Božo Ljubić, predsjednik Glavnog Vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) jučer je uputio je otvoreno pismo Bakiru Izetbegoviću, predsjedavajućem Predsjedništva BiH i predsjedniku SDA-a, ali sa porukom svim Bošnjacima. Ljubić je u pismu iznio niz neistina, između ostaloga čak da su Hrvati "izloženi kontinuiranom i sistemskom institucionalnom i političkom nasilju s jedne strane, te prijetnjama, fizičkom nasilju i ubojstvima s druge strane". Ujedno optužuje Izebegovića za navodnu islamizaciju BiH i nasilje nad hrvatskim narodom. Na Ljubićevo pismo otvoreni odgovor je uputio akademik dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema u Bošnjaka 1993-2012. i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa. U nastavku pismo prenosimo u cjelosti koje je upućeno na adrese Bože Ljubića i Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg države Bosne i Hercegovine:

DR. CERIĆ: Kažete da Hrvati četiri puta spašavaju Bosnu i Hercegovinu od referenduma za nezavisnu države Bosnu i Hercegovinu do ulaska u Europsku uniju. Znate vi vrlo dobro da smo svi zajedno spašavali i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu protiv projekta velike Srbije. Zajedno smo se borili, također, protiv zločina koji su počinjeni u cilju ostvarivanja velike Srbije. Međutim, vi se nikad niste odrekli podjele zemlje i države Bosne i Hercegovine. To je ključni problem politike koju vi predstavljate.

Gospodine Ljubiću, niste trebali pisati otvoreno pismo Bakiru Izetbegoviću. On, zasigurno, nije kriv za (ne)ravnopravan položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, Bošnjaci misle da je Bakir Izetbegović, kao i drugi bošnjački politički lideri, odgovoran za visoko povlašten položaj Hrvata u politici i ekonomiji u Bosni. Primjeri toga su nažalost mnogobrojni(ji), nego primjeri, koje vi (ne)navodite, zato što ih nema, da su “Hrvati danas izloženi kontinuiranom i sistemskom institucionalnom i političkom nasilju s jedne strane te prijetnjama, fizičkom nasilju i ubistvima s druge strane”.

Gospodine Ljubiću, vi ste otvoreno pismo trebali napisati sami sebi i svim hrvatskim političkim dužnosnicima u Bosni i Hercegovini i, naravno, hrvatskoj političkom establišmentu, jer vašingtonski i dejtonski privremeni mirovni dogovor su, koliko znamo, prihvatili i potpisali politički predstavnici Hrvata, uključujući i Franju Tuđmana.

Vaše pismo Bakiru Izetbegoviću i ostalim Bošnjacima doživljavam kao Vašu slabost. Valjda bi vaše pismo trebalo ohrabriti vas i vaše istomišljenike. Međutim, vaše pismo razumijem kao vašu poruka aparthejda. Jer očigledno nemate kapaciteta i hrabrosti da pismo, koje je puno lažnih insinuacija na račun Bošnjaka, uputite hrvatskoj javnosti u Hrvatskoj. Vi vrlo dobro znate da je javnost u Hrvatskoj podijeljena i većinski je osudila umiješanost Hrvatske u rat protiv jedinstvene države Bosne i Hercegovine. Demokratska Hrvatska je bila i ostala protiv podjeli zemlje i države Bosne i Hercegovine.

Kažem, pismo je vaša slabost i slabost svih onih koji vas podržavaju, jer nemate hrabrosti da se odmaknete od politike koja je provođena iz Hrvatske od početka samostalnosti države Bosne i Hercegovine, a to je politika podjele Bosne i Hercegovine. Nažalosot, vi i dan-danas gledate u Zagreb, nadajući se sinekurama i podjeli države Bosne i Hercegovine. Prošlo je vrijeme podjele naše zemlje, tvoje i moje i svih drugih koji je doživljavaju kao svoju zemlju i državu. Zapamtite to Ljubiću.

Vaši politički predstavnici, uključujući i vas, jer ste sudjelovali i sudjelujete u vlasti u državi Bosni i Hercegovini, su prihvatili i potpisali navedene međunarodne sporazume, a danas bi vjerovatno, kao i predstavnici Srbije i manjeg bosanskog entiteta vrlo radio povukli vaše potpise sa vašingtonskog i dejtonskog privremenog mirovnog dogovora. Pa, nisu Bošnjaci određivali koliko prava i kako će se birati članovi predjedništva te zakonodavne i izvršne vlasti u entitetima. Sami ste sebi, uz posredovanje međuanrodne zajednice, odredili vaša prava u državi Bosni i Hercegovini. Bošnjaci nisu i neće biti na putu vaših prava kao konstitutivnog naroda, ali hoće biti na putu razbijanja države Bosne i Hercegovine. To treba da znate vi i svi koji politički misle kao vi.

