Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Bosnjaci - Genocid u kontinuitetu'
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Kolumne

Serijal: Bošnjački globalni izazovi (13)
KOZMOPOLITSKA DIMENZIJA BOŠNJAŠTVA
Autor: Džebrail Bajramović
Objavljeno: 12. January 2017. 01:01:05
Dobitnik priznanja "Zlatni ljiljan" i kandidat na proteklim izborima za člana Predsjedništva BiH Džebrail Bajramović piše osvrt na društveno-politička organizovanja Bošnjaka u matici i dijaspori.


Džebrail BAJRAMOVIĆ: Pred Bošnjacima je još niz bitnih pitanja u 2017. godini, a o mnogima je suviše kasno govoriti kada ističe rok za njihovo rješavanje. Pored frustracija kojih sigurno neće nedostajati u javnosti zbog sve znakovitijih pokazatelja da bošnjačka društveno-politička praksa nije na nivou historijskih potreba, poželjno je da se oglase i intelektualci koji će ponuditi konkretne modalitete za sinergiju intelektualnih i organizacionih kapaciteta domovine i dijaspore u cilju prosperiteta Bošnjaka.


I) Historijska odgovornost
U protekloj 2016. godini dešavanja u Bosni i Hercegovini odraz su političkih odnosa kroz čiju se interakciju oblikuje aktuelna situacija. Niz pokazatelja jasno ukazuje da politika koju su Bošnjaci u prošloj godini vodili u BiH ni izdaleka nije zadovoljavajuća, ali ono što je zabrinjavajuće je činjenica da Bošnjaci i ne znaju šta se s njima dešavalo u prošloj godini – jer ne postoji bilo kakav relevantan izvještaj koji bi decidno pokazao: u čemu je bošnjačka politika bila uspješna, a u čemu je ostvarila neuspjeh. Isto tako je bitno uporediti konačni bilans uspjeha i neuspjeha, tj. šta ostvareni uspjeh, a šta ostvareni neuspjeh znači za budućnost Bošnjaka – kako u BiH, tako i u dijaspori. Dakle, da se javno prezentira saradnja između domovine i dijaspore, te da se pokazatelji kompariraju sa prethodnim godinama.

Ko bi Bošnjacima takav jedan opći izvještaj trebao javno da podnese? Naravno da će svaki bošnjački funkcioner u svim nivoima vlasti isticati samo ono dobro, a da će sve što je loše sakriti od javnosti – jer očito da se u bošnjačkoj kolektivnoj svijesti etabliralo preferiranje lične promidžbe, dok se ne osjeća grižnja savjesti što se često lična korist stiče na opću štetu, dok društvo lagano tone u sve veću i veću neimaštinu, a Bošnjaci gube pozicije u društveno-političkim strukturama. Bošnjaci moraju biti svjesni da će se jednom podvući crta ispod njihovog društveno-političkog djelovanja i to će biti to, zaokružiće se jedan historijski ciklus. Ništa se neće moći ni dodati niti oduzeti – i negdje neko će odlučiti: da li su Bošnjaci dostojni da imaju državu u kojoj imaju garantovane demokratske slobode? To se već više puta događalo u historiji – a historija je najbolja učiteljica.

Svakako, onaj ko ima etičke, stručne i društvene kapacitete – MOŽE PREUZETI HISTORIJSKU ODGOVORNOST za Bošnjake, pa će u skladu sa tom odlukom na kraju godine podnijeti javnosti opći izvještaj o stanju Bošnjaka u protekloj godini: po svim relevantnim pitanjima i nacionalnim interesima, na lokalnom i globalnom nivou, u domovini i dijaspori. Do tada se Bošnjaci nalaze na historijskoj vjetrometini – jer su bez plana, programa, strategije, jedinstvenog rukovodstva i ideje vodilje koja je kadra da daje i odgovore na globalne bošnjačke izazove u skladu sa općim društveno-političkim kretanjem u zemlji, regionu, Evropi i svijetu.

