli iz cijelog svijeta". I naravno, zaključuje muftija Fazlović, "uz sve to najveći broj naših porodica, najveći broj vjernika u BiH su vezani za propis kurbana".

"Treba ispuniti i određene šarte. I hadž i kurban su pored ove vertikalnosti koju oni imaju i propisi koji su vezani za materijalne okolnosti, materijalne uvjete. Manji broj vjernika u BiH izostavlja ovaj propis. Hvala Bogu da je tako. Čak mislim da u poređenju sa obavljanjem nekih drugih ibadeta, ljudi su posebno vezani za kurban. Taj jedan osjećaj prisnosti u vjeri, blizini sa svemogućim Bogom, potrebe za njegovom pomoći, za uputom, za čuvanjem, kako domaćina koji o tome brine, možda još više u tom njegovom horizontu odgovornosti se to odnosi na djecu, na evlade, baš onako kako je to Ibrahim a.s. imao u svom viđenju kurbana, kako to Kur'an kazuje između oca i sina", kaže muftija Fazlović.

Tako, navodi, da su uvijek na jedan način poruke uz Kurban-bajram ili Hadži-bajram iste, ali one se i osvježavaju jer se u životu jednog čovjeka sve mijenja. Mnoge je, kaže, novosti koje čovjeka zateknu u jednoj godini dana, kao što su nova iskustva...

U BiH se nismo udaljili od tradicionalnog obilježavanja Bajrama, smatra muftija.

"Želim da istaknem da su te konstante u našoj tradiciji dobro sačuvane, ali imamo svakako i u tom pogledu određenu praksu koja se ne može označiti bajramskom, koja ne može biti ubrojana u tu lijepu bajramsku tradiciju. Moramo to podcrtavati, valja nam to kazati našem mladom svijetu koji jedva čeka da se proveseli. Sve to razumijemo, ali baš kada je Bajram treba probrati. Treba se ponašati i držati bajramski, u skladu i sa tim slikama i poukama koje imamo iz naše prošlosti i bliže i dalje. Apelirao bih, pozvao bih i našu omladinu, ali i one koji vrlo često kreiraju sadržaje koji nisu u bajramskom duhu da povedu računa, da zaštite taj jedan bajramski obol, da ipak, imamo granice koje ne bismo trebali prelaziti", stava je muftija Fazlović.

Bajram-banka je svojevrska bajramska pedagogija

Vrlo često, navodi, to unese jednu sjetu i nezadovoljstvo kod vjernika, u džematu, ako se to čini u našem susjedstvu, na mjestima gdje se tokom godine prakticiraju sasvim neki drugi skupovi koji ne mogu biti poput bajramskih skupova.

"Valja nam to razdvojiti. Evo, želio bih na to ukazati na lijep način. Uz Bajram treba sve da bude lijepo i plemenito, ne želim da to činim nekim osobitim kritičkim tonom, ali bih pozvao da naš Bajram, naš blagdan prođe u toj jednoj smirenosti, blagosti, da nikoga ne uznemirimo tim što činimo uz Bajram ponekada u ime Bajrama, a nije ispravno. Neka se malo ljudi raspitaju, neka konsultiraju literaturu, učene ljude, starije koji imaju dobra znanja i dobra pamćenja o obilježavanju naših bajrama i mislim da možemo popraviti, poboljšati ono s čime počesto u posljednje vrijeme, nekoliko godina unatrag posebno, nismo zadovoljni baš kada je riječ o obilježavanju bajramskog blagdana", naveo je muftija Fazlović.

Muftija tuzlanski govorio je o tradicionalnoj bajram-banki koja za Bajram posebno obraduje najmlađe, djecu.

"Mogli bismo možda kazati da je to svojevrsna bajramska pedagogija. To svi pamtimo. Možda smo nešto važnije zaboravili, ali to pamtimo. To su neke lijepe niti koje nas vezuju za Bajram i tradiciju obilježavanja Bajrama. Dobro je da čuvamo i naše adete. To nije neki primarni propis vjere, ali se to pokazalo tako blistavim, lijepim, pamtljivim. I neka se to radi, neka se to prakticira, da svako dijete osjeti radost u susretu sa starijima, prije svega, u svojim porodicama. Ali, i kada je riječ o komšiluku, kada je riječ o pogotovo onim ljudima koji su svjesni i svoje tradicije, pa mogu više priuštiti sa bilo koje strane. Neka ulože više. Ono što je naša vrijednost. Što se pokazalo kao naša vrijednost treba to čuvati i tako što ćemo investirati. Kaže se, kako sačuvati zdravlje? Pa, odgovor je, moramo investirati u zdravlje. Ne može se zdravlje sačuvati samo po sebi. U sve valja investirati ako želimo da to traje. Naravno, razumijevajući taj pojam investiranja u jednom širem značenju", naglašava muftija Fazlović.

