Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

ZLOČINAC BEZ KAZNE
Autor: Armin Čusto, dipl.iur.
Objavljeno: 05. August 2017. 01:08:05

FINANCIJER ZLOČINACA I RATNIH ZLOČINA, SVJEDOK ZLOČINCU KARADŽIĆU PRED TRIBUNALOM U DEN HAAGU: Milan Lešić sakupljao novčane donacije u Kanadi za naoružavanje Srba i uručivao ih ratnim zločincima Karadžiću i Krajišniku


Armin ČUSTO: Pravosudne institucije države Bosne i Hercegovine i institucije izvršne vlasti Bosne i Hercegovine (Ministarstvo pravde BiH) morale bi se uključiti u proces slanja zahtjeva kanadskim vlastima da se preispita odgovornost Milana Lešića. Postoje jasni dokazi da je Milan Lešić učestvovao u planiranju i financiranju izvršenja krivično djela genocida u protekloj agresiji.
Borba za istinu i pravu predstavlja dugotrajan pravni, historijski, sociološki i psihološki proces, koji ne smije nikada prestati, uprkos organizovanim (institucionalnim) pokušajima dželata da takav proces spriječi, ostvarujući time svoj plan, da izvršeni zločin/genocid postane predmetom zaborava, što u konačnici predstavlja pogodan teren za ostvarivanje novih agresorsko-genocidnih planova koji nisu do kraja završeni. Istina i pravda su univerzalni pojmovi koji pripadaju svakom čovjeku bez obzira na njegovu pripadnost, smatraju se jednim od temeljnih ljudskih prava, čije uživanje ne smije biti ograničeno putem institucionalne zabrane. Kroz historiju imamo čitav niz primjera kada je država sa svojim aparatom (vojni, obavještajni i policijski) pokušavala jednom narodu ili grupi zabraniti borbu za istinu i pravdu zbog počinjenih zločina koje izvela sama država prema svojim građanima (ubistvo Bošnjaka za vrijeme Titove Jugoslavije). U periodu od 1683. -1945. godine počinjeno je deset genocida, a da pri tome Bošnjaci nisu imali pravo da se o istim piše i istražuje jer neprijatelj duboko bio infiltriran u državne strukture. Svaki vid pisanja o istim nailazio na osudu državnog aparata uz optužbu za podirivanje ustavno-pravnog sistema tadašnje države. U psihološkom smislu, Bošnjak je doveden pred zid institucionalne zabrane kulture sjećanja na genocid, gdje je žrtva ponovo pripreman za novi genocid. Jedanesti genocid se desio. Počinjen je od strane srpsko-crnogorskog agresora koji je pri tome koristio cjelokupan aparat bivše zajedničke države. Prema mišljenju mnogih sociologa koji su se bavili analiziranjem uzroka genocida nad Bošnjacima, mnogi su istakli činjenicu da su Bošnjaci institucionalno pripremani za jedanaesti genocid koji se desio u periodu od 1992-1995. godine, na način da nisu imali pravo znati činjenicu da je nad njima prije toga počinjeno deset genocida.

Pravna odrednica „Silent leges inter arma“ (u ratu zakooni šute), može u potpunosti definisati stanje koje vladalo u Bosni Hercegovini za vrijeme agresije. Agresor i domaći seperatisti (vojska i policija RS, pripadnici SDS-a) nisu se bojali činjenice da će nekada odgovorati za genocid, iako je znao za međunarodnu kodifikacju Konvencije o sprječavanju i kažnavanju zločina genocida, Ženevske konvencije (koje reguliraju prava zarobljenika, ranjenika, bolesnika, civilnog stanovništva.....). Neprijatelj je doveden pred zid pravde. Presude koje su izrečene pred Međunarodnim sudom pravde za bivšu Jugoslaviju, domaćim pravosudnim institucijama, ali najvažnije presude Stalnog suda u Haggu, potvrdila je da je u Bosni i Hercegovini počinjen genocid. Međutim pravda nije zadovoljena, mnogo je zločinaca koji danas slobodno šetaju, susreću žrtve, silovane žene licem u lice gledaju svoje silovatelje, a država Srbija kao odgovorna država za genocid preko svog političkog establišmenta izbjegava suočenje sa vlastitom prošlošću uz kontinuirano negiranje genocida.

Koncept pravde neće nikad biti zadovoljen sve dok posljedni zločinac ne bude odgovarao za svoja djela, a pomirenje koje se želi upostaviti, neće se moći ostvariti, sve dok imamo institucionalno negiranje genocida, koje je pračeno pokušajima zabrane kulture sjećanja na genocid. U tom pogledu vrlo značajno je izdvojiti POVELJU O KULTURI SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U BOSNI I HERCEGOVINI, koja je donesena od strane Instituta za istraživanje genocida Kanada, Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, bosanskohercegoačkih intelektualaca, koja je kroz svoj sadržaj ukazala na važnost borbe za istinu i pravdu, kulture sjećanja na genocid, navodeći između ostalog da Bošnjaci, žrtve genocida imaju povijesnu dužnost pamćenja i podsjećanja na genocid, koji je nad njima počinjen. Nosioci ideologije i politike genocida, kao i izvršioci genocida, imaju historijsku odgovornost da osude ideologiju, politiku i praksu genocida i da zahtijevaju da se u tom procesu najodgovorniji primjereno kazne.



