Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Pisana rijec

Nova knjiga!
ISRA I MI’RADŽ – AUTOR DR. FIKERT ARNAUT
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 26. November 2016. 02:11:53
U svjetlu Kur'ana, hadisa i učenja uleme
Ovih dana iz štampe izlazi nova knjiga „Isra i Miradž“ autora dr. Fikret ef. Arnauta. Kako Bošnjaci.Net saznaju, na ideju za ovim istraživačkim radom se došlo, nakon što je nekoliko džematlija iz Minhena, sugeriralo želju za jednom knjigom u kojoj bi na jednom mjestu bilo navedeno najznačajnije o temi Isra'a i Miardža. Sam autor je u predgovoru studije zabilježio:




Dr. Fikret Arnaut
- „Tema obrađuje jedan važan i značajan događaj iz života Allahova Poslanika, Muhammeda a.s. i to veoma neobičan događaj. Njegovo obznanjivanje u prvi mah rezultiralo je da su mnogi u startu posumnjali u istinitost i mogućnost takvog jednog događaja. Čak su osoba iz najbliže blizine Poslanikove sugerirali mu da ne priča o tome događaju jer mu se neće vjerovati. Neki su i napustili dalje Poslanikovo slijeđenje i vratili se politeizmu. Vođe mušričke poplacije u Mekki su se obradovali ovome događaju, jer su bili sigurni da će Poslanik Muhammed a.s. izgubiti populaciju koja ga slijedi kada čuju njegovo kazivanje o tome. Ali Poslanik Muhammed a.s. je nepokolebljiv. On je dužan da dostavi što mu se objavljuje. „O Poslaniče, dostavi ono što ti se objavljuje od Tvoga Gospodara, ako ne učiniš, onda nisi dostavio poslanicu Tvoga Gospodara“, božanski je glas koji ga zadužuje. Događaj Isra'a i Mi'radža je rubni događaj u životu Allahovog Poslanika i njegovih sljedbenika. On dolazi na kraju njegovog najtežeg životnog perioda i početku nove svjetlije faze Poslaničke misije.

Nastojao sam u početku svoga istraživačkog rada da objasnim terminološki pojmove Isra'i i Mi'radža i da rasvjetlim historijski kontekst u kojima se oni dešavaju. Onada sam tretirao taj događaj na temelji izvora, prije svega Časnoga Kur'ani Kerima i Hadisa Alalhovog Psolanika a.s. jer su to dva glavna izvora islamskog učenja. Koristio sam izvore i sunijeske i šijske provinijencije, i ustanovio sam da u tretiranju ovoga događaja postoji velika sličnost i podudaranje ova dva pogleda. Posebno sam koristio kapitalno djelo tefsir Allame Taba Tabaija, r.a. Nastojao sam da prezentiram ovaj događaj sa stanovišta oprečnih orijentacija; trdaicionalne i racionalne škole, spominjući dokaze koje su koristili i jedni i drugi. Može biti da se pvršnim čitanjem teksta pomisli kako u njemu ima dosta ponavljanja. Međutim, dubljim i pomnijim čitanjem, čitalac će moći ustanoviti da u ponavljanju, odnosno interpretiranju ovoga događaja iz više izvora, nema ponavljanja. U tim predajama uvijek ima ili nekih dodataka ili izostavljanja u odnosu na druge izvore. A cijelovit uvid u događaj može se imati samo ako se konsultiraju sve ili većinske predaje. Tretirao sam nekoliko bitnih diskutabilnih pitanja koje se spominju kada je riječ i Israu i Mi'radžu, kao što je pitanje mogućnost/nemogućnost viđenja Allaha dž.š. od strane njegovih stvorenja. Pitanje:Da li je Isra i Miradž bio samo snoviđenje od strane Poslanika Muhammeda a.s. ili je događaj koji je poslanik doživio djelesno i duševno? I važno pitanje koje sam tretirao u radu je pitanje vjerovanje u život Poslanika i šehida nakon završetka života na dunjaluku, o čemu smatram da se malo zna kod naše vjerničke populacije.
Obzirom da je sami događaj krajnje misteriozan jer zadire u područje „gajba“ , i područje transcendentalnog i spiritualnog svijeta, prema kojim su naša čula i gluha i slijepa i slaba da ga dokuče, otuda je bila poteškoća u iznalazenju termina koje sam koristio kako bi materiju približio našem čitateljstvu. S nadom da sam djelomično uspio ostvariti zamišljeni cilj, da se među koricama jedne knjige nađe, koliko toliko rasvjetljen događaj Isra'a i Mi'radža, koji je u životu Allahovog Poslanika a.s. imao važno mjesto a koji ima važno mjesto i u životu njegovih sljedbenika. Sama činjenica da je namaz, kao najvažnija osnovna i temeljna islamska dužnost Poslaniku saopćena i naređena na Mir'adžu je jedan pokazatelj toga.“ (Arnaut)