Kurban je najljepša hedija, iz srca

Bajram je, kaže muftija tuzlanski, "jedna naša potka, osnova koju mi iskoristimo da obnovimo naše relacije, naše međusobne veze". Bajram je, ističe, porodični blagdan, ali naravno i mnogo šire pogotovo kada imamo u vidu poruku kurbana.

"Kurban je najljepša hedija, ona je iz srca. Nema kurbana ako nije iz srca. Kako se u jednom Kur'anskom ajetu kaže: do Allaha uzvišenog neće doprijeti ni krv, ni meso kurbansko, njemu se uzdiže osjećaj, vjera naša, svijest naša, ono što se korijeni u samom centru ljudskog bića, u srcu i iskrenost naša. Sa kurbanom je iskrenost, neposrednost, spremnost da čvršće i efikasnije gradimo međusobne odnose. I kada je riječ o kurbanu onda tu nema selektivnosti. Svaki naš komšija je adresa za naš kurban. A, to znači za našu dobru volju. A, to znači za naše dobročinstvo. To znači za našu iskrenost, za taj naš istinski, iskreni osjećaj u srcu", ističe muftija Fazlović.

I komšija musliman i komšija pripadnik bilo koje druge religije, kaže, a u našim okolnostima ovdje u BiH, to su komšije kršćani i Jevreji i svaki čovjek, bez obzira da li mi znali pripada li on ovome ili onome svjetonazoru, on je naš komšija, on zaslužuje na dan Bajrama naš kurban.

"A, kurban nije poruka koja traje samo dok su dani Bajrama. To je poruka koja nas odgaja, preodgaja, koja nam ulijeva novu snagu u pogledu svega onoga oko čega posustanemo. A, počesto posustanemo da dobro, kvalitetno njegujemo međusobne odnose. I, doista, želim reći još nešto o kurbanu općenito i kako ga mi prakticiramo ovdje. Kurban je čašćenje komšija, prijatelja, ali kurban je i naša istinska pomoć. Jedan naš osjećaj za one koji teže žive ili pogotovo za one koji teško žive. Oni su i u komšilucima, oni su u ulicama, u institucijama, ustanovama. Sve to treba biti naša preokupacija uz Kurban-bajram kako bi smo postigli smisao kurbana, kako bi smo postigli smisao Bajrama", naglašava muftija Fazlović.

Zašto, navodi muftija Fazlović, tolika radost uz Bajram? Zato, ističe, što mi svojom vjerom duboko poniremo i zato što svojim islamom, svojim djelom zahvatimo život mnogo šire, mnogo obimnije.

"Tako da s jedne strane kurban je taj naš odraz u našem vjerovanju, u našem takvaluku, u našoj svijesti prema Allahu dž. š.. Želimo njegovu blizinu. Jer, tu se osjećamo sigurno. On je svemoguć. Ali, želimo i blizinu čovjeka. Allah dž.š. je mnogo tješnje sigurnost smjestio u naše odnose, kako živimo. Dakle, kurban je ta jedna doista značajna, univerzalna poruka, koji nije tek tako vezan i za Adema a.s. i za njegove sinove, za sami početak ljudskog roda, pa zatim za Ibrahima a.s., Ismaila a.s., i cijelu tu lijepu epopeju duhovne povijesti, poslaničke povijesti, vjerske povijesti", zaključuje muftija Fazlović.

Tako da smo mi, kaže, u ovoj našoj domovini, BiH, u jednoj dobroj prilici da doista se ispuni univerzalna poruka kurbana - blizina u okrilju Allaha dž.š., blizina među vjernicima, jačanje našega džemata, ali i prilika da se što kvalitetnije povežemo sa svim ljudima, s našim komšijama, s narodima, koji čine našu domovinu, BiH, od kojih ona ovisi, njezina budućnost, budućnost naše djece. Uvijek su ta promišljanja, naglašava, itekako važna uz vjerske blagdane.

Nebeska je kategorija priznati grijeh

Međureligijsko vijeće u BiH je, kaže muftija tuzlanski, "nova institucija". Misli da je djelovanje religija, vjerskih zajednica i crkava putem Međureligijskog vijeća kao zajedničko, uzajamno djelovanje iznimno važno, pogotovo ako uzmemo u obzir da smo prošli teško vrijeme, prepuno iskušenjima sa posljedicama koje neće tako brzo proći.

