Kliknite na image za uvećati

"Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva" u 2017. godini bit će dodijeljena Udruženju "Fama-Metodologija", Edinu Dervišhalidoviću - Dini Merlinu, Udruženju za zaštitu historijskih vrijednosti "Haber", a priznanje "Počasni građanin" Grada Sarajeva dobit će dr. Edmond Offerman.

U obrazloženju Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva piše da se nagrada ‘dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i izuzetne uspjehe u radu, postignute u svim oblastima političkog i društvenog života. Dobitnici se tako nagrađuju za kontinuirani rad i izuzetna djela u oblasti privrede, nauke, kulture, odgoja i obrazovanja, tehnike i tehnologije, sporta, zdravstva i socijalne zaštite, zaštite čovjekove sredine i u drugim oblastima rada i stvaralaštva. Nagrada se dodjeljuje bez obzira na godinu ostvarenja nagrađenog uspjeha, a od ključne je važnosti da djela doprinose ukupnom unapređenju i razvoju grada Sarajeva.

Odluku o dobitnicima Šestoaprilske nagrade donosi Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za dodjelu Šestoaprilske nagrade. Nagrada se dodjeljuje svake godine na svečanoj sjednici Gradskog vijeća na dan oslobođenja Sarajeva, 6. aprila’.

Prema saznanju web magazina Bošnjaci.Net pored predloženih kandidata za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva bio je i ex rektor Sarajevskog univerziteta prof. dr Jusuf Mulić koji je napisao kapitalna djela, zaokruženu historiju muslimanskog školstva u Bosni i Hercegvini u periodu 1457-1949. godine, koja je objavljena u pet knjiga i na 931 stranici. Naravno to nije bilo dovoljno za Odbor za dodjelu Šestoaprilske nagrade da bi prof. dr. Mulić ušao u krug nagrađenih.

Bošnjaci.Net objavljuju naslovnice pet knjiga dr. Jusufa Mulića o muslimanskom školstvu u gradu sarajevu u periodu 1457-1949. godine koje su bile kandidovane za Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, ali je iz razloga, koji su poznati članovima Odbora za dodjelu nagrade, izostala.

Nameće se logično pitanje, šta bi znanstvenik trebao još uraditi ya svoj grad da dobije pomenutu nagradu. Možda odgovor zna neki od sarajevskih vladajućih klanova.

KRAĆI IZVOD IZ BIOGRAFIJE: Prof. dr. Jusuf Mulić rođen je 21. marta 1933. godine u Konjicu, u uglednoj porodici cijenjenih drvorezbara. U rodnom mjestu je pohađao osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju, a srednju školu završio je u Banjoj Luci. Prof. Mulić pripada onoj generaciji srednjoškolaca koji su nakon završene srednje škole raspoređivani na studije, ne po njihovoj želji, nego onako kako je to Komitet za visoke škole odlučio. Tako ni prof. Mulić nije mogao studirati historiju, iako je to želio, nego je raspoređen da studira poljoprivredu koju je u roku završio na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1957. godine. Nakon završenog studija i odsluženog vojnog roka, izabran je za asistenta na Poljoprivrednom fakultetu za predmet Troškovi i kalkulacije. Posvetio se izučavanju agrarne mikroekonomike. Do izbora u zvanje asistenta, ovladao je svjetskim jezicima (ruski, njemački i engleski), a odlično je govorio talijanski. To mu je omogućilo da iz oblasti mikroekonomike magistrira na Univerzitetu u Napulju (Italija), doktorira na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Dobio je više specijalizacija na inostranim univerzitetima i završio postdoktorantski kurs u klasi uglednog profesora Gintera Vajnšenka (Günter Weinschenck) na Univerzitetu Hohenheim / Stuttgart (SR Njemačka)…