Recenzenti na ovu studiju su dr. Ferid Muhić i dr. Rašid Durić.

Akademik dr. Ferid Muhić između ostalog je zabilježio:

Akademik dr. Ferid Muhić /center>
- „Svojim najnovijim djelom, Dr. Fikret efendija Arnaut, produžuje svoju zapaženu publicističku aktivnost. Kao i u svim svojim dosadašnjim radovima, i ovom studijom Fikret efendija se obraća primarno vjernicima islamske religije. Po svojoj osnovnoj intenciji, ovaj tekst se može odrediti kao tipična teološka rasprava sa jasno definisanim predmetom i precizno odmjerenim obimom usklađenim sa autorovim ciljem da koncizno formuliše svoj stav o jednoj kontroverznoj temi islamske teološke misli oko koje postoji duga tradicija polemičkih sučeljavanja gledišta mnogih istaknutih mislilaca. U tom kontekstu treba odmah istaći da je autor našao pravu mjeru tako što ovaj tekst nije ni monografska studija, ni usputni komentar, nego upravo ono što je očigledno autor i planirao da bud Svojim najnovijim djelom, Dr. Fikret efendija Arnaut, produžuje svoju zapaženu publicističku aktivnost. Kao i u svim svojim dosadašnjim radovima, i ovom studijom Fikret efendija se obraća primarno vjernicima islamske religije. Po svojoj osnovnoj intenciji, ovaj tekst se može odrediti kao tipična teološka rasprava sa jasno definisanim predmetom i precizno odmjerenim obimom usklađenim sa autorovim ciljem da koncizno formuliše svoj stav o jednoj kontroverznoj temi islamske teološke misli oko koje postoji duga tradicija polemičkih sučeljavanja gledišta mnogih istaknutih mislilaca. U tom kontekstu treba odmah istaći da je autor našao pravu mjeru tako što ovaj tekst nije ni monografska studija, ni usputni komentar, nego upravo ono što je očigledno autor i planirao da bude: klasični teološki traktat sa filozofskim podtekstom.“

Dok je dr. Rašid Durić u svojoij recenziji napisao:

1.

Dr. Rašid Durić
Novim rukopisom Israa i miradž Dr. Arnaut opisuje theološko-eshatološki (onosvjetski) možda najdelikatniju temu transcendetalno-duhovnog i materijalno- fizičkoga putovanja i uznesenja Muhammeda a. s. na nebo, u misiju Božanstvu. Riječ je o dvije najveće mudžize, poslije Kurana. (Arnaut, Israa i miradž, strana 1). Sa smislom misije u božanskom ovjeravanju Objave, potvrdjivanja poslanstva Muhammed a.s., i božanske inauguracije – svečanog otkrivanja i prihvaćanja vjere islama od samog veličanstvenoga Allaha! Dr. Arnaut razdvaja dogadjaje israa - noćno putovanje, od miradža - uznesenja do Božanstva. Potom ih sjedinjuje kao jedinstven proces: kao doživljaj i kao dogadjaj koji se Muhamedu a. s. desio osamnaest mjeseci prije hidžre, dok je još boravio u Mekki. (Dr. Arnaut Fikret, Israa i miradž, strana 1). Israa je putovanje Alejhiselama za jednu noć iz Mesdžiddu-l-harama u Mekki do u Mesdžidu-l-akse u Kudusu (Jeruzalemu) i njegov povratak iste noći u Meku. Miradž je putovanje Muhameda a.s. iz Mesdžidu-l-akse u viši svijet sa melekom Džibrilom u prostrano Allahovo carstvo, sve dokle nije kročio ni melek, a kročio je Muhamed a. s., do samog Božijeg prijestolja.

