Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Vijesti

Veleposlanik Republike Hrvatske uoči dolaska delegacije hrvatske Vlade
IVAN DEL VECHIO: NIJE POTREBAN ENTITET, RJEŠENJE HRVATSKOG PITANJA TRAŽITI KROZ POSTOJEĆE INSTITUCIJE
Autor: AA
Objavljeno: 27. October 2016. 17:10:56


Ja mislim da se osiguravanje jednakopravnosti može postići kroz postojeće institucije i mehanizme uz traženje kompromisa svih političkih subjekata u BiH. Ne može se tražiti nešto što nema šanse da dobije konsenzus i što nema šanse da će podržati međunarodna zajednica.

Hrvatska je i do sada pomagala Bosni i Hercegovini kao partner, kao zemlja susjed, a dvodnevnom posjetom, koja počinje sutra, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH će ta suradnja dobiti na jednoj potpuno novoj dinamici, jer se priprema cijeli set dogovora, razgovora, pa čak i sporazuma koji bi trebali prije svega pomoći u euroatlanskom procesu Bosne i Hercegovine, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ivan Del Vechio, veleposlanik Republike Hrvatske uoči dolaska delegacije hrvatske Vlade.

"Ti dogovori i razgovori bi trebali pojačati gospodarsku suradnju, pojačati regionalnu suradnju, odnosno suradnju u susjedstvu, posebno na zajedničkim projektima u okviru Berlinskog procesa, u okviru Connectify agende, i naravno da će se i otvoriti pitanje, da tako kažem, druge faze reformi. U prvoj fazi mi govorimo o gospodarskoj reformi, a druga se odnosi na rješavanje pitanja presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci", rekao je Del Vechio.

Uskoro zajednička sjednica dviju vlada

On kaže kako se posjeta hrvatske delegacije sa premijerom Andrejom Plenkovićem na čelu može podvući pod zajednički nazivnik, a to je dinamizirani kontinuitet suradnje BiH i Hrvatske.

O tome kada se očekuje rješavanje pitanja sporazuma o granici između BiH i Hrvatske, odnosno postizanja sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima dvije države, hrvatski veleposlanik navodi kako je jedno sigurno i to odmah može reći: Hrvatska će u susjedstvu, u okruženju, na jugoistoku Evrope ići sa konceptom da su postojeće granice granice mira, suradnje, sporazumijevanja, poštovanja...

"To je prvi naš aksiom. Ako već tako govorimo, onda jasno da pitanje granica, odnosno ta granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske treba biti riješena u tom kontekstu. Najavljuje se zato i ovaj sastanak o ćemu će se razgovarati sutra tijekom posjeta, a koji je vrlo važan. Naime, tijekom tog sastanka, odnosno posjete će biti definiran termin sastanka dviju Vlada. Za taj sastanak dviju vlada jasno da će biti ponovno otvoren katalog otvorenih pitanja između dvije države, a naravno da će jedno od ključnih pitanja biti ratifikacija sporazuma o granici", kaže Del Vechio.

U tom kontekstu, kaže, će se i to pitanje, a ima i drugih kao što su granični prijelazi, gospodarska suradnja, pitanje povrata imovine i još neka druga pitanja koja su ključna, bitna definirati.

"Zato će i biti organiziran sastanak i sjednica dviju vlada da se prihvati katalog otvorenih pitanja i da se utvrdi metodologija njihovih rješavanja, prioritet njihovih rješavanja", naglasio je hrvatski veleposlanik.

Povratak Srba u Hrvatsku

Kada je u pitanju povratak raseljenih osoba i izbjeglica Hrvatska, kaže veleposlanik, tu puno radi.

"Do sada se u Hrvatsku vratilo 150.000 ljudi. Mi nastavljamo na dva kolosijeka, da tako kažem, rješavanje tog pitanja. To je zajedno sa UNHCR-om i drugo dio mi smo i potpisnici sporazuma o Regionalnom stambenom zbrinjavanju povratnika. Kada se govori o broju povratnika kojima još nije riješeno pitanje tu se radi o još nešto preko 50.000 osoba. Ako uzmemo da se od tih 50.000 negdje oko 45.000 odnosi na povratnike koji čekaju rješavanje svog statusa u Srbiji, onda možemo iz toga izvući zaključak da Srba u Hrvatskoj kojima status nije riješen ima oko 6.000 - 7.000. Naravno kao što sam rekao Hrvatska država radi na tome. Postoje vremenski periodi u kojima se ljudi prijavljuju, ispostavljaju zahtjev i onda se to u određenom vremenskom periodu rješava to pitanje", naglašava Del Vechio.

Navodi da je Regionalnim programom stambenog zbrinjavanja predviđeno 500 miliona eura i da je od tog iznosa predviđeno da se u Hrvatskoj izgradi smještaj za 27.000 osoba. To je, navodi, program za pet godina i ta dinamika je polako krenula.

