Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Kako je Miroslav KRLEŽA govorio o BOGUMILIMA
AKO JE BOSNA BOGUMILSKA, NIJE SRPSKA
Objavljeno: 29. August 2017. 20:08:17

Miroslav KRLEŽA: - Mislim da to glasno datira paralelno s Karađorđevim ustankom, jer kad se ustanak širi, širi se i na lijevu obalu Drine, a da je Bosna srpska, otvorena je teza od kneza Mihaila naovamo:
'Srbi svi i svuda'. I to je normalno, čim se konsolidira državna vlast u Beogradu i počinje da biva subjektivni faktor vlasti, znači da nešto misli i nešto hoće. Nastaje, dakle, državna vlast u Beogradu kao konkretan faktor subjektivne svijesti.
Teza da je Bosna hrvatska javlja se s austrijskom okupacijom. Neposredno pred okupaciju raja katolička poziva Austriju: 'Spasite nas zuluma', koji i jeste zapravo prije dolaska Austrije u drugoj polovini devetnaestog stoljeća bio zulum. Politički zulum, nasilje i teror, protiv kojeg se bunila čak i muslimanska raja.


-Već dugo spremam da Vam postavim pitanje na čemu ste gradili stavove i odnose prema bogumilima?
-Na literaturi koja je postojala, počeo sam 1918. da se njima bavim. U ono vrijeme naša literatura o bogumilima nije bila opsežna. Postojala je knjiga Franje Račkoga koji je skupio sve što je objavljeno, a toga nije bilo mnogo. Pročitao sam i sve što je bilo do Račkoga. To su dokazi izvedeni provinicijalno, da nije tačno da su uopće bili, a ako su bili da nisu bili to što su bili, što se misli da su bili, da nisu bili šizma. Oni koji su to tvrdili, svrstavali su se u tri grupe. Jedna je srpska, a druga dvije srpsko-bosanske; jedna oficijelna, znači sklona Austriji i njenim pogledima na to pitanje, i druga sakrivena, maskirana donekle, koja srbuje u stilu: Srbija u Bosni – Bosna je srpska zemlja. Dokazivati da je bila bogumilska, znači dokazivati da nije bila srpska, a u ono je vrijeme to bilo akutno, s obzirom na aneksiju Bosne i Hercegovine od strane Austrije. Jer do aneksije, odnosno za vrijeme austrijske okupacije Bosne, to je bilo otvoreno međunarodno pitanje, koje nije bilo riješeno, a poprimilo je međunarodne razmjere, s obzirom na stav velikih sila, naročito Rusije. Međutim, kada je Rusija pristala na okupaciju Bosne i Hercegovine, odnosno na aneksiju, stvar se okrenula i javilo se nekoliko napisa, ali neke naročite literature nije bilo. Dublje se nisam bavio našim bogumilima, koliko sam se bavio albigenzima, znači istim pokretom u Francuskoj. Došao sam do nekoliko francuskih knjiga u kojima je bilo skupljena literatura o toj tematici. Evo, to je, dakle, referat za Vas, ako smijem tako da kažem.

Jamometićeva bitka s papom Sikstom IV

-Bogumilima se, dakle, pristupilo s negativnih stajališta. A na čemu onda temeljite vlastite stavove i zaključke?
-Između ostalog na osnovi materijala koji je kurija objavila. Kurija je objavila i neke procese protiv bogumila, a naročito one koji su povezani s kardinalom Jamometićem, koji je ubijen u Baselu, zaliven u smolu i bačen u Rajnu.