II) Prošla godina
Događaji koji su se desili 2016. godine, a koji imaju važnost za Bošnjake su:
1. Održavanje Referenduma u manjem BiH entitetu;
2. Gubitak načelnika u Srebrenici;
3. Neodržavanje lokalnih izbora u Mostaru;
4. Neponavljanje izbornog procesa u Stocu;
5. Ostajanje Bošnjaka bez ijedne važne funkcije u sudskoj vlasti.

Svih pet događaja dešavalo se pod lupom javnosti, a Bošnjaci ni na jedan događaj nisu odgovorili na način da bi se njihova volja, kao konstitutivnog naroda respektovala i uvažila. Očito da se u protekloj godini manifestovala slabost Bošnjaka u političkom djelovanju u BiH, jer umjesto da se riješi „grad slučaj“ Mostar, danas imamo i drugi – Stolac! Bošnjački predstavnici i u Mostaru i u Stocu – kažu da su u pravu i da će i dalje nastaviti da se bore svim raspoloživim demokratskim sredstvima. Šta o tome kaže bošnjačka pamet? Pita li iko išta bošnjačke društveno-političke stručnjake? Mediji samo forsiraju – aktere tih nemilih događaja, a koji po svim pokazateljima imaju status – zvijezde. Dakle, sve je više bošnjačkih političkih „zvijezda“ – a sve je manje političkih sloboda za Bošnjake. Šta treba – čekati i treći „grad slučaj“ da se shvati da politički akteri na terenu NE MOGU ostvarivati zacrtane političke ciljeve ako nemaju adekvatnu društveno-političku podršku i potporu.



O čemu se tu radi trebalo bi da progovori struka, a preduslov za to je da ih Bošnjaci pitaju, saslušaju i to što imaju reći pretoče u praksu. Očito da su preslabi pojedinačni bošnjački stranački kapaciteti da bi se vodila uspješna bošnjačka politika u kompleksnoj društveno-političkoj situaciji u BiH i da je nedostatak OPĆEG PROGRAMA BOŠNJAKA počeo da uzima danak u reduciranju bošnjačkog političkog uticaja u BiH. Dakle, situacija je loša sa tendencijom pogoršanja i vrijeme je da se o tome javno i široko prodiskutuje.

III) Plan za narednu godinu
Shodno konstataciji da ne postoji izvještaj o ostvarenju interesa Bošnjaka u protekloj godini, isto tako se može konstatovati da se javno ne prezentira planiranje Bošnjaka za narednu 2017. godinu, na nivou interesa Bošnjaka kao naroda u domovini i dijaspori. Svakako da dezorganiziranost i dezorijentiranost u vremenu i prostoru jedan ozbiljan i državotvoran narod ne bi smio sebi da dozvoli. Međutim, Bošnjaci već treću deceniju tumaraju globalnim društveno-političkim sferama bez jasnih vizija i koncepata, bez planova i programa. Rezultat toga je da je pet do dvanaest, dakle, ostalo je manje od dva mjeseca do isteka roka od 10 godina za žalbu na presudu po Tužbi BiH protiv Srbije za genocid, a koji ističe 26. februara 2017. godine. Deset godina je bilo dovoljno vremena da se Bošnjaci decidno odrede prema ovom izuzetno važnom pitanju za njih. Krivnja za eventualni neuspjeh u tom smislu ne može se personalizirati i svesti na par aktuelnih, najviše rangiranih političkih predstavnika Bošnjaka – jer to se pitanje promatra u kontinuitetu. Ako se, ipak, insistira na personalizaciji odgovornosti a izbjegava ulaziti u nedostatke kolektivne svijesti, onda to ne znači da su u pitanju jake persone već slab kolektiv!