Djelovanje Međureligijskog vijeća se može ubrojiti, navodi muftija Fazlović, u ponajbolje primjere u regionu i šire.

"Čini mi se da ova institucija poprima sve veći značaj i sve veći ugled. Važna je poruka koja se šalje putem djelovanja ove institucije. Valja nam težiti da što više konkretnih dijela bude ispred nas. Tu su zajednički obilasci mjesta stradanja ljudi. To je je toliko prirodno, to je toliko da kažem, normalno u jednom ljudskom društvu, ali kod nas su se dogodile velike devijacije u odnosima među ljudima nakon agresije na BiH, nakon genocida, nakon velikog broja stradalih ljudi, razorenih porodica... Valja nam se vraćati na tu razinu dostojnu čovjeka, dostojnu jednog društva", kaže muftija Fazlović.

Ističe da religije ponaosob svojim djelovanjem mogu učiniti mnogo da ljudi shvate prošlost i da priznaju svoj grijeh.

"To se uvijek traži od ljudi. Prirodno je tražiti od čovjeka i prirodno je da prizna grijeh. Prirodno je da to čovjek smogne. To je jedna nebeska kategorija priznati grijeh. Ne možemo od Boga dragog tražiti oprost grijeha ako ga ne priznamo, ako nismo svjesni toga grijeha. Ponajviše zbog toga da nam to više nikada na um ne padne. Dakle, u tom smislu je jako važna uloga Međureligijskog vijeća i mi kao Islamska zajednica, a i ovdje u ovom dijelu naše Islamske zajednice činimo koliko god smo više u stanju da podupiremo i taj naš zajednički duh i svaku konkretnu akciju na tom planu", smatra muftija Fazlović.

Odgovorni smo za ono što će biti sutra

Muftija tuzlanski, čije muftijstvo pokriva najmnogoljudnije područje u BiH, govorio je i o trenutnom stanju međukomšijskih odnosa na tom prostoru.

"Različite su prilike. U okviru Muftijstva tuzlanskog je i srednje Podrinje od Srebrenice i Vlasenice pa do Janje i Bijeljine. Dovoljno je da danas pomenemo ime Srebrenica i Potočari i da osjetimo bol u grudima, i ne samo mi koji živimo ovdje bliže Srebrenici nego mnogi ljudi u ovoj zemlji i šire. Nije to nepoznato. Nije nepoznato u javnosti da s vremena na vrijeme imamo značajne poteškoće. Ljudi koji su nosioci važnih uloga u društvu, u državi, oni koji utječu, koji imaju neki utjecaj oni su baš u ruke uzeli i monopol utjecaja. Teško je mimo njih, da tako kažem, širiti neku drugu ideju. Velika je odgovornost. Ponekad razmišljam kako sebi to mogu dozvoliti da se toliko trude da nas sve drže taocima te teške prošlosti, teške naše povijesti. Moramo izlaziti iz toga, bit će nam svima lakše. Naša najveća odgovornost je ono što će sutra doći. Mi koji sada živimo naša odgovornost je za ono što će sutra doći. Razmišljamo li o svojoj djeci, razmišljamo li o svojim unucima, razmišljamo li o budućnosti ove zemlje, BiH", poručio je muftija Fazlović.

Naša djeca, rekao je, imaju jednu zemlju. Sva djeca, naglašava muftija Fazlović, koja se rađaju u ovoj zemlji, BiH, imaju jednu domovinu. Nije dobro, stoga, smatra muftija Fazlović, kazivati im da to možda nije tako, dakle, unositi zabunu u shvatanja mladih ljudi.

"Sve su to ti otpornici na putu da se mijenjamo, a i da dosežemo one najbolje vrijednosti koje smo naslijedili od naših očeva i naših djedova u pogledu poštovanja ljudi između sebe, u komšilucima pripadnika religija, kultura, naroda u ovoj zemlji. Na tom planu moramo dosta raditi. Hvala dragom Bogu, ipak, ima poboljšanja. Jako je važno. Želim istaći to može biti jedna lijepa vijest, a lijepa vijest je lijepa vijest. Mi smo tokom mjeseca ramazana imali naše ibadete koji su haman jednako bili i danju i noću. Kratka je noć i onda su ljudi ostajali vrlo često jedni sa drugima, družili se u hairli razgovorima, od akšama do zore", kaže muftija Fazlović.

