Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

Rusija u traženju crnogorskog Dodika
IFIMES: PARLAMENTARNI IZBORI U CRNOJ GORI 2016.
Autor: IFIMES
Objavljeno: 11. October 2016. 13:10:25
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, koji će se održati 16.oktobra/listopada 2016.godine pripremio analizu aktualnih političkih događanja u završnici predizborne kampanje toj državi. Iz analize„Parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2016: Rusija traži crnogorskog Dodika?“objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove:



Crna Gora ulazi u završnicu predizborne kampanje za predstojeće desete parlamentarne izbore, koji će se održati 16.oktobra/listopada 2016.godine. Na izborima se bira 81 poslanik/ca za Skupštinu Crne Gore, dok pravo glasa na izborima ima 530.840 birača upisanih u centralni birački spisak. Na izborima učestvuje 17 političkih subjekata, a izborni prag iznosi 3%.

Međunarodni institut IFIMES objavio je u septembru 2016.godine analizu o parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 2016 sa naslovom „Crna Gora: Izbori za i protiv članstva u NATO-u i EU“, link: ifimes.org.

Predizborna kampanja je u privrednim i bankarskim krugovima počela stvarati popriličnu neizvjesnost i strah pred »rušilačkom« opozicijom, koja bi mogla ugroziti stabilnost te države. Radi se dosada o najprljavijoj i najnegativnijoj kampanji, koja se u osnovi svela na referendum o liku i djelu Mila Đukanovića, aktualnog predsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS). Strah od nestabilnosti i skretanja sa euroatlantske perspektive Crne Gore je visok, jer postaje sve očitije, da su se pojedine strane sile sve više umiješale u predizbornu kampanju. Otvorena je čak i kriminalistička istraga zbog sumnji o pranju novca pojedinaca iz proruskog opozicionog Demokratskog fronta (DF).

Ritam i ton kampanje diktira rušilačka pozicija Demokratskog fronta sa negativnom kampanjom, u koju se zapleo i DPS Mila Đukanovića, koji nastupa defenzivno, jer i sam vodi, prije svega, negativnu kampanju, usmjerenu u kritiziranje opozicije i isticanje, da se na tim izborima odlučuje o očuvanju samostalnosti i euroatlantskoj perspektivi države. U toj izrazito negativnoj i polariziranoj kampanji odudaraju Socijaldemokrate (SD) Ivana Brajovića, koji su jedni od rijetkih aktera na političkoj sceni, koji se bave predstavljanjem svog ekonomskog programa i odražavaju neku potpuno drugačiju političku kulturu, što se pozitivno odražava i u anketama javnog mnijenja, jer njihov rejting raste.

SDP-u i Krivokapiću pada podrška

Do sada obavljena istraživanja javnog mnijenja predviđaju visoku izlaznost na predstojećim izborima, čak preko 70%. Odnos snaga između proeuropskog vladajućeg bloka i opozicije je dosta tijesan. Zbog toga bi aktualnim političkim odnosima garant političke i ekonomske stabilnosti mogla biti stranka SD, koja je nastala poslije rascijepa u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) Ranka Krivokapića i koja je poslije 18 godina koaliranja sa Milom Đukanovićem i DPS-om nedavno im potpuno okrenula leđa i počela djelovati kao najveći kritičar vlasti. Istraživanja pokazuju, da nedosljednost SDP-a može predstavljati kraj političke karijere Krivokapića, jer dosadašnje ankete pokazuju, da SDP gubi podršku među biračima i da vjerojatno neće preći izborni prag. Veći dio izbornog tijela SDP-a prelio se u novi Brajovićev SD, koji je istovremeno privukao i druge birače, koje je od socijaldemokracije upravo odvraćao bivši vođa te političke partije Krivokapić. Tako je Brajović preuzeo socijaldemokratsku lidersku poziciju u Crnoj Gori.

Rusija u traženju crnogorskog Dodika

Rusija je snažno prisutna u Crnoj Gori. Može se već govoriti o ekspanziji ruskog utjecaja u Crnoj Gori. Prema podacima crnogorskog državnog zavoda za statistiku MONSTAT-a od ukupno 4.200 registriranih stranih kompanija, trećina je u vlasništvu Rusa. Procjene su, da u Crnoj Gori živi preko 10.000 Rusa, koji su kupili oko 100.000 nekretnina. Čak djeluju i škole prema ruskom planu i programu kao što je Dukley Academy - Center of Continued Education in Montenegro u Budvi. U Crnoj Gori su Rusi pokrenuli svoj radio, printane medije, otvorili ruske škole, osnovali brojne sportske i kulturne organizacije te pokrenuli različite privatne biznise.

Iako formalno nisu uključeni u politički život samo je pitanje vremena kada će biti uključeni i postati politički faktor. Prema obavještajnim podacima već sada u Crnoj Gori živi oko 2% Rusa. Pojedine političke opcije u Crnoj Gori već su u funkciji politike Ruske federacije, što mnogi od njih i ne skrivaju. Tu je prije svega vrlo jasna uloga Demokratskog fronta ali i drugih političkih stranaka i/ili koalicija koji se protive punopravnom članstvu Crne Gore u NATO-u, a neki se čak protive i članstvu u EU. Isti proruski opozicioni Demokratski front je u više navrata optužio SAD-e da se miješaju u izborni proces i unutrašnje političke odnose u Crnoj Gori.