Pred Bošnjacima je još niz bitnih pitanja u 2017. godini, a o mnogima je suviše kasno govoriti kada ističe rok za njihovo rješavanje. Pored frustracija kojih sigurno neće nedostajati u javnosti zbog sve znakovitijih pokazatelja da bošnjačka društveno-politička praksa nije na nivou historijskih potreba, poželjno je da se oglase i intelektualci koji će ponuditi konkretne modalitete za sinergiju intelektualnih i organizacionih kapaciteta domovine i dijaspore u cilju prosperiteta Bošnjaka.

IV) Kozmopolitska dimenzija
Nije realno očekivati da će bošnjačka tj. bosanskohercegovačka dijaspora unijeti uspješne modalitete djelovanja u BiH kada je opće poznato da je sama dijaspora duboka podijeljena i da već treću deceniju ne nalazi organizacione modalitete koji bi harmonizirali programsko djelovanje prema domovini. Isto tako u domovini ne postoji konstruktivno strukturiranje programskog odnosa prema dijaspori, već se kontakti održavaju na personalnim nivoima, a krucijalne odluke donose na netransparentan način.

Međutim, i pored niza deprimirajućih primjera u aktuelnim odnosima na relaciji domovine i dijaspore, neosporna je i kozmopolitska dimenzija koja krasi bosanski duh, a koju bošnjaštvo baštini kao kulturno-historijsku baštinu. Bošnjaštvo u svjetlu kozmopolitizma neophodno je aktuelizirati i javno proanalizirati sa raznih aspekata jer očito da Bošnjaci pred aktuelnim globalnim izazovima trebaju čvrst oslonac na koji bi se osloniti da bi ispoljili svoje vrline i sposobnosti. Bošnjaci u domovini i dijaspori moraju prvo shvatiti da je najveća opasnost za nestanak njihove države Bosne i Hercegovine međubošnjački razdor, razjedinjenost, svađa, naduravanje i sukob! Dakle, ako među Bošnjacima vlada razumijevanje, respekt i suosjećanje – mnogo će se lakše nalaziti odgovori i efikasno odgovoriti na aktuelne lokalne i globalne izazove. Toga su neprijatelji Bošnjaka i njihove domovine Bosne i Hercegovine itekako svjesni i ulažu ogromne napore i sredstva da ne bi došlo do harmonizacije međuljudskih odnosa i organizacione konsolidacije među Bošnjacima.

Svakako da bi bilo poželjno da u toku 2017. godine kod Bošnjaka značajnije dođe do isticaja kozmopolitska dimenzija u njihovoj kolektivnoj društveno-političkoj praksi uz značajniji obim programske saradnje domovine i dijaspore.

Geteborg / Švedska; 12.1.2017. godine.




Znameniti Bošnjaci:
Derviš-aga Čengić Dedaga, rođen je 1823. godine u Kuli Fazlagića. Naslijedio je svoga oca poslije pogibije kao vojnik od 18 godina. Vodio je vojsku na Drobnjake i Pivu da osveti oca Smail-agu Čengića. U boju na Tušinama porazio je Crnogorce, a u boju sa Dragom Kovačevićem, najvećim crnogorskim junakom, izvojevao je pobjedu. Od 1855. godine je sevdžed - zapovjednik graničara u činu nuvalaja (pukovnika). Tu dužnost vršio je punih 20 godina. Za vojničke zasluge 1869. godine imenovan je pašom (titula današnjeg generala). Bio je najomiljenij Čengić među Gačanima. Dedaga Čengić iskupio je vojsku u januaru 1841. godine i potukao Drobnjake i Moračane i tako osvetio svog oca kaga su koga su kukavički ubili iz zasjede.

Živio je u Sarajevu, gdje je izgradio vilu, pa se taj dio naselja Sarajeva zove Čengić Vila. Njegova kćerka Almasa-hanuma, majka je velikana Bosne Safvet-bega Bašagića - Redžepašića. Još su tri sina ostala iza njega. Zalagao se za unapređenje vjere. Umro je 1876. godine, na putu za Sarajevo i sahranjen je kraj čaršijske džamije u Konjicu, gdje mu je i mezar.

