Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Teme

Bošnjaci u tuđini
BOSANSKOHERCEGOVAČKA DIJASPORA U VELIKOJ BRITANIJI
Autor: Namik Alimajstorović
Objavljeno: 19. March 2017. 16:03:08

Birmingham ima više kanala nego Venecija


U posljednjih desetak godina smanjuje se broj organizacija sa bh. predznakom

U Velikoj Britaniji, svoj novi dom našlo oko 10.000 bh. građana. Po dolasku na Ostrvo, krajem 1992. i tokom 1993. godine, oni su od strane britanskih vlasti bili raspoređeni u svim većim gradovima od juga Engleske pa sve do Edinburgha i Glasgowa u Škotskoj. Nepravedno se zaboravljaju oni koji su, zaista, prvi došli u Veliku Britaniju. Riječ je o prvim Bosancima koji su prije 70 godina došli u Englesku, ljudima koji su prvi prešli kanal 1946. godine kao ratni zarobljenici koji su došli na rad u Englesku.

Kako je organizovana bosanskohercegovačka dijaspora u Velikoj Britaniji? Na ovo bih pitanje prije 15 godina iz prve “ispalio” izvanredno. Nažalost, danas to nije više ni sjena onih dobrih starih vremena. Tada je sve vrvjelo od svakodnevnih aktivnosti od želje da se dokuči više i bolje. U to doba uspješno su djelovale bh. asocijacije u South Ockendonu, Gilfordu, Londonu (tri organizacije), Lutonu, Hertfordshireu, Cambridgeu, Coventryju, Birminghamu, Derbyju, Nottinghamu, Manchesteru (dvije organizacije), Boltonu, Dewsburyju, Yorku, Hullu, Newcastleu i Edinburghu te humanitarne organizacije Workers Aid Manchester, Edinburgh Direkt Aid, Bosnia Emergency Fund u Readingu i Bosnia Appeal u Birminghamu. Sve ih je pod svojim krovom uspješno okupljala Zajednica bosanskohercegovačkih asocijacija i humanitarnih organizacija Bosnia UK Network, koja je osnovana 1996. godine u Birminghamu sa željom da koordinira rad postojećih udruženja i pomogne u osnivanju novih. Za to je postojala potreba jer je u Velikoj Britaniji, zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu, svoj novi dom našlo oko 10.000 bh. građana. Po dolasku na Ostrvo, krajem 1992. i tokom 1993. godine, oni su od strane britanskih vlasti bili raspoređeni u svim većim gradovima od juga Engleske pa sve do Edinburgha i Glasgowa u Škotskoj. Ubrzo nakon toga uslijedilo je samoorganizovanje naših ljudi i osnivanje bh. udruženja. Rezultati takvog načina organizovanja su bili, itekako, vidljivi - u BiH su tokom rata, a i poslije, upućene velike količine humanitarne pomoći, sponzorisala su se djeca bez roditelja, osnovano je desetak dopunskih škola koje pohađalo oko 250 mališana, pokrenut izuzetno značajan projekat “Skup bh. dopunskih škola”, osnovana su tri kulturno-umjetnička društva, nekoliko horova, izdavao se dvomjesečni magazin “Haber”, napravljena izuzetno posjećena web stranica Bosnia UK Networka, otvoreni društveni klubovi, kancelarije pri udruženjima koje su pružale praktičnu pomoć našim ljudima. Također se organizuju javne tribine, koncerti, kulturno-zabavne i sportske manifestacije, obilježavanje državnih praznika, na kojima se domaćinima prezentuje bogata tradicija i kultura Bosne i Hercegovine. Skupovi privlače veliki broj naših ljudi željnih druženja i lijepe riječi. Nažalost, sve je počelo zamirati, doduše ne u svim udruženjima, da li zbog toga što nove generacije žele neke nove projekte i pristupe organizovanju ili zbog toga što stari kadrovi nemaju hrabrosti da se sklone sa scene i prepuste mjesto nekim novim ljudima, teško je reći. Treći opet misle da pojedinci u rukovodstvima zbog ličnih interesa koče razvoj udruženja, četvrti ukazuju na konflikt interesa koji vlada u asocijacijama, dok oni koji su uključeni u rad bh. udruženja kažu da Bosanci i Hercegovci nisu previše zainteresovani za volonterski rad u klubovima. Bilo kako bilo, svi imaju neke argumente, ali činjenica je jedna, u posljednjih desetak godina zamrla je aktivnost u organizacijama sa bh. predznakom u Suth Ockendonu, Gilfordu, Readingu, Londonu i Lutonu, Cambridgeu, Nottinghamu, Manchesteru (po jedno udruženje), Boltonu, Dewasburyju, Hullu, Yorku, Newcastlu, Edinburghu. Ona udruženja koja su “preživjela”, izgleda da daju za pravo onima koji tvrde da će što se tiče bh. asocijacija na duže staze opstati zajednice koje gravitiraju Derbyju, Birminghamu i Londonu.