Rusija nema problema u traženju kandidata za crnogorskog (Milorada) Dodika, jer se većina političara nudi sama. Redovne su posjete pojedinih crnogorskih stranačkih zvaničnika Moskvi, koji u ovom slučaju zaobilaze i zvanični Beograd, koji nastoji zadržati relativno korektne odnose sa zvaničnom Podgoricom.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da u Crnoj Gori postoji mala vjerojatnoća da se na političkoj sceni pojavi i etablira crnogorski (Milorad) Dodik. Razlog je jednostavan, Crna Gora ima jake institucije države za razliku od Bosne i Hercegovine u kojoj su zbog slabog djelovanja državnih institucija moguće pojave i djelovanje poput Milorada Dodika. Evidentna je činjenica da su Rusiji potrebne političke marionete u Crnoj Gori.

Dekriminalizacija, slobodni mediji i ekonomske slobode

Situacija sa kriminalom i korupcijom u Crnoj Gori je slična kao i u drugim državama regije.

Crna Gora bilježi određene pomake u borbi protiv kriminala i korupcije, proces dekriminalizacije Crne Gore odvija se ispod očekivanja. Kriminal i korupcija su rak rana crnogorskog društva, a mediji su samo djelomično slobodni, dok je Crna Gora po pitanju ekonomskih sloboda bolje pozicionirana od mnogih država u susjedstvu.

Prema Corruption Perceptions Indexu (CPI) organizacije Transparency International Crna Gora je u 20015.godini zauzela 61. mjesto od ukupno 167 država zajedno sa Italijom, Lesotom i Južnom Afrikom i ima niži stepen korupcije od Makedonije (66), Bugarske (69), Srbije (71) i Albanije (88). Prema slobodi medija (2015 World Press Freedom Index) nalazi se na 106. mjestu od 180 zemalja i statusom zemlje s djelomično slobodnim medijima. Crna Gora se na ljestvici ekonomske slobode za 2015.godinu, koju je utemeljila Heritage Foundation i Wall Street Journal, između 166. država nalazi se na relativno povoljnom 65. mjestu, što predstavlja značajan napredak, jer se na istoj ljestvici Slovenija nalazi na 90.mjestu, Srbija 77., Turska 79., Kosovo 84., Italija 86., dok je Bosna i Hercegovina na 108.mjestu.

Crna Gora je započela borbu protiv korupcije i kriminala. Otežavajuća okolnost je da je u susjednim državama prisutan visok stepen kriminala i korupcije, koji po sistemu „spojenih posuda“ ugrožava cijelu regiju.

Opozicija protiv (o)pozicije

Na političkoj sceni Crne Gore za vrijeme trajanja predizborne kampanje vlada poprilično kaotično i šizofreno stanje. Opozicija u Crnoj Gori duboko je podijeljena i imala bi velike poteškoće prilikom sastavljanja nove Vlade, ukoliko eventualno DPS i SD ne bi osigurali većinu u Skupštini Crne Gore.

Ilustrativni su odnosi unutar opozicije. Tako je Demokratski front postavio uslov Velikoj koaliciji „Ključ“ da njihovi lideri, koji su bili u Đukanovićevim vladama ministri ne mogu biti ministri u eventualnoj novoj vladi. Tako bi bila eliminirana barem dvojica lidera velike koalicije „Ključ“. To predstavlja javno poniženje za veliku koaliciju „Ključ“, kojeg DF želi eliminirati kroz „obezglavljivanje“ njihovih lidera.

Birači u Crnoj Gori će na predstojećim izborima imati priliku da biraju između relativne stabilnosti ili neizvjesnosti, koja može dovesti do destabilizacije Crne Gore i regije. Važno je, da na predstojećim parlamentarnim izborima Crna Gora samostalno izabere svoj put u budućnost bez utjecaja vanjskih faktora, pogotovo ne onih koji destabiliziraju ili mogu destabilizirati tu državu.

U Crnoj Gora djeluje snažan nevladin sektor, kojeg je potrebno ubuduće razvijati, jer predstavlja snažan korektiv vlasti.

Ljubljana, 11.oktobar 2016.



Ostali prilozi:
» DOBRA KNJIGA, POPUT VODE, NAĐE SVOJ PUT
Suada Suljić Sokolović | 18. November 2017 13:29
» ODRŽANA 39. REDOVNA SJEDNICA RIJASETA
MINA | 17. November 2017 20:55
» U TOKU KONKURS ZA NAJBOLJU PRIČU "PLANJAXOVO PERO"
Eset Muračević | 17. November 2017 15:37
Ostali prilozi istog autora:
» ZAVRŠNA FAZA GENOCIDA?
12. May 2015 02:45