Prvo što me je u iščitavanju ovoga rukopisa fasciniralo i što me do danas drži da o smislu rukopisa razmišljam, jest argumentacija i sjajni, zanosni opisi tajanstvenosti, uzvišenosti i svetosti izmedju zbiljne ostvarivosti i transcendentnosti israa i miradža dogadjaja. Pod pojmom “transcendentnost” podrazumijevam suštinska svojstva i sadržaje israa-miradža: to je doživljaj i dogadjaj kojim je obdaren Muhamed a.s.. A koji prelazi granice stvarnosti, doživljaj koji je izvan mogućnosti našega iskustva, doživljaj koji je na granici shvatljivosti, doživljaj koji je natprirodan, božanski i fantastičan. Upravo je o prekoračenju granica ljudskoga saznajnoga iskustva riječ u israa-miradžu Muhammeda a.s. To je duboko intrigantna tema, tema saznanja o Božanstvu. I tema o onostranom džennetsko-džehenemskom svijetu, u koji dospijeva u israa-miradžu Muhamed a.s. I nama posreduje onostrani, smrtnicimaa nevidljivi svijet svojim opisima. To je dakle tema koja prelazi granice prirodnoga svijeta i koja prelazi područje ljudskih saznanja, čovjekove svijesti uopće. Riječ je o jednoj od najsmionijih i najsjajnijih mudžiza ili čudesa o duhovno-fizičkim uznesenju Muhameda a. s. do Božanstva kroz njegovo jednonoćno putovanje na nebo, sve do Božijega prijestolja. Sa ostvarenjem njegovog “susreta” sa Svevišnjim, kroz nur ili Njegovu svjetlost.

Rukopis argumentira vjersku istinitost o nespornom ili neprijepornom uznesenju Muhammed a. s. do Božanstva, do Njegova nura: Allah je svjetlost nebesa i zemlje! Sa konačnom saznanjem da ni najodabraniji Allahov miljenik Muhammed a. s., sa svojim zemaljskim ograničenjima, nije u stanju spoznati prirodu Stvaraoca. Osim Njegova ispoljavanja u nuru i svjetlosti, kao Stvaratelja i Rastvaratelja mikro i makrokosmosa, dženneta i džehennema, upravljača vasionom po samo Njemu znanim zakonitostima. Krajnji je dakle rezultat i smisao ovoga rukopisa u argumentaciji israa i miradža Muhammeda a.s. kao ostvarenih činjenica, realiziranih u transcendentalno-duhovnom i u fizičko materijalnom smislu. Poslanika je Svevišnji selamio, sa njim razgovarao u ime svih ljudi koji u Boga vjeruju. Takodje i u ime svih Muhamedu a.s. prethodećih poslanika - Ibrahima a.s., Musaa a.s., Isaa. a.s. ... Njima je Muhamed a.s. bio predvodnik u namazu kojeg su zajedno klanjali pred Svevišnjim. Izvan prostora i vremena uznesen, Muhamed a. s. je, nakon klanjanja zajedničkog namaza sa ranijim poslanicima, vraćen na Zemlju, u svoje stvarnosno obitavalište. Sa konačnim smislom i porukom israa i miradža: islam je poslan svim ljudima na Zemlji, da je posljednja Objava Muhamedu a.s. prenešena usljed ranije iznevjerenih Objava. I sa konačnim utiskom da, iako je Allah izveo Muhameda a.s. - Svog miljenika izvan prostora i vremena - priroda Božanstva ostaje i samom Muhamed a.s. nesaznatljiva tajna: tajna ispunjena svetošću i uzvišenošću. I sa konačnim utiskom koji nam se u ovom rukopisu nameće: nije li od nas oholo da svojim skromnim intelektom i razborom želimo otkriti “prirodu” ili supstancu Stvaraoca i Vladatelja mikro i makrosvijeta?
Ovu intelektualnu ljudsku oholost, nakanu spoznavanja Stvaraoca živog i neživog svijeta, takodje potencira Dr. Arnaut komentiranjem nikad do kraja saznatljivih božansko-prirodnih fizikalnih zakonitosti u nastajanju, isijavanju svjetlosti. Ako je veličanstveni Bog bio pred svojim miljenikom Muhamedom a.s. “pod velom” tajne, “nedohvatljiv” i nespoznatljiv, običan smrtnik se očigledno valja pomiriti sa činjenicom supstancijalne nespoznatljivosti prirode Stvaraoca.
2.
Naše mišljenje i osjećanje Božanstva, nakon Muhamed a.s. israa i miradža, ostaje ispunjeno, prožeto i obavijeno tajanstvenošću, svetošću i uzvišenošću. Upravo su kvalifikacije tajanstvenosti, uzvišenosti i svetosti one vrijednosti koje Muhamed a. s. ispoljava u svojem israa-miradžu – duhovnom komuniciranju sa Božanstvom. Ove suptilne i vrlo delikatne vrhunske vrijednosti - kvalifikacije Božanstva, čine suštinu israa – miradža Muhameda a. s.. Riječ je o uzvišenosti, svetosti i tajanstvenosti kao nadnaravnim kvalitetama Božanstva, kvalitetama koje u svojoj komunikaciji sa Stvarateljem ispoljava Muhamed a. s. U tim je kvalitetama smisao israa-miradža i za sljedbenike islama. Sa krajnjom porukom da upravo kroz ove, Muhamed a. s. kvalifikacije Božanstva, ljudsko biće (nad)racionalno, srcem i emocijama proosjeća veličanstvo Stvaraoca. Da tim vrijednostima, primijenjenim u namazu, u kiraetu, kroz salavate ili kroz ilahije, sebe Allahu približavamo, svoju ljubav prema Stvaratelju ispoljavamo. Jer, namaz je miradž. (Sulejman Bugari).

Usljed navedenih činjenica, koje nalazimo u Arnautovu rukopisu, vjerujem da je preciznu, istinitu, objektivnu i sažetu ocjenu o vrijednosti ovoga rukopisa moguće donijeti kroz paralelizam israa- miradža, i nekoliko, za ovu priliku odabranih i trajno vrijednih misli Alberta Einsteina, o izvoru religije, o karakteru i o smislu ljudske religioznosti uopće. U ovom je naime mojem paralelizmu i poredjenju riječ o smisonom jedinjenju israa-miradža sa mislima Alberta Einsteina o religiji i religioznosti. O njihovimzajedničkim supstancama, ili suštini u sadržaju tajanstvenosti, svetosti i uzvišenosti: iz tih sadržaja i supstanci izvire i radja se u čovjeku vjersko osjećanje, iskonska potreba za religijom, za Bogom:

Najljepše što možemo doživjeti je tajanstveno: to je temeljni osjećaj koji stoji u začetku svake umjetnosti i znanosti. Tko ga ne spozna, tko se ne može više čuditi, tko se ne može više diviti, taj je takoreći mrtav, a njegovo je oko ugašeno.Doživljavanje tajanstvenog – pa makar i sa primjesom straha – stvorilo je i religiju. Spoznaja da postoji nešto što nam je nedohvatljivo, prikazanja najdubljeg uma i najsjajnije ljepote, koji su našem razboru pristupačni samo u najjednostavnijim oblicima, ta spoznaja i osjećanje, čini pravu religioznost. U tom smislu, i samo u tom smislu ja spadam medju najdublje religiozne ljude. (...) Ja ne mogu zamisliti pravog znanstvenika a da nije prožet istinskom vjerom; znanost bez religije je šepava, religija bez znanosti je slijepa.( Albert Einstein, Moj pogled na svijet, Beograd – Zagreb 1989, 155).

Upravo su, po Einsteinu i po Muhamed a. s. doživljavanju israa – miradža, temeljni izvori religioznosti u ljudskom osjećanju tajanstvenosti, uzvišenosti i svetosti. U tom smislu se opisi israa- -miradža kod Dr. Arnauta podudaraju sa Einsteinovim poimanjem izvora ljudske religioznosti kao ontičke (stvarnosne) i antropološke (sveukupno ljudske) povezanosti čovjeka sa Svestvarajućim. Slijedeći Einsteinovo poimanje religioznosti, jasnije poimamo božansku emanaciju, transcendenciju i transformaciju Muhameda a.s., sa njegovim poslanstvom i sa božanskom legitimacijom islama. Sve što je čovjeku nedohvatljivo, neshvatljivo, sveto i uzvišeno, što ima kvalitete mudžize i nadnaravnosti, djelo je Svestvarajućeg. Upravo su opisi čuda, mudžize ili nadnaravnosti ona stvaralačka energija u kojoj počiva estetika i snaga israa-miradža Muhameda a.s. Svoju nazočnost i prisustvo u božanskim sferama Muhammed a. s. naime ispoljava u svojim zanosima ljepotom dženneta – nagradom za ovozemaljski život u bogobojaznosti u onih koji vjeruju, kao i opisom džehennemskih strahota – Božijom kaznom za griješnike i nevjernike. U ovim je opisima riječ o vječnom životu ljudskih duša u trajnoj blizini odnosno u ljubavi s Bogom. Riječ je o vječnom životu – idealu, korijenu i krajnjem smislu ljudske religioznosti.
3.
Iz svega naprijed navedenog je sasvim očigledno da Dr. Arnaut ovom studijom produbljuje istinu o israa-miradžu Muhamed a.s. Pritom osporava razdvajanje duhovne od materijalno-fizičke, nebesko-božanske emanacije i uznesenja Muhammeda a.s. Tom razdvajanju do danas je ostao sklon jedan dio islamske ulleme i tradicije.
U cjelini je Arnautova studija bitan doprinos učvršćivanju mumina na njegovom putu poslanika Muhamed a.s., onome koji se u svom israa – miradžu sa ushićenjem i sa osjećanjem uzvišenosti predavao Svemogućem, oslobodjen od straha i strepnje: U aktu predaje čovjek gubi svoju nezavisnost i integritet pojedinca, ali on stiče osjećanje zaštićenosti od strahopoštovajuće, inspirirajuće snage, čiji je dio, kao što je i bio, on postaje. (Erih Fromm. U: Zborniku Esadu Ćimiću u čast, Zadar 2011, 28). Iz navedenih činjenica i ovoga citata je jasno da su religioznost i sama misija miradža Muhameda a.s. su nastali iz potrebe saznanja da se odgovori o porijeklu svijeta i života , zatim iz emocionalne potrebe da se nadidje svoje stanje (prirodne i socijalne) ovisnosti i nesigurnosti u svijetu, te iz potrebe da se nadidje svijest o svojoj biološkoj konačnosti, odnosno da se čovjek domogne smisla svog postojanja u vječnom životu. Ako je religija volja da se ne umre (Miguel de Unamuno) i otkrivanje konačnog u beskonačnom, israa i miradž Muhameda a.s. nam otvaraju takav put prema nebu, prema konačnom u beskonačnom i bezvremenskom.



Ostali prilozi:
» VELIKA POBJEDA NA BEDRU
Abdullah ef. Hodžić | 15. June 2017 21:39
» HAJRO IKIĆ JE PJESNIK KOJI PREDIVNO SLIKA STIHOVIMA
Nedžib Vučelj | 29. May 2017 23:41
» „KAKO NASTAJE KNJIŽEVNO DJELO?“
Said Šteta | 21. May 2017 17:45
» ZVJEZDANA STAZA UČENICE GENERACIJE HANE TURAK
Said Šteta | 26. April 2017 17:24
» SNOVI I OSTVARENJA
Eset Muračević | 24. April 2017 17:49
» “MORA“ S DLANA ABDULAHA SIDRANA
Zijad Bećirević | 17. April 2017 13:32
» BEZVREMENSKA LJEPOTA
Josipa Tabar | 15. March 2017 19:23
Ostali prilozi istog autora:
» NJUJORŠKI BAJRAMSKI TEKBIRI
25. June 2017 21:01