Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Sahovici 1924. godine
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Komentari

Sarajevo: Tribina bosanskog jezika Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti
„PISCI BOSANSKOG JEZIKA I NJIHOVA ZASTUPLJENOST U ŠKOLI“
Autor: BANU
Objavljeno: 01. October 2016. 20:10:31


BANU-TRIBINA BOSANSKOG JEZIKA održana je 29. septembra 2016. godine na temu PISCI BOSANSKOG JEZIKA I NJIHOVA ZASTUPLJENOST U ŠKOLI. Akademik Muhamed Filipović, predsjednik BANU-a, u uvodnoj riječi je ukazao ne samo na, svima već dobro poznatu, nedovoljnu zastupljenost pisaca bosanskog jezika u školskim sadržajima i programima, već je ukazao i na ozbiljna, tendenciozna i skandalozna zaobilaženja svih onih vrijednosti koje bošnjačka književnost kroz historiju nosi i negiranja savremenih njenih dostignuća, pri čemu se iznova otkriva da ta pojava duboke korijene ima upravo u školskom sistemu. Naše mlade ne odgajati na vlastitoj književnosti i na svojim piscima znači otuđivati ih od sebe i svoga kulturnohistorijskog identiteta. A to u krajnjoj liniji opet znači jednom narodu na perfidan način uskraćivati njegov vlastiti jezik i njegovu književnost na tome jeziku, što opet znači dovoditi u pitanje historijski identitet toga naroda, a samim tim i same Bosne i Hercegovine kao autentičnog kulturnohistorijskog i jezičkoga prostora. „Narod bez svoga jezika i nije narod, a narod bez svoga jezika u školi i bez odgoja mladih generacija na vlastitim vrijednostima ni tada nije narod. Mi više ne smijemo dozvoliti takve devijantne i zlonamjerne tendencije koje nam se već duže vremena dešavaju u našem školskom sistemu,“ zaključio je akademik Filipović.

Izlaganje akademika Dževada Jahića bilo je posvećeno historijatu i uzrocima pojave zaobilaženja najtipičnijih i najznačajnijih književnojezičkih vrijednosti u školi kad je riječ i o samome izboru pisaca, pri čemu je iznio osnovnu tezu da se maternji jezik, u ovom slučaju bosanski, ne uči iz gramatičkih i pravopisnih pravila već se on uči od svojih najznačajnijih i, književnoestetski i književnomotivski, najizgrađenijih pisaca. U tom smislu u školskim programima zaobići, odnosno naprosto prešutjeti, i takve pisce kakvi su Bašagić, Ćatić, Humo, Kulenović, Sušić, Sijarić, Dizdar itd., itd. više je nego skandalozno i krajnje provikativno. „Pojava neadekvatne zastupljenosti pisaca bosanskog jezika u školama u Bosni i Hercegovini nije nova ni nepoznata i ona ima svoj dugi historijat. U današnjim prilikama ona se ispoljava na jedan izuzetno napadan i, zapravo, skandalozan način, pri čemu programska rješenja nastave književnosti u školi jesu nevjerovatno tendenciozno kršenje osnovnih stručnih i naučnih normi kad je riječ o poznavanju, bolje reći nepoznavanju, bosanskohercegovačke i, posebno, bošnjačke književnosti i njihovih neospornih književnoesteskih vrijednosti, koje se i danas omalovažavaju. Temelj toga omalovažavanja je ideološki, ali su uzroci i u nestručnosti i nekompetentnosti autora programa i samozvanih aktiva i komisija koje ga rade. Došlo je vrijeme da se tim pitanjem ozbiljno pozabave naše najodgovornije naučne, kulturne i stručne institucije i da stvari vrate na one pozicije koje traži struka i nauka. Nastava bosanskog jezika u našim školama bez adekvatne zastupljenosti bošnjačkih pisaca predstavljat će samo neku vrstu gramatičke konstrukcije ili improvizacije, jer jezik bez svojih tipičnih i reprezentativnih pisaca i nije jezik, a njegovi pisci su i najvjerodostojnija potvrda autentičnosti i historijske naslijeđenosti samoga toga jezika. Svaki jezik se uči, pa tako i bosanski, iz njegovih prirodnih kulturnohistorijskih i književnih izvora, pri čemu izbor pisaca na tome jeziku jeste prvorazredni stručni i naučni zadatak.Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti je svjesna značaja toga pitanja i ona pokreće postupak vraćanja toga izbora na pozicije struke i nauke, okupljajući kadar koji će napokon to pitanje riješiti onako kako to znanje i filološka struka nalažu“, zaključio je akademik Jahić.

Sagovornik na Tribini bio je prof. dr. Sanjin Kodrić, autor nedavno objavljenoga teksta pod naslovom „Jesu li bosanski književni klasici nepoželjni u bosanskim školama?“, teksta koji je izazvao veliki interes i brojne pozitivne reakcije. Kodrić je na Tribini šire prokomentirao svoj objavljeni tekst i na vrlo precizan književnoestetski i književnoteorijski način argumentirao sve krupne praznine i apsurdnosti dosad ponuđenoga programa nastave književnosti u našim školama i izbora pisaca, koji je krajnje nestručan, nedobronamjeran i provokativan.

U diskusiji na Tribini učestvovali su Sejfudin Tokić, Sead Zubanović, Husein Zvrko, Muriz Spahić, Elvir Resić, Hajrudin Ćuprija, Mustafa Šišić, Safet Kešo i Safet Kadić. Svi diskutanti dali su svoja vrlo korisna i interesantna osvjetljenja ovoga problema, posebno potkrijepljena brojnim argumentima i primjerima iz prakse, koji svi nedvojbeno obaraju dosadašnje pokušaje manipuliranja i zakidanja u izboru pisaca u školskim programima, pri čemu su diskutanti bili jednodušni u tome da dosadašnje aktive i komisije koje su to radile treba diskvalificirati iz čitavoga posla izrade planova i napokon odrediti kompetentnu komisiju sastavljenu od najpozvanijih naučnika i stručnjaka sa fakulteta, akademija i instituta, da valjano urade taj posao, pod pokroviteljstvom BANU-a i odgovarajućih ministarstava. I da se napokon jednom zaustave ta provokativna ideološka, kvazistručna antibosanska i lažnodemokratska nastojanja, kojima u struci i nauci nema više mjesta, da se djeci koja u školi uče svoj maternji bosanski jezik pokušava oduzeti pravo da taj jezik uče na primjeru svojih najboljih i najznačajnijih pisaca i svoje vlastite, u umjetnosti i nauci, već odavno poznate i priznate, bošnjačke književnosti i da im se na perfidan način pokušava oduzeti i pravo na svoj bosanski jezik, to znači i na vlastiti kulturni identitet.



Ostali prilozi:
» KADA JE BILO HRVATSKO PROLJEĆE, 1966. ILI 1971.?
Stjepan Nikolić | 21. January 2020 18:03
» BOŠNJACI DOBILI JOŠ JEDNU STRANKU - SDU
Sahit Kandić | 14. January 2020 21:11
» VELIKO-SRPSKI „BLESIMETAR“ IZ MOSTARA, ZAKUCAVA DO KRAJA!
Mr. Milan Jovičić | 14. January 2020 13:23
» MILORAD DODIK JE DOSADNA OPSADA ZDRAVOG RAZUMA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. January 2020 15:23
» PITANJE ZA MILANOVIĆA: KOLIKI BROJ MUSLIMANA U BOSNI JE PRIHVATLJIV ZA HRVATE I HRVATSKU?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 03. January 2020 14:17
» "LUDA NOĆ"
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. December 2019 20:33
» ZAR TREBA OBJAŠNJAVATI GDJE I KAKO SE KOVAO PLAN SRPSKOG GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 29. December 2019 12:56
» SVJETLO HALALA U TAJLANDU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 26. December 2019 13:46
» NE MOŽE NAM NIKO NIŠTA
Eset Muračević | 16. December 2019 21:21
» ŽELJKA KOMŠIĆA ZA MUFTIJU SISTEMA VRIJEDNOSTI
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. December 2019 15:31
» PORUKE ZA POHVALU I PAMĆENJE OD MADAM BISSELL I MISTER PALMERA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. December 2019 17:35
Ostali prilozi istog autora:
» BANU OSNIVA KLUB MLADIH NAUČNIKA
28. January 2019 00:10