Ured visokog predstavnika u BiH danas je saopćio da dodjela povelja optuženim i osuđenim ratnim zločincima, koju je upriličio u ponedjeljak predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, predstavlja neprihvatljivu praksu u modernom i civiliziranom svijetu.
Kako je istaknuto iz OHR-a Republika Srpska zakonski je uspostavljena 1995. godine Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je dio Aneksa 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Narodna skupština RS, kao dio zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj, naglašavaju iz OHR-a, je u obavezi da poštuje jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, kao i da promovira mir, toleranciju i pomirenje u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom Republike Srpske.“

- Glorificiranjem ratnih zločinaca, vlasti RS su propustile priliku da Republiku Srpsku predstave kao politički zreo, moderan i progresivan entitet za sve konstitutivne narode i građane, rekao je visoki predstavnik Valentin Inzko.

Po njegovim riječima da je drugačiji pristup moguć pokazuje i nedavni primjer iz Njemačke kada je Grad Engelsbrand dodijelio Wilhelmu Kustereru odlikovanje za dugogodišnji rad u gradskom vijeću.

- Naknadno se saznalo da je 1944. godine, kao član SS-a , Kusterer učestvovao u masakru 800 civila u italijanskom gradu Marzabotto, za šta mu je i suđeno. Kada je mladi gradonačelnik Engelsbranda u martu ove godine dobio informaciju o njegovoj ulozi u ovom masakru, 94-godišnji Kusterer je morao vratiti svoje odlikovanje, naveo je Inzko.

Istaknuo je da taj primjer – a to nije jedini takav slučaj – pokazuje demokratsku zrelost i političku kulturu, nešto čime bi se morali rukovoditi Narodna skupština RS i predsjedavajući Čubrilović.

- Oni su sami sebe pozicionirali izvan opsega evropskih i civilizacijskih vrijednosti. Koliko onda uopće vrijedi potpis ili riječ pojedinca ili stranke kada kažu da žele evropski put, dodao je visoki predstavnik.

Na kraju, visoki predstavnik je također rekao da „takve aktivnosti vlasti u Republici Srpskoj nisu u skladu sa njihovim obavezama prema Općem okvirnom sporazumu za mir, a koje uključuju promoviranje mira, tolerancije i pomirenja, ali i stvaranje političkih, ekonomskih i socijalnih uslova za održiv povratak izbjeglica i raseljenih osoba.“