"Hrvatska radi na tome projektu. Hrvatska je puno napravila na tome. Ima svoju organizaciju oko tog rješenja i mi se nadamo da će u dogledno vrijeme ta pitanja biti riješena", navodi Del Vechio.

Kada je u pitanju Pelješki most kaže kako je to pitanje definitivno riješeno.

"Za vrijeme posljednjeg posjeta ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića to je pitanje otvoreno i tu je bosanskohercegovačka strana precizno, ali i hrvatska strana, dokumentirala da su tehnički podaci oko izgradnje mosta službeno prihvaćeni od bh. stručnjaka, eksperata. Znači da su svi uvjeti koji su bili sa bh. strane ispoštovani. Za nas je pitanje Pelješkog mosta ad acta", rekao je Del Vechio.

Praksa pokazala prvo NATO pa EU

Navodi da kada je govorio o katalogu otvorenih pitanja i pitanjima suradnje u zajedničkim projektima onda je tu vrlo bitna i suradnja na Koridoru 5C, suradnja oko buduće trase Jadransko-jonske autoceste, te Jadransko-jonskog plinovoda. Del Vechio konstatuje da dvije zemlje očekuje puno posla i dobrih rješenja postignutih dogovorom na razini dvije vlade.

Na pitanje da li to znači da će Hrvatska pomoći BiH i tražiti da dio trase Jadransko-jonske autoceste i plinovoda ide i kroz BiH veleposlanik Hrvatske kaže:

"Pa naravno, to je ključno pitanje. Taj Koridor 5C je dio sveukupnog koridora, uspravnice kako mi zovemo, povezivanja tri mora. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović pokrenula je to pitanje koje je po meni, ako smijem to tako reći, nešto što je perspektiva, budućnost. To je budućnost povezivanja srednje Evrope sa jugoistokom Evrope i tu Hrvatska i BiH imaju ključnu ulogu. Ne misli se samo o autocestama. Radi se o energetici, logistici, turizmu, radi se o ključnim strateškim politikama ovog dijela Evrope, a onda i BiH i Hrvatske."

Pitanje šta je prioritetnije za BiH - NATO ili EU je otvoreno. Dosadašnje iskustvo iz velikog proširenja EU 2004. godine kada je primljeno deset zemalja, te Bugarska i Rumunija, a kasnije i Hrvatska, pokazuje da je to najprije bio NATO, jer su to paralelni procesi.

"Radi se o istim stvarima, radi se zapravo o reformama u zemlji koji se tiču pravne države, tržišne ekonomije, kompetentnih institucija koje mogu provoditi te demokratske procese. Radi se o istim procesima ili je to EU ili NATO. Ove zemlje su prije prvo ušle u NATO pa EU. Znamo da je državna specifičnost u BiH. Mi smatramo da je jednako važan i jedan i drugi proces. Mi smatramo da će BiH dobiti, to je naš interes, status kandidata. Puno je razloga zašto se nadamo i zašto to želimo i zašto na tome radimo jer zapravo će se krenuti u harmonizaciji pravnih propisa, standarda i ukupno pravne stečevine sa zakonodavstvom BiH s jedne strane. Sa druge strane nam je stalo do toga da bar u ovom prvom koraku otvorimo Aktivacijski program za članstvo (MAP) da BiH zapravo time osigura prvi stupanj te sigurnosne zaštite. To je nama jako bitno", poručio je Del Vechio.

Brojni benefiti EU

Kada ste u MAP-u, kaže hrvatski veleposlanik, već ste vrlo blizu NATO-a. A onda će, navodi, pratiti situaciju u susjedstvu, u okruženju.

"Vidjet ćemo šta se događa sa Crnom Gorom koja je vrlo blizu toj točki i vidjet ćemo šta će se događati u Srbiji. Prema tome, nama je sada ključno EU, MAP, a onda odmah nakon toga ćemo forsirati i zajedno raditi da se to provodi što prije i sa priključenjem, odnosno postajanjem članice NATO-a", navodi Del Vechio.

Kandidatskim statusom, a potom i članstvom u EU, kaže hrvatski veleposlanik, Bosna i Hercegovina dobiva ogromne benefite.

"Možemo to usporediti sa benefitima koje je Hrvatska ostvarila. Hrvatska je sada demokratska, stabilna zemlja, u kojoj vlada vladavina prava, prava manjina, prava spolova, civilno društvo je razvijeno. Sada je u Hrvatskoj civilno društvo u stanju za pet-šest dana skupiti 50-100 tisuća ljudi na Markovom trgu i Trgu bana Jelačića i reći šta misli o politici monetizacije autocesta ili drugim pitanjima. To je snaga demokracije. Recimo, to je ono što mi očekujemo i u BiH. Očekujemo da će prvo građani BiH biti članovi EU, pa onda nema rominga, ima veće konkurencije, padaju cijene, tu je standard života, prava pojedinca... Prema tome to je taj dio", navodi Del Vechio.