Na području Muftijstva tuzlanskog, istioče, uključujući Podrinje i sva mjesta nisu imali niti jednu nevolju koja je vezana za bilo kojeg pojedinca.

"Važan je taj stupanj slobode. To kazuje o razumijevanju i uvažavanju ljudi između njih. Sasvim je jasno, razumljivo, znaju to naše komšije za naš iftar, za naš sehur. Oni to znaju, naučili su to davno, kao što i mi znamo o njima. To su te naše prednosti. Ponekad kada kažem da su to prednosti ne razumijemo zbog čega su prednosti. Ali, svako znanje više je doista prednost. Pogotovo ako ono zadire u ono što je tanahnije u tim odnosima među ljudima, a njihovo vjerovanje, vjerski obredi to svakako jesu. Imamo mi sredina u kojima su odnosi za primjer, gdje su ljudi jedni uz druge jednako kao što su to bili i u vremenima kada se taj odnos svjedočio doista pozitivno i u najboljem svjetlu", ističe muftija Fazlović.

Srebrenici se treba i može pomoći i to bez pitanja

Za Srebrenicu, kaže muftija tuzlanski, i trebamo i možemo učiniti. I to, naglašava, bez znaka pitanja.

"Uz Božiju pomoć, obilježavanje genocida u Srebrenici je zadobilo jednu svoju formu i to nije važno samo za šehide, to nije važno samo za njihove porodice. Nije to važno samo ni za Srebreničane i Bošnjake. To je doista važno za ljudsku sudbinu. Važno je za sve nas ovdje. Genocid u Srebrenici, u Podrinju mora biti poruka i pouka koja će doći do svakog čovjeka u BiH. Ponekada se osporava ono što se dogodilo u Srebrenici. Niko nema argumente. To se ne čini argumentima, to se čini jednom neshvatljivom istrajnošću pojedinaca koji svojim utjecajem prenose na ljude, na pripadnike svog naroda u nekoj sredini. Ja se nadam da će se to prevazilaziti. Genocid u Srebrenici je istina. To je planetarna istina. Ne zato što su to kazali Srebreničani, što su to kazali Bošnjaci", poručuje muftija Fazlović.

Sve je, kaže, poznato oko tog genocida. Tu više, smatra, ne treba ni trošiti riječi, već "nam se valja okrenuti ljudima koji tamo žive da im se pomogne upravo zbog tog njihovog velikog stradanja".

"Porodice najvećeg broja ljudi koji su nekada živjeli u Srebrenici i naših plemenitih šehida imaju svoju želju da tamo opstanu. Naša je velika, neprikosnovena obaveza da sve učinimo da im olakšamo život, da imaju perspektivu. Neke pretpostavke su se stekle. Puno je posla ispred nas. Srebrenica je simbol, ali jednako tako i sve druge sredine, u kojima su Bošnjaci manjina ili neke sredine u kojima su neki drugi manjina. Moramo prema ljudima koji osjećaju diskriminaciju u bilo kojem smislu imati poseban obzir. Uvijek ćemo dići svoj glas u pogledu bilo koje diskriminacije prema bilo kom čovjeku", navodi muftija Fazlović.

Ali, kaže, oni u Islamskoj zajednici u BiH su dužni da brinu o vjerskom i duhovnom stanju "našeg naroda". Na taj način, kaže, "dužni su da upoznaju dobro naš narod, da upoznaju sve njegove boli, da to podijele i da zahtijevaju od svih onih koji nose odgovornost da ispune svoju odgovornost".

"To znači, da ispune svoje emanete. I mi nikada nećemo prestati kao Islamska zajednica u BiH da to činimo. Svugdje tamo gdje su se vratili naši Bošnjaci, tamo su i naši imami. Mogu nedostajati i učitelji i ljekari, ali imami ne smiju nedostajati. Imami moraju biti uz naš narod. To je jedno veliko naslijeđe, to je jedan veliki emanet koji ima Islamska zajednica i čuvat će ga i unapređivat ćemo naše mogućnosti. Pomenuli smo kurban i dakle i da na taj, ali i svaki drugi način potpomognemo ljude tako što ćemo biti sa njima, otvarati im vrata, ulaziti u njihove domove, dijeliti s njima ono što oni osjećaju i naravno pomagati im na najkonkretniji način, egzistencijalni način da ljudi imaju uvjete da žive. To je potrebno svakom čovjeku", smatra muftija Fazlović.

U BiH se brani bosanski jezik,
a to je isto kada bi neko zabranio srpski u Srbiji


Značajan broj učenika predstojeću školsku godinu, navodi tuzlanski muftija, neće pohađati škole koje im pripadaju, koje su gradili njihovi očevi, njihovi djedovi.

"Radost je poći u školu, biti zajedno sa svojim vršnjacima. Dogodila se prinudna izolacija određenog broja učenika, dogodilo se to u Konjević-Polju, Vrbanjcima, a poteškoća ima i u mnogim drugim sredinama. Znamo to, upoznati smo sa stanjem u kakvom živimo. Već nekoliko godina učenici su primorani da pohađaju instrukcije, neku instruktivnu nastavu. Dato joj je ime, a to je nepoznato u svijetu. Ja vjerujem da do nas dođu vijesti o takvom vidu diskriminacije koja se provodi bilo gdje u svijetu bili bi smo užasnuti. Nekako se brzo pomirimo sa stanjem koje nas karakterizira, koje mi živimo", stava je muftija Fazlović.

Da li bi bilo normalno, pita, da neka djeca u Srbiji, djeca srpske nacionalnosti ne mogu učiti srpski jezik ili da djeca u Hrvatskoj da ne mogu učiti hrvatski jezik?

"Isto je to, a nama se brani. U ovoj zemlji, BiH, je po ustavu bosanski jezik ustavni, koji govori najmnogoljudniji narod u ovoj zemlji. To je jezik tog naroda. To je doista jedna velika diskriminacija. Za sada smo uložili izvjesne napore da djeca ne izgube korak sa vremenom, kako tako, da pohađaju tu instruktivnu nastavu, a da onda putem ispita završe razred. Imamo djece koja tek upisuju školu. Žalosno je to. Volio bih da nekada tu djecu, kada dolaze na mjesta koja nisu predviđena za njihovo školovanje, da ih vide oni koji podržavaju diskriminaciju, koji stoje iza takve diskriminacije. Ja se nadam da ćemo mi u skorijoj budućnosti prevazići ove velike probleme za ne tako mali broj porodica", kaže muftija Fazlović.

Naravno, poručuje, njihov problem mora biti naš zajednički problem. Dakle, i problem Tuzle i Sarajeva i Banjaluke.

"Valja nam istrajati i ja se nadam da ćemo mi naći najbolje odgovore, ljudske odgovore, civilizirane odgovore i na ova pitanja", navodi muftija Fazlović.

Zaustaviti stradanja muslimana u Mijanmaru

Osvrnuo se i na stravične zločine i stradanja kojim su izloženi muslimani u Mijanmaru, pred dane Kurban-bajrama.

"Nažalost, mnogo je teških sudbina ljudi, naroda danas u svijetu. Čini mi se da u ovom trenutku, baš u ovih dana, nijedna ta teška, sumorna, bolna slika nije usporediva sa onom koju vidimo na primjeru stradanja muslimana u Mijanmaru. Vjerovatno, mi ne znamo cijelu tu genezu, ali to su nevjerovatno velike razmjere stradanja. Tako surovi, neljudski, barbarski uvjeti koji su proizvedeni od onih koji bi morali uspostavljati red, mir, da osiguraju slobodu ljudi, da ljudi žive svoj život, život slobodno. Ne vidim nikakvo dobro u budućnosti onih koji su se odlučili, opredijelili na istrebljenje muslimana u Mijanmaru. Čini mi se da je ovih dana nešto jača reakcija, danas u svijetu. Nadamo se da će čovječanstvo na ovom primjeru imati snage da to zaustavi, da pogleda istini u oči i da zaustavi stradanje žena, djece. Najviše stradaju žene i djeca, stari ljudi. Tako to najčešće biva. Doista, mi smo u susret Kurban-bajrama, ali ovo je jedna teška slika koja nas opterećuje i svi moramo razmisliti i vidjeti kako pomoći, šta kazati i šta uraditi", poručio je muftija tuzlanski.

Neka su, rekao je Vahid efendija Fazlović, muftija tuzlanski, blagoslovljeni bajramski dani svima nama, i poručio neka to bude jedan zajednički duh, duh dobrote i plemenitosti među ljudima.



Ostali prilozi:
» LJUBLJANA DOBILA DŽAMIJSKU ULICU
B.net | 25. September 2017 21:41
» TUZLA: NATO VJEŽBA "BOSNA I HERCEGOVINA 2017"
Fena | 25. September 2017 13:25
» VOGOŠĆA: IZVRŠENA PODJELA SATNIH OSNOVA ZA PČELE
Eset Muračević | 22. September 2017 21:43
Ostali prilozi istog autora: