Otvaranjem šehidske česme danas je u Snagovu, na području opštine Zvornik obilježena 25. godišnjica ubistva 36 Bošnjaka. Među ubijenim, čija su tijela naknadno spaljena, bila su i djeca, stariji ljudi i trudnica u devetom mjesecu trudnoće.

Ovaj se zločin desio 29. aprila 1992. godine, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske, potpomognuti lokalnim Srbima, zarobili dio stanovnika Snagova, koji su se krili u obližnjoj šumi.

”Izveli su ih ovdje na raskrsnicu, obećavajući im da im niko ništa neće. Tu su ih postrojili i pobili rafalima, te su se udaljili s lica mjesta. Nakon dva sata su se ponovo vratili kako bi prikrili zločin. Sva ta tijela su ubacili u ovu garažu, pomiješali su ih sa životinjama i gumama i zapalili”, izjavio je Nurif Čivić, stanovnik Snagova.

Nedim Čivić, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a podsjetio je da za ovaj zločin niko ni poslije dvije i po decenije nije kažnjen.

”Niko nije odgovarao za ubistvo cijelih porodica, niko nije odgovarao za ubistvo trudnica u devetom mjesecu (Ismeta Mujanović, op.a) i to je ono što nas najviše boli. Dvadeset i pet godina poslije jednog takvog zločina o tome se vješto šuti, a svi mi znamo odakle su došle te snage koje su počinile ovaj zločin. Ovo je prilika da pozovemo institucije u BiH, mislim na pravosudne, da napokon počnu raditi nešto o ovom pitanju”, poručio je Čivić.

On je također podsjetio da su april i maj u cijelom Podrinje asocijacija na masovna ubistva, svirepe zločine i genocidna djelovanja.

Jedan od prvih gnusnih zločina počinjen je upravo u Snagovu, a ovakva su nedjela u narednim danima postala svakodnevnica svih zvorničkih Bošnjaka.

”Odmah nakon toga je uslijedio Bijeli Potok, gdje je samo u jednom danu sa prostora tzv. Bijelog Potoka, iz nekoliko mjesnih zajednica koje danas gravitiraju općini Sapna, blizu 800 ljudi odvedeno u logore gdje su ubijani, a i danas tražimo njihove kosti. Zatim su krenula dešavanja u Jusićima, Kamenici, Liplju i svim drugim mjestima. Ovo što radimo danas je kultura sjećanja na naše najmilije”, izjavio je.

Uz poruku da je ”nemoguće izbrisati ubijene Bošnjaka s ovog područja”, Čivić je rekao da preživjeli nikad neće odustati od traženja odgovornosti za počinitelje ubistava.

Osim toga, Čivić je naglasio da su Bošnjaci u ovom bh. entitetu diskriminirani po više osnova i ugrožena su im neka od osnovnih ljudskih prava, te je pozvao ”centralne organe koji u Sarajevu vode računa o dešavanjima u državi” da malo više pažnje posvete povratnicima u bh. entitet Republiku Srpsku.