Centar Bosne i Hercegovine u Derbyu


Bosnia Centre Derby – bogate aktivnosti

Prema ocjenama mnogih, najbolje bh. udruženje u Velikoj Bitaniji je ono u Derbyju koje u svom vlasništvu ima reprezentativan objekat Bosnia Centre u kojem se odvijaju razne aktivnosti. U Centru rade 4 profesionala radnika koji svakodnevno pružaju razne usluge kako našim građanima tako i migrantima iz drugih zemalja. Pored toga, svoje aktivnosti u Centru imaju bh. dopunska škola i folklor Bosanski Biseri te najmlađi predškolski uzrast. U prostorijama Centra organizuju se prigodne kulturno-zabavne manifestacije. Također, u prostorijama Centra smješten je i svoje redovne aktivnosti provodi džemat Derby. Ovo udruženje je poznato po već tradicionalnim manifestacijama obilježavanje godišnjica Holokausta u svijetu i genocida u Srebrenici gdje ovdašnjoj javnosti kroz prigodan kulturno-vjerski program dočaravaju strahote proteklih ratova. Za kraj bismo posebno istakli projekat koji je završen prije nekoliko mjeseci “Bosnian War People and Children Saving History, Language and Culture in East Midlands”, gdje su učenici bh. dopunske škole u saradnji s volonterima i radnicima napravili, možemo slobodno reći, historijski projekat - dokumetarni film i prigodnu publikaciju o dolasku i integraciji Bosanaca i Hercegovaca u Derby. U sklopu projekta u prostorijama Centra otvorena je biblioteka, a kruna svega je bila postavljanje spomenika majci Bošnjakinji kao ženi žrtvi genocida u Bosni i Hercegovini. Aktivnostima u ovoj asocijaciji osim naših građana iz Derbyja ponekad se pridruže Bosanci i Hercegovci iz susjednih gradova Liestera i Nottinghama.

Birmingham – maša’Allah opet grant

Što se tiče Birminghama, u njemu osim Bosnia UK Networka egzistiraju lokalna bosanskohercegovačka asocijacija i humanitarna organizacija Bosnia Appeal. U okviru bh. asocijacije od 1994. godine djeluje bh. dopunska škola, potom folklor Mladost Bosne, te košarkaška sekcija. Humanitarna organizacija Bosnia Appeal već dugi niz godina stipendira dva studenta u Bosni i Hercegovini i na svojoj web stranici prva je otvorila “On line” dopunsku školu na bosanskom jeziku. U Bosanskoj kući u Birmighamu sjedište je i Bosnia UK Networka, kuća je veoma funkcionalna, i u njoj svoje aktivnosti subotom ima bh. dopunska škola i folklorna sekcija. Zavisno od stanja fondova, Network je zapošljavao tri-četiri radnika, pružao razne usluge našim građanima u Birminghamu i okolnim mjestima, vodio razne projekte. Međutim, zbog lošeg tajminga pronalska fondova, krajem 2015. godine ostao je bez glavnog finansijera Lottery fonda. Kompletnu proteklu godinu Network se odrekao nekih važnih projekata, trošio je “porodično srebro” odnosno svoju ušteđevinu na platu radnika koji je trebao pronaći novi fond. Investicija se isplatila i krajem protekle godine uspio je osigurati novi Lottery fond (vrijedan £405,674) te u narednim godinama osigurati nesmetano poslovanje. Za nadati se, da će, od novog fonda koristi imati i oni u čije se ime apliciralo. Inače, do juna protekle godine u Bosanskoj kući bilo je i sjedište Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, a na posljednjem kongresu SSDBiH odlučeno je da se sjedište organizacije premjesti u Tursku.


Spomen obilježje Majci Bošnjakinji - ženi žrtvi genocida u Bosni i Hercegovini


London cilj je okupiti što više naših građana

Najvažnija aktivnost bh. udruženja u Manchesteru, Coventryju, Hertfordshireu i Victoriji (London) jesu dopunske škole koje dugi niz godina djeluju u okviru ovih udruženja. Škole su stub aktivnosti i nijedno obilježavanje državnih praznika i sličnih manifestacije ne može proći bez učešća učenika i nastavnika u ovim školama. Pored toga, u Londonu već dugi niz godina djeluje BHCAC (Bosanski savjetodavni centar) koji pruža razne vidove usluga našim građanima, ali i svim ljudima s Balkana. BHCAC je poznat kao bh. klub Brent i, osim savjedodavnih aktivnosti, udruženje ima svoj društveni klub koji okuplja naše građane u Londonu. Klub organizuje i razne humanitarne te kulturne manifestacije, a sve s jednim ciljem, da okupi što više naših građana. Jedini nedostatak ove asocijacije, koju već dugo finansira Britanski lottery, jeste što još uvijek nije osigurala svoje vlastite prostorije. U Londonu dugi niz godina djeluje i humanitarna organizacija “Our Kids-Naša djeca”
koja, zaista, uspješno pomaže djecu u Bosni i Hercegovini i njena velika promotorica je popularna umjetnica Amira Medunjanin.
Što se tiče vjerskog života, u Engleskoj egzistiraju četiri džemata u kojima Bošnjaci zadovoljavaju svoje vjerske potrebe. Aktivnosti su im slične i odnose se na njegovanje vjerske i kulturne tradicije Bošnjaka. Dzemati u Londonu, Birmignhamu i Dewsburyju imaju svoje mesdžide koji su kupljeni sredstvima džematlija, dok džemat u Derbyju, kao što smo već rekli, koristi prostorije Centra.