Kao što je već navedeno, mnogo je zločinaca koji još nisu odgovorali za svoja djela, koji su kao direktni izvršioci, pomagači, ili finansijeri odgovrni za krivično djelo genocida. Jedan od njih je i Milan Lešić, koji trenutno živi u Kanadi, a osnivač je i predsjednik "Humanitarne organizacije Republika Srpska". Navedena organizacija je financirala agresiju, koje se ogledalo u izdvajanju financijskih sredstava za vojsku i policiju RS. Prema dostupnim dokumentima, Milan Lešić je financirao vojsku Srpske republike Bosne i Hercegovine u napadima na Goražde, Grebak i Trnovo. Poslije okupacije Grepka i Trnova i potpune izolacije Goražda politički, srpski vojni i policijski paradržavni aparat entiteta Srpske republike Bosne i Hercegovine na posebnom prijemu izražavaju zahvalnost Milanu Lešiću, planirajući napad na zaštičene zone Ujedninjenih nacija Srebrenicu i Žepu. Nakon dvije godine Milan Lešić je finansirao i agresiju na Zaštićene zone Ujedninjenih nacija Srebrenicu i Žepu.

Nakon završetka agresije aktivno je sudjelovao u skrivanju opuženih za ratne zločine na prostoru Bosne i Hercegovine, a smatra se da je bio glavna figura u sakrivanju Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Nakon što su posljednja dvojica dovedeni pred lice pravde, uključio se u finaciranje njihove odbrane, čemu svjedoći informacija da je nepunih godinu dana nakon što je uhapšen Karadžić, početkom 2009. godine, u crkvi u Kanadi mu je pristupila nećaka Momčila Krajišnika koja je tražila novac za pomoć Karadžiću.

Pravosudne institucije države Bosne i Hercegovine i institucije izvršne vlasti Bosne i Hercegovine (Ministarstvo pravde BiH) morale bi se uključiti u proces slanja zahtjeva kanadskim vlastima da se preispita odgovornost Milana Lešića. Postoje jasni dokazi da je Milan Lešić učestvovao u planiranju i financiranju izvršenja krivično djela genocida u protekloj agresiji. DO NAS JE!



Ostali prilozi:
» I SLAVOJ ŽIŽEK VOLI PIVU - MOLIM SARAJLIJE, POČASTITE GA!!!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. October 2018 21:19
» PODRŠKA HRVATSKOG VRHA ČOVIĆEVOM EKSTREMIZMU
Zijad Bećirević | 15. October 2018 20:04
» SDP-U SMETA JEDINO SDA
Ajša Čišija | 15. October 2018 19:07
» LJILJANI, SA ŽELJKOM KOMŠIĆEM, ČUVARI SU, BOSNE I HERCEGOVINE
Mr. Milan Jovičić | 15. October 2018 18:33
» IL’ MORALNA OBNOVA IL’ NAS NEĆE BITI!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 13. October 2018 12:49
» HE IS MY PRESIDENT
Ivana Robović | 12. October 2018 13:24
» ŠTA HOĆE HRVATSKA POLITIKA U BOSNI?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 11. October 2018 20:20
» OVO JE NAŠA DRŽAVA I NAŠA ZEMLJA
Aziz Hurem | 10. October 2018 21:14
» JE LI GLOBALIZACIJA ISLAMOFOBIJE POSLJEDICA MUSLIMANSKE NEMOĆI?
Mr. Ekrem Tucaković | 10. October 2018 13:33
» MLADI, MI I BOSNA
Elmedina Muftić | 09. October 2018 15:34
» UKRADENA SLOBODA
Mr. sci. Nurija Omerbašić | 05. October 2018 18:16
» POLITIKA KAO SUDBINA: NA IZBORIMA POTVRDIMO DA SMO KIČMA BOSANSKE DRŽAVE I BOSANSKOG DRUŠTVA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. October 2018 14:50
» TRIO ŠTETOČINA
Muhamed Mahmutović | 03. October 2018 17:19
» GLAS ZA MIRSADA HADŽIKADIĆA JE GLAS ZA NOVU BOSNU I HERCEGOVINU
Ibrahim Osmanbašić | 02. October 2018 17:12
» POTPISNICI AMANDMANA NE ZNAJU ŠTA SU USVOJILI
Mr. sci. Nurija Omerbašić | 02. October 2018 13:36
» IMA ONA LATINSKA, A I DRUGIH IZREKA IMA I MOŽE BITI
Ajša Čišija | 01. October 2018 19:15
» "SMUTNJA": "ZATIRANJE ISTINE NEISTINOM"
Hakija Đozić | 01. October 2018 15:37
Ostali prilozi istog autora:
» ZLOČIN U VRBANJI
27. July 2018 22:59
» GENOCIDNA TVOREVINA
25. November 2017 16:37
» NASTAVAK GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
02. January 2016 15:19
» NA METI ZLIKOVACA
07. December 2015 16:16
» SLOBODA ZA ABU HAMZU
16. October 2015 21:19