Edhem Mulabdić rođen je u Maglaju 1862. godine. Tu je završio mekteb i ruždiju i nakon toga zaposlio se kao činovnik. Godine 1887. Mulabdić upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje radi kao nastavnik u Darul-mualimminu, u muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Od 1899. do 1902. godine obavlja dužnost prefekta konvikta Učiteljske škole, a od 1902. do 1910. predaje na Šerijatskoj sudačkoj školi. Od 1911. do 1917. bio je nadzornik osnovnih škola, a od 1917. do 1923. je u upravi Muslimanske osnovne i Više djevojačke škole. Od 1923. do 1929. je narodni poslanik na listi JMO. 6. januara 1929. godine je penzionisan. Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićema pokreće list ”Behar” 1. maja 1900. godine (urednik lista od 1901-06), a 1903. godine osniva i društvo ”Gajret”. U svom dugom životu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspješan književnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman ”Zeleno busenje” slovi kao najznačajnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bošnjački roman. ”Nova vremena” je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dijela historije. Budući da je Mulabdić i prvi bošnjački novelist, ne smijemo zaobići zbirku novela ”Na obali Bosne”. Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili u njima sarađivao. Zbog kontakata sa vođama NDH, bio je izopćen, poslije Drugog svjetskog rata mu je suđeno, te je ostao i bez svoje penzije. Umro je u Sarajevu 29. januara 1954. godine. Danas je Mulabdić lektirski pisac i pomalo mu se vraća značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvjete. Maglajska manifestacija ”Mulabdićevi dani kulture” u cijelosti je posvećena imenu i djelu ovog značajnog književnika. Prvim književnim radovima javlja se u „Bošnjaku“ Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, da bi od 1892. do 1894. bio odgovorni urednik. Bio je i urednik muslimanskih kalendara „Bajraktar“ (1894) i „Mearif“ (1898/99), sekretar sarajevske „Kiraethane“ (Čitaonice), a potom pokretač (sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem) muslimanskog časopisa „Behar“ (1900) kojeg je uređivao od 1900. do 1906. Jedan je od osnivača „Islamske dioničke štamparije“ (1905), odbornik društva „Gajret“ (1903) i jedan od prvih urednika lista „Gajret“ (1907). Sudjeluje i u osnivanju muslimanskog kulturnog društva „Narodna uzdanica“ (1923), urednik je istoimenog kalendara i pokretač časopisa „Novi behar“ (1927). Jedan je od urednika lista „Pravda“, glasila JMO, a pet godina je uređivao i istoimeni kalendar.

Musa Ćazim Ćatić - pjesnik, pisac i prevodilac, rođen je 4. mart 1879 u Odžaku. Medresu je učio u Tešnju pred muftijom Smailbegovićem. Šeriatsko sudačku školu je završio 1908. godine. Jedno vrijeme je bio i u Carigradu, gdje je počeo studirati, ali se brzo vratio kući. Pravo je studirao u Zagrebu, ali nije završio studij. Umro je 6. aprila 1915. godine.

Počeo je pisati pjesme još kao đak. Pjesme je objavljivao u mnogim muslimanskim listovima u Sarajevu kao i u nekim zagrebačkim književnim listovima. Spada među najbolje muslimanske pjesnike u nas. Pjesme su mu štampane nekoliko puta u Mostaru, Sarajevu, Zagrebu i Tešnju.

Bio je izvrstan poznavalac arapskog i turskog jezika i s tih jezika je dosta preveo. Samo u Muslimanskoj biblioteci Muhameda Bekira Kalajdžića u Mostaru izašlo mu je preko deset knjiga i brošura prevedenih sa ova dva jezika. Kao dobar poznavalac turske književnosti, napisao je nekoliko studija o turskim pjesnicima. Uređivao je listove „Behara“ i „Biser“. Dok nije otišao u vojsku 1914. godine uređivao je i Muslimansku biblioteku.

Musa Ćazim Ćatić spada u red najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pjesnika. Njegov lik se nalazi na novčanici od 50 KM, a po njemu se nazivaju ulice, obrazovne ustanove i književne manifestacije.


