Skupu prisustvuje oko 50-ak ličnosti iz političkog, vjerskog i akademskog života BiH. U sarajevskoj Vijećnici, između ostalih, su reis Husein Kavazavoć, član Predsjedništva BiH Izetbegović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić, te predsjednik DF-a Željko Komšić, kao i potpredsjednik RS Ramiz Salkić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Safet Softić, te predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović, Poziv na savjetovanje je upućen i članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Draganu Čoviću, ali se on nije odazvao, javlja TV1.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao da je cilj današnjeg savjetovanja nije donošenje odluke o reviziji presude, nego upoznavanje prisutnih na skupu o reviziji, javlja TV1.

Izetbegović se obratio sudionicima savjetovanja o mogućoj reviziji presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore, koji su danas u sarajevskoj Vijećnici organizirali Fondacija „Pravda za Bosnu i Hercegovinu“ i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Izetbegovićevo obraćanje na skupu i izjavu za medije Fena objavljuje u cijelosti:

„Cilj današnjeg okupljanja nije, niti može biti, donošenje odluke o podnošenju aplikacije za reviziju presude Međunarodnog suda pravde BiH od 26. februara 2007. godine.

Cilj današnjeg okupljanja je upoznati vas sa bitnim elementima aplikacije za reviziju, i dobiti vašu iskrenu podršku za njeno podnošenje.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je, svojom odlukom od 4. oktobra 2002. godine, imenovalo profesora Sakiba Softića za pravnog agenta Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije.

Odluka Predsjedništva donesena je legalno, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Poslovnikom o radu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Ta odluka Predsjedništva nikada nije stavljena van snage, niti je na bilo koji način izmjenjena od dana kada je donesena.

Tom odlukom Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je profesoru Softiću generalnu punomoć da zastupa Bosnu i Hercegovinu pred Međunarodnim sudom pravde i da preduzima sve pravne radnje koje su propisane i predviđene Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde u Hagu.

Jedna od tih pravnih radnji jeste i podnošenje aplikacije za reviziju presude od 26. februara 2007. godine.

Dakle, profesor Softić je ovlašten odlukom Predsjedništva iz 2002. godine da podnese zahtjev za reviziju.

Nije potrebna nikakva nova odluka ili novo imenovanje Predsjedništva BiH.

Odluka Predsjedništva iz 2002. godine u sebi sadrži potrebni mandat i ovlaštenje.

To je neupitno!

Moj odgovor onima koji tvrde da se ovdje radi o nekakvom vaninstitucionalnom djelovanju, o izlaženju iz okvira Ustava BiH, o jednostranom donošenju odluka je slijedeći: To nije tačno!

Ukoliko neko tvrdi da profesor Softić nema legitimaciju odnosno da nema ovlaštenje da u ime Bosne i Hercegovine podnese zahtjev za reviziju, onda taj neko to mora to da dokaže pravnim argumentima.

A tih pravnih argumenata jednostavno nema.

Mi moramo biti legalisti.

Bosna i Hercegovina mora biti država vladavine prave.

Donesene odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine moraju se poštovati i po njima se mora postupati – sviđale se te odluke nekima ili ne.

Tako je i sa ovom odlukom Predsjedništva iz 2002. godine kojom je profesor Softić imenovan za pravnog agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Ta odluka Predsjedništva ima da se poštuje i po njoj ima da se postupa.

Dakle, postupajući po ovlaštenju koje mu je Predsjedništvo BiH dalo 2002. godine, profesor Softić je uložio višegodišnje napore u prikupljanje novih elemenata i činjenica i skoro godinu dana intenzivnog rada podržanog od domaćeg ekspertnog tima koji je okupio, te najuglednijih međunarodnih pravnih stručnjaka.

Aplikaciju Bosne i Hercegovine za reviziju presude sačinili su vrhunski međunarodni pravni stručnjaci.

Moram da kažem da bi čak i najveće i najmoćnije države poželile da imaju ovakav tim brilijantnih pravnih stručnjaka, i da bi pozavidile Bosni i Hercegovini na tome što su ovakvi stručnjaci odlučili da svojim znanjem, iskustvom i profesionalnom reputacijom stanu iza ovog zahtjeva za reviziju.

Ja nemam dilema.

Uvjeren sam da je ova aplikacija Bosne i Hercegovine za reviziju presude iz 2007. godine pravno kredibilina i da je u skladu sa Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde BiH.

Profesor Softić ima moju bezrezervnu podršku da Međunarodnom sudu pravde u Hagu podnese ovu aplikaciju za reviziju.

On posjeduje potrebno ovlaštenje Predsjedništva BiH da tu aplikaciju podnese u ime Bosne i Hercegovine.

To je neupitno!

Pravičan sudski epilog tužbe za genocid koju smo pokrenuli prije ravno 24 godine je sigurno interes svakog od vas koji danas sjedi u ovoj sali – svake žrtve, svakog patriote, i svakog pravdoljubivog čovjeka.

Ja predstavljam interese i emocije svih pomenutih, i od svih njih očekujem bezrezervnu podršku.

Jedno od pitanja koje se pojavilo u javnosti u vezi sa podnošenjem zahtjeva za reviziju i koje traži odgovor je:

Da li će revizija izazvati političku krizu za nesagledivim posljedicama za BiH, za odnose Srba i Bošnjaka, Srbije i Bosne i Hercegovine?

Bit će krize, ali ne onakve kakvom nam se prijeti.

Jer – teške krize, blokade i pobune dešavaju se kada državi, narodu ili velikoj grupi ljudi pokušavamo oduzeti neko vitalno pravo.

Ovaj zahtjev za reviziju ne oduzima ničije pravo.

Oni koji nas plaše krizama ustvari pokušavaju nama oduzeti pravo koje nam neosporno pripada -- pravo pristupa sudu, pravo na traganje za pravdom i istinom.

Svjesni su oni toga. I dobro znaju da bi isto postupali da su na našem mjestu.

Istina treba svakome, pa čak i onima koji joj se odupiru.

Istina koju će ispisati nepristrane, stručne, međunarodne sudije.

Revizija presude, traganje za istinom i pravdom nosi evidentan rizik sa sobom.

Ali, odustajanje od revizije iz političkih, ziheraških razloga, odustajanje od pokušaja da se kakva-takva pravda uspostavi i istina ustanovi, da se trguje sa ljudskim patnjom i genocidom zarad političke stabilnosti, nanijela bi katastrofalnu štetu dignitetu žrtava, dignitetu naroda i države koje predstavljamo.

Bošnjaci, Srbi i Hrvati žive izmiješani stotinama godina, i nastaviće da žive izmiješani u vijekovima koji su pred nama.

Samo na istini, kao na čvrstom temelju, taj budući život se može graditi i izgraditi za dobrobit triju naroda i dobrobit svih građana koji naseljavaju Balkan“.