Učenici škola na bosanskome jeziku


Prvi Bosanci u Velikoj Britaniji


Rahmetli Mujo Čolan
Kada se govori o bh. dijaspori na Ostrvu, uvijek se govori o onima koji su u ovu zemlju došli početkom agresije na našu domovinu i od ovdašnje države dobili sve pogodnosti koje imaju britanski državljani. Nažalost, nepravedno se zaboravljaju oni koji su, zaista, prvi došli u Veliku Britaniju. Riječ je o prvim Bosancima koji su prije 70 godina došli u Englesku, ljudima koji su prvi prešli kanal 1946. godine kao ratni zarobljenici koji su došli na rad u Englesku. O tome nam je svojevremeno pričao rahmetli Mujo Čolan, rodom iz Breze, koji je tokom Drugog svjetskog rata bio pripadnik Handžar-divizije i koji je, kako kaže, imao sreću da ga zarobe Englezi jer je tako uspio spasiti glavu: "Svi mi koji smo doselili tih godina, došli smo da spasimo svoju glavu, svi smo tokom rata bili na strani gubitnika i ko je god imao nesreću da ga zarobe Rusi i njihovi bliski saveznici, u većini slučajeva nikada se više ništa o njima nije čulo. Život je u početku bio izuzetno težak, radili smo najteže poslove po farmama i rudnicima i tek kada smo počeli zasnivati porodice, uz pomoć svojih supruga, počeli smo normalnije živjeti. U to doba došlo nas je oko 60 i svi smo se međusobno družili i čuvali kontakte s našom domovinom. Nažalost, u Bosnu nismo smjeli ići jer nam je Tito 1948. godine oduzeo državljanstvo, a redovno smo bili i pod prismotrom Jugoslovenske tajne službe. Prošlo je 20 i više godina kada smo uz garancije britanskih vlasti (pošto smo u međuvremenu postali britanski državljani) smjeli otići u svoju domovinu. Ovaj rat me je podsjetio na ta zbivanja, a dolazak naših ljudi u Englesku je nešto već viđeno, nešto što su prvi Bosanci u Velikoj Britaniji već doživjeli.”

Spisak prvih Bosanaca koji su stigli u Veliku Britaniju:


Abdulah Junuzović, Atif Pašić, Ganija Ljuhar, Ismet Krivušić, Hasan Plavulj, Fehim Krivušić, Ćamil Memić, Salko Tosum, Muharem Požegić, Salim Kovačević, Ibro Saračević, Ibrahim Delić, Hazim Šatrić, Asim Lepić, Salih Zukić, Abid Bašić, Kadrija Bašić, Ćamil Šahman, Mehmed Ćibur, Suljo Čejvan, Mustafa Hadžihasnović, Ferid Salihović, Muhamed Krupić, Meho Bašić, Mujo Čolan, Muharem Ogrić, Hajrudin Kevrić, Meho Mrkalj, Mustafa Čustić, Meho Durgulj, Galib Kukić, Huso Hajdarević, Muharem Dulić, Derviš Mešić.

Pripremio:
Namik Alimajstorović



Ostali prilozi:
» DIVAN POGLED NA PROŠLOST I SADAŠNJOST ROŽAJA
Mr Halil Markišić | 22. September 2017 17:52
» MOJ PUT U SREBRENICU
Zijad Bećirević | 10. September 2017 22:03
» GUSINJE I PLAV, GRADOVI PAŠA I BEGOVA
Ibro Mehmedović | 08. September 2017 14:05
» DUŠANU ŠEHOVCU PUNA USTA KURZA
Esad Krcić | 28. August 2017 20:12
» NA KRILIMA LJUBAVI I MIRA
Senada Đešević, prof. | 20. August 2017 01:42
» NATJERALI SU MAMU DA GLEDA DOK ME SILUJU
Danas.rs | 16. August 2017 15:45
» BIHAĆKI STARAČKI DOM VILLA „ADRIANA“
Zijad Bećirević | 11. August 2017 14:05
» ŽIVIMO ZA NAŠU BOSNU
Zijad Bećirević | 06. August 2017 16:57
» ILADŽ LICE AMRE DOKTORICE
Said Šteta | 02. August 2017 01:13
» ŠEHID IL' GAZIJA, GAZIJA IL' ŠEHID
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 21. July 2017 19:09
Ostali prilozi istog autora:
» RUČAK ZA SIRIJSKE IZBJEGLICE
31. January 2016 20:25