  Dossier: DŽEBRAIL BAJRAMOVIĆ: Bošnjački demokratski izazovi
» KOZMOPOLITSKA DIMENZIJA BOŠNJAŠTVA
Džebrail Bajramović | 12.01.2017 01:39
» AFIRMACIJA OSJEĆAJA ZAJEDNIČKE SUDBINE BOŠNJAKA
Džebrail Bajramović | 07.10.2016 16:06
» BOŠNJAČKI DRUŠTVENI INTERESI
Džebrail Bajramović | 29.08.2016 18:49
» BAŠNJAČKA DRUŠTVENA ODGOVORNOST
Džebrail Bajramović | 02.08.2016 16:28
» BOŠNJACI U RALJAMA ANTILOGIKE
Džebrail Bajramović | 04.07.2016 21:20
» BOŠNJAČKO JEDINSTVO – JUČE, DANAS, SUTRA
Džebrail Bajramović | 11.05.2016 18:16
» BOŠNJAČKO DOZIVANJE PAMETI
Džebrail Bajramović | 01.04.2016 19:47
» BOŠNJAČKI NACIONALNI INTERESI – „NA ČEKANJU“
Džebrail Bajramović | 07.03.2016 20:27
» MEĐUBOŠNJAČKI DIJALOG – PREDUSLOV PROSPERITETA
Džebrail Bajramović | 02.01.2016 18:34

Ostali prilozi:
» PUT MILOSTI
Šefka Begović-Ličina | 26. February 2017 13:44
» TRAMVAJ ZVANI TEŽNJA
Said Šteta | 25. February 2017 10:59
» JAHAČI APOKALIPSE OPET JAŠU
Zijad Bećirević | 25. February 2017 10:45
» OD OBEĆANJA SE NE ŽIVI
Ibrahim Reković | 24. February 2017 18:04
» SRBIJI JE POTREBNA REVIZIJA MORALA
Nedžad Ahatović | 23. February 2017 19:37
» U BOSNI I HERCEGOVN NAJBOLJE JE BITI MANJINA
Eset Muračević | 23. February 2017 16:40
» BOŠNJACI I SRBI IZMEĐU KONFLIKTA I POMIRENJA
Dr. Admir Muratović | 22. February 2017 15:21
» REVIZIJA PRESUDE ZA GENOCID I MEMORANDUM SANU-A
Armin Čusto, dipl.iur. | 22. February 2017 15:09
» BRAVO, BAKIRE!
Sead Zubanović | 21. February 2017 15:45
» DOPRINOS I ŽRTVA BOŠNJAKINJA KROZ HISTORIJU
Aiša Purak | 20. February 2017 14:39
» KOME I ZAŠTO MLADEN IVANIĆ PRIJETI?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 19. February 2017 03:42
» BIBERENJE VOJNIH OSIGURANIKA
Said Šteta | 18. February 2017 11:27
» LJUBOMORA
Prof. Habib Mandžić | 16. February 2017 15:40
» OBNOVA PROCESA JE PITANJE PRAVA I MORALA, A NE POLITIKE I POLITIKANTSTVA*
Akademik prof. dr Smail Čekić | 13. February 2017 15:45
» PODRŠKA SRPSKOM FAŠIZMU OD ŠEFA MISIJE OSCE JONATHANA MOORA
Zijad Bećirević | 12. February 2017 14:51
» ZAŠTO BOSNA MORA POKRENUTI REVIZIJU PROTIV SRBIJE?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 11. February 2017 12:58
Ostali prilozi istog autora:
» BOŠNJACI I ORGANIZACIJA
07. February 2017 18:24
» BOŠNJAČKI DRUŠTVENI INTERESI
29. August 2016 18:49
» BANJA LUKA, IZ MOG UGLA!
15. May 2016 01:10
» BOŠNJAČKO DOZIVANJE PAMETI
01. April 2016 19:47