Jednoga dana, kaže, kada BiH bude članica EU predstavnici BiH će sjediti za stolom gdje se donose odluke.

"Zamislite situaciju u kojoj je BiH punopravna članica i raspravlja se o izbjegličkoj, migrantskoj krizi. Mi ovdje imamo taj otvoreni problem, a kada ste za stolom onda ste vi u prvom planu", pojašnjava Del Vechio.

Drugo, naglašava hrvatski veleposlanik, su fondovi EU.

"To su ogromne pare koje, vidimo opet iz primjera Hrvatske, to su kohezijski, strukturalni fondovi, vidimo šta je Poljska, Češka, Slovačka šta su druge zemlje napravile sa tim ogromnim novcima. Tu se stvarno kreće o milijardama eura. Prema tome uopće nije sporno da BiH što prije treba postati punopravni član EU", navodi Del Vechio.

Uloga Hrvatske u "hrvatskom pitanju"

Sa hrvatskim veleposlanikom razgovarali smo i o najavi Hrvatske da će učestvovati u posredovanju rješavanja hrvatskog pitanja u BiH. Zanimalo nas je šta se pod tim podrazumijeva, zaparvo kako, odnosno na koji način osigurati jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH.

"Ja bi htio ovdje biti vrlo precizan i iskren. I ovo je moja percepcija onoga što ja vidim. Hajdemo biti pošteni od početka. Nezavisnost, suverenost ove zemlje je postignuta na referendumu na kojemu su Hrvati dali svoj glas. Splitska deklaracija je otvorila mogućnost da Hrvatska vojska oslobodi uz Knin i Cazinsku krajinu. S tim je i svi to znaju spriječena još jedna Srebrenica. U ime hrvatskog naroda u BiH predsjednik Franjo Tuđman je potpisao Dayton sa kojim se baš Hrvati u BiH nisu previše slagali, ali on je potpisao i on je garantirao njihovu ustavnu jednakopravnost. Hrvatska je i sada rekla da je protiv neustavnog referenduma u RS. Hrvatska je pokrenula novi pristup EU, to je naša ideja, ovaj koji je donio rezultate tek sada, govorimo o Reformskoj agendi, da ne idemo dalje. Imate da je Dragan Čović, možemo pričati šta god hoćemo, uprkos svemu forsirao da se preda zahtjev za članstvo u EU. Prema tome, to je čitav niz dokaza da hrvatski narod ne radi na urušavanju stabilnosti BiH. Naprotiv, da daje svoj doprinos stabilnosti ove zemlje", kaže Del Vechio.

Sada je pitanje, kaže veleposlanik, "da stvarno dovedemo u poziciju hrvatski narod da bude jednakopravan i govorimo o institucionalnoj jednakopravnosti, govorimo o pravu koje je zapisano u ustavu konzumiranja njegove ustavne pozicije i ništa više niti manje".

"Prema tome, ja ću tu još iskoristiti jednu rečenicu koju je rekao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić da on nema ništra protiv, i ja se tu sa njim apsolutno slažem, ako govorimo o konstruktivnom miješanju u unutrašnje stvari. Ja neću zvati to miješanje, ja ću reći pomoć. Rješavanje slučaja Sejdić- Finci i preko njega hrvatskog pitanja je zapravo ta konstruktivna pomoć. Mi zapravo imamo problem. Data je apelacija, odnosnono ispitivanje ustavnopravnog položaja hrvatskog naroda u FBiH vezano za Dom naroda, a sada je i RS pokrenula pitanje Srba koji isto tako nemaju potpunu ustavnopravni položaj. Postoje tu pitanja koja se moraju riješiti i koja se moraju riješiti u sklopu pristupa EU. Hrvatska je svoj ustav mijenjala sa šest - sedam amandmana da bi se prilagodila i da bi uopće mogla ući u EU. Mi govorimo o tome", navodi Del Vechio.

Znači, naglašava hrvatski veleposlanik, treba paralelno sa gospodarskim projektima apsolutno kao prioritetima broj 1, isto tako rješavati i ova druga pitanja i kroz to tražiti konsenzus o pitanju Hrvata u BiH da se to konačno riješi.

Na pitanje da li je hrvatski entitet rješenje za "hrvatsko pitanje", hrvatski veleposlanik jasno odgovara:

"Ja mislim da se osiguravanje jednakopravnosti može postići kroz postojeće institucije i mehanizme uz traženje kompromisa svih političkih subjekata u BiH. Ne može se tražiti nešto što nema šanse da dobije konsenzus i što nema šanse da će podržati međunarodna zajednica. Prema tome, u okviru toga treba rješavati ovo pitanje. Mi smatramo da 80 posto problema ove zemlje će biti riješeno, pogotovo u FBiH, poštenim izbornim zakonom".



Ostali prilozi:
» SADINA DRAKOVAC TREBA POMOĆ HUMANIH LJUDI
B.net | 18. August 2017 16:12
Ostali prilozi istog autora: