- Novi tužilac za ratne zločine svoju autonomnost treba da dokaže ispitivanjem zločina ne samo na nivou izvršioca, nego i na nivou onih koji su huškali na rat. U tom smislu, treba da se bavi i učinkom u ratnom huškanju bivšeg ministra informisanja Aleksandra Vučića – rekla je narodna poslanica u Skupštini Srbije Marinika Tepić na današnjoj konferenciji za novinare u Beogradu, prenosi NAP.

Govoreći o kandidatima za tužioca za ratne zločine, o kojima Skupština treba da odluči na zasjedanju koje je počelo danas, Tepić je navela da su „dva kandidata sa zanimljivim biografijama i predlozima svojih programa – Milan Petrović i Snežana Stanojković“.

- Kandidat Petrović svojim predloženim programom odskače od zvanične politike, a odnosi se na, kako je naveo, jačanje regionalne saradnje i jednakost pred zakonom svih, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu pripadnost. Sa druge strane, kandidatkinja Stanojković ponudila je suprotni program, sa naglaskom na preispitivanju regionalne saradnje i davanju prednosti zločinima nad Srbima.

No, i da imamo najbolje kandidate, zanima me da li će, po izboru na tu funkciju, dokazati svoju profesionalnost i nezavisnost ispitujući ratne zločine ne samo na nivou izvršioca, već i na nivou onih koji nisu učinili ništa, a imali su saznanja, da zločin spriječe i onih koji su na zločin huškali. Ukoliko su svi jednaki pred zakonom, onda budući tužilac to treba da dokaže tako što će krenuti od samog vrha i ispitati učinak u ratnom huškanju bivšeg ministra za informisanje Aleksandra Vučića i cijele te klike koja je sa svojih javnih funkcija huškala građane na rat – poručila je Tepić.

Narodni poslanik i predsjednik NOVE Zoran Živković, komentarišući dnevni red današnje sednice, ukazao je na moguće negativne posljedice usvajanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudijama. On je upozorio da je usvajanje ovog predloga u direktnoj suprotnosti sa Nacionalnom strategijom reforme pravosuđa 2013-2018, te da to znači odbacivanje Strategije što posledično ugrožava otvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa EU i potvrđuje apsolutizam vrha izvršne vlasti.