Kažete da Hrvati četiri puta spašavaju Bosnu i Hercegovinu od referenduma za nezavisnu države Bosnu i Hercegovinu do ulaska u Europsku uniju. Znate vi vrlo dobro da smo svi zajedno spašavali i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu protiv projekta velike Srbije. Zajedno smo se borili, također, protiv zločina koji su počinjeni u cilju ostvarivanja velike Srbije. Međutim, vi se nikad niste odrekli podjele zemlje i države Bosne i Hercegovine. To je ključni problem politike koju vi predstavljate.

Ustvari, vaš problem je što ne znate tačno šta hoćete. Valjda vam je postalo jasno da ne možete imati i pare i jare. A vi, Ljubiću, hoćete upravo to: i pare i jare. Kad ste u Hrvatskoj hoćete da imate suverena i hrvatska i bosanska prava, a kad ste u Bosni hoćete da imate suverena hrvatska prava, jer vam se bosanska prava podrazumjevaju. Takav odnos prema rodnoj grudi i državi nije poznat nigdje u svijetu. U Hrvatskoj Bošnjaci nemaju pravo da upišu svoj bosanski jezik ni u džamijskim svjedočanstvima. Vi u Bosni imate sve što hoćete sve do apartheida, kojeg ste nam nametnuli kroz dvije škole pod jednim krovom. Nije mi poznato da su Hrvati ikad igdje u Europi i svijetu tražili da im se omogući ovaj vid apartheida, dvije škole pod jednim krovom, osim u Bosni I Hercegovini.

Zato hoću da vam kažem: ako vi, Ljubiću, još jednom spomenete da ste četri puta spašavali Bosnu, napisat ću abjuraciju za svog sina i unuka, poput Bilinopoljske abjuracije od Kulina bana, da se odrekne svega što bi moglo ličiti na vas i vašu pomoć. Ali, u toj abjuraciji stajat će da se moj sin i moj unuk obavezuju da će opet spašavati Hrvatsku, ako je dušman napadne. O tom spašavanju Hrvatske govore imena na spomen ploči u haremu Zagrebačke džamije. Samo zbog njihove žrtve cijela Hrvatska, pa tako i vi Ljubiću, ima da mirno stojite pred Dobrim Bošnjanima. Moja islamsko-bosanska tradicija kaže da je bolja lijepa riječ nego sadaka, koja će biti popraćena uvredama.

Gospodine Ljubiću, ne bih vam otvoreno odgovarao na vaše otvoreno pismo Bakiru Izetbegoviću, ali on je predsjedavajući države Bosne i Hercegovine i zato osjećam potrebu da branim moju državu (vi imate dvije, pa valjda i ja mogu imati jednu), ali i da branim čast moga naroda, koji je trenutno predstavljen u liku i djelu Bakira Izetbegovića. No, i više od toga. Osjetio sam se prozvanim da vam odgovorim zbog naslova vašeg pisma, ako su tačno mediji prenijeli, gdje vi kažete Izetbegoviću da on umjesto u Evropu, državu islamizacijom vodi na Bliski istok.

Prvo, Vi Ljubiću, ne znate ni šta je islam, ni šta je Bliski istok. Vi ste po vokaciji doktor medicine, koliko znam. Medicina ima veze s islamom utoliko što je još u jedanaestom stoljeću autor prvog udžbenika za medicinu bio musliman, Ibni Sina ili Avicenna. Nadam se da ste imali priliku pročitatie Ibn Sinaov al-Qanun fi al-tibb. Ako niste, mogu vam posudit da to pročitate, pod uvjetom da vas to ne islamizira, jer mi Bošnjaci ne želimo nikoga islamizirati, kao što ne želimo da nâs iko krstijanizira ili kroatizira. Mi želimo biti slobodni Dobri Bošnjani, jer mi vjerujemo da nema prisile u vjeri.

A što se tiče Bliskog istoka, ja sam tamo živio više godina i mogu vas poučiti što je Bliski istok. Mislim da bi vam to jako koristilo, ako ni zbog čega a ono da se javno ne blamirate. Meni je Vas žao da tako kardinalne greške pravite, posebno u politici, jer ja vas još uvijek doživljavam kao bosanskog političara, koji traži svoje mjesto u Hrvatskoj i u Europi. Možda Vi u zadnje vrijeme ne pratite, ali nije više u modi da se muslimane optužuje za islam. Ta matrica je potrošena. Čekamo da se izmisli nova. Vi ste, gospodine Ljubiću, u zaostatku i zato sam imao potrebu da ja vas bar jednom spasim kao moj dug za vaše četiri-putno spašavanje mene.

Hvala vam, ali Vas molim da me više ne spašavate. Drago mi je da vi niste Hrvatska. Volio bih da ste Bosanac, koji voli svoju zemlju i koji je ponosan na svoju državu. Ne volim što širite lošu volju protiv vaših komšija u vašoj bosanskoj domovini i državi… Oni su, zaista, umorni od optužbi zbog njihove vjere i nacije…

Hvala Bogu, Bosna je starija i trajnija i od vas i od mene.
Bog neka je čuva za sva vremena!
Amin! - istaknuto je u otvorenom odgovoru akademika dr. Mustafe Cerića.