-Odakle je bio Jamometić?
-Bio je zadarski biskup, pa je postao kardinal za vrijeme pape Siksta IV, onoga koji je dao izgraditi Sikstinsku kapelu. Jamometić je ušao u bitku s papom, odnosno papinskom politikom s obzirom na Bosnu. Njegova je teza da je zapravo papinska politika kriva za pad Bosne i Hercegovine, jer je za nju, za tu politiku, bilo manje zlo da Bosna padne pod Turke nego da postane i ostane bogumilska. I kad ja to tvrdim, onda tvrdim na osnovu citata iz tog procesa, u vezi s aferom Jamometićem.
Vladari bosanski nisu bili vladari u pravom smislu riječi. Bili su vlastele, imali su trista ili ne znam koliko konja i dvadeset gradića. Osvajali su teren oko sebe kako su znali i mogli.
Prema podacima koje sam imao u ruci, 122. papa Inocent III poslanicom poziva Ugarskog kralja Emerika da digne vojsku na Bosnu i istrijebi tamošnje bogumile. Tri godine kasnije poslao je papa svog kapelana Ivana Casamarisa u Bosnu da istraži čitavu stvar i bogumile vrati u krilo katoličke crkve. Tako su se 8. aprila 1203. na Bilinom polju pred papinim legatima Casamarisom, a pod prijetnjom križarske vojne, bosanski ban Kulin i drugi najistaknutiji bogumilski heretici odrekli na svečan način svojih bogumilskih „poroka“ i obećali pokornost i vjernost katoličkoj crkvi.
Ali to je bio samo privid, privremen, jer se bogumistvo u Bosni počelo još više širiti i zauzimati dominantne pozicije na tom terenu. U rimskim procesima protiv bogumila, koji dugo traju, oni daju izjave pokajanja: 'Evo, pristajemo da se katedrala svetom (ne znam kome), podigne. 'I nastaje period pomirenja i priprema gradnje katedrale ali, koliko znam, ni jednu katedralu Rim nije uspio do dolaska Turaka u Bosnu i Hercegovinu sagraditi.
Dolaskom Turaka, Rimu uspijeva podići neke katedrale jer valja imati u vidu da su Turci različite krajeve Bosne i Hercegovine na mahove osvajali i opet gubili.

Opreke o bosanskom katolicizmu

Teolog Dragutin Kniewald, suradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, pripremio je knjigu o kongregaciji na Bilinu polju, kad sam ja bio sekretar partijske organizacije u Akademiji. Nastala je diskusija da li da se to štampanje Kniewaldu dopusti, jer je htio dokazati da katolicizam u Bosni nije posljedica osvajanja, nego da je on samoniklo nicao na terenu. Zapravo, knjiga opravdava inkvizitorski postupak protiv bosanske vlastele u XIII stoljeću. Borbena i glasna knjiga, agresivna, ako hoćete, politički bezobrazna. Razvila se diskusija u Akademiji da li da mu se objavljivanje dopusti ili ne. Opozicija u Akademiji spram te knjige dolazila je čak i od Grge Novaka. Bili su slobodni zidari, pa su bili liberali, pa veli Grga, bolje u to ne dirati i započinjati s tom temom kavgu, nego treba zabraniti knjigu, jer nije dobro da budu štampana. Zahvaljujući mojoj intervenciji ipak je objavljena i dobro je da jeste, jer to je jedna od onih knjiga kakvih treba trideset da bi se ta teza donekle mogla postaviti i obraditi.

-A može li se za sav svijet bosanski reći da su bili bogumili do dolaska Turaka?
-Ne, može se reći da su bili listom bogumili, a što su sve bili, prema pisanim elementima, teško je zaključiti.

-Kad se javlja teza da je Bosna srpska?
-Mislim da to glasno datira paralelno s Karađorđevim ustankom, jer kad se ustanak širi, širi se i na lijevu obalu Drine, a da je Bosna srpska, otvorena je teza od kneza Mihaila naovamo:
'Srbi svi i svuda'. I to je normalno, čim se konsolidira državna vlast u Beogradu i počinje da biva subjektivni faktor vlasti, znači da nešto misli i nešto hoće. Nastaje, dakle, državna vlast u Beogradu kao konkretan faktor subjektivne svijesti.
Teza da je Bosna hrvatska javlja se s austrijskom okupacijom. Neposredno pred okupaciju raja katolička poziva Austriju: 'Spasite nas zuluma', koji i jeste zapravo prije dolaska Austrije u drugoj polovini devetnaestog stoljeća bio zulum. Politički zulum, nasilje i teror, protiv kojeg se bunila čak i muslimanska raja.

-Dakle, nakon dolaska Turaka bogumili listom primaju islam...
-Ono što se zna Rački je objasnio na temelju literature kojom je vladao, a koja, kako rekoh odonda nije osobito narasla. Uostalom, čitajte Račkoga.

(Iz dnevnika Enesa Čengića 25.XI. 1980. /IV, 143 – 145)

Krleža je preporučio tada Račkoga, a ja ću preporučiti sada prof. dr. Envera Imamovića.

PRIPREMIO: MEHMED MEŠA DELIĆ



Ostali prilozi:
» DOKTORICA U KNJIŽEVNIM VODAMA
Eset Muračević | 23. November 2017 16:19
» KOORDINACIJU SRPSKOG NARODA ČINE DODIKOVCI
Oslobođenje | 18. September 2017 18:53
» KAO DJEČACI BILI GLUMAČKE ZVIJEZDE
Eset Muračević | 05. September 2017 19:59
» ZVUKE IZ TUĐIH AVLIJA LAKO PRIHVATAMO KAO SVOJE
Eset Muračević | 18. July 2017 20:02