Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Komentari

Sarajevo: Tribina bosanskog jezika Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti
„PISCI BOSANSKOG JEZIKA I NJIHOVA ZASTUPLJENOST U ŠKOLI“
Autor: BANU
Objavljeno: 01. October 2016. 20:10:31


BANU-TRIBINA BOSANSKOG JEZIKA održana je 29. septembra 2016. godine na temu PISCI BOSANSKOG JEZIKA I NJIHOVA ZASTUPLJENOST U ŠKOLI. Akademik Muhamed Filipović, predsjednik BANU-a, u uvodnoj riječi je ukazao ne samo na, svima već dobro poznatu, nedovoljnu zastupljenost pisaca bosanskog jezika u školskim sadržajima i programima, već je ukazao i na ozbiljna, tendenciozna i skandalozna zaobilaženja svih onih vrijednosti koje bošnjačka književnost kroz historiju nosi i negiranja savremenih njenih dostignuća, pri čemu se iznova otkriva da ta pojava duboke korijene ima upravo u školskom sistemu. Naše mlade ne odgajati na vlastitoj književnosti i na svojim piscima znači otuđivati ih od sebe i svoga kulturnohistorijskog identiteta. A to u krajnjoj liniji opet znači jednom narodu na perfidan način uskraćivati njegov vlastiti jezik i njegovu književnost na tome jeziku, što opet znači dovoditi u pitanje historijski identitet toga naroda, a samim tim i same Bosne i Hercegovine kao autentičnog kulturnohistorijskog i jezičkoga prostora. „Narod bez svoga jezika i nije narod, a narod bez svoga jezika u školi i bez odgoja mladih generacija na vlastitim vrijednostima ni tada nije narod. Mi više ne smijemo dozvoliti takve devijantne i zlonamjerne tendencije koje nam se već duže vremena dešavaju u našem školskom sistemu,“ zaključio je akademik Filipović.

Izlaganje akademika Dževada Jahića bilo je posvećeno historijatu i uzrocima pojave zaobilaženja najtipičnijih i najznačajnijih književnojezičkih vrijednosti u školi kad je riječ i o samome izboru pisaca, pri čemu je iznio osnovnu tezu da se maternji jezik, u ovom slučaju bosanski, ne uči iz gramatičkih i pravopisnih pravila već se on uči od svojih najznačajnijih i, književnoestetski i književnomotivski, najizgrađenijih pisaca. U tom smislu u školskim programima zaobići, odnosno naprosto prešutjeti, i takve pisce kakvi su Bašagić, Ćatić, Humo, Kulenović, Sušić, Sijarić, Dizdar itd., itd. više je nego skandalozno i krajnje provikativno. „Pojava neadekvatne zastupljenosti pisaca bosanskog jezika u školama u Bosni i Hercegovini nije nova ni nepoznata i ona ima svoj dugi historijat. U današnjim prilikama ona se ispoljava na jedan izuzetno napadan i, zapravo, skandalozan način, pri čemu programska rješenja nastave književnosti u školi jesu nevjerovatno tendenciozno kršenje osnovnih stručnih i naučnih normi kad je riječ o poznavanju, bolje reći nepoznavanju, bosanskohercegovačke i, posebno, bošnjačke književnosti i njihovih neospornih književnoesteskih vrijednosti, koje se i danas omalovažavaju. Temelj toga omalovažavanja je ideološki, ali su uzroci i u nestručnosti i nekompetentnosti autora programa i samozvanih aktiva i komisija koje ga rade. Došlo je vrijeme da se tim pitanjem ozbiljno pozabave naše najodgovornije naučne, kulturne i stručne institucije i da stvari vrate na one pozicije koje traži struka i nauka. Nastava bosanskog jezika u našim školama bez adekvatne zastupljenosti bošnjačkih pisaca predstavljat će samo neku vrstu gramatičke konstrukcije ili improvizacije, jer jezik bez svojih tipičnih i reprezentativnih pisaca i nije jezik, a njegovi pisci su i najvjerodostojnija potvrda autentičnosti i historijske naslijeđenosti samoga toga jezika. Svaki jezik se uči, pa tako i bosanski, iz njegovih prirodnih kulturnohistorijskih i književnih izvora, pri čemu izbor pisaca na tome jeziku jeste prvorazredni stručni i naučni zadatak.Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti je svjesna značaja toga pitanja i ona pokreće postupak vraćanja toga izbora na pozicije struke i nauke, okupljajući kadar koji će napokon to pitanje riješiti onako kako to znanje i filološka struka nalažu“, zaključio je akademik Jahić.

Sagovornik na Tribini bio je prof. dr. Sanjin Kodrić, autor nedavno objavljenoga teksta pod naslovom „Jesu li bosanski književni klasici nepoželjni u bosanskim školama?“, teksta koji je izazvao veliki interes i brojne pozitivne reakcije. Kodrić je na Tribini šire prokomentirao svoj objavljeni tekst i na vrlo precizan književnoestetski i književnoteorijski način argumentirao sve krupne praznine i apsurdnosti dosad ponuđenoga programa nastave književnosti u našim školama i izbora pisaca, koji je krajnje nestručan, nedobronamjeran i provokativan.

U diskusiji na Tribini učestvovali su Sejfudin Tokić, Sead Zubanović, Husein Zvrko, Muriz Spahić, Elvir Resić, Hajrudin Ćuprija, Mustafa Šišić, Safet Kešo i Safet Kadić. Svi diskutanti dali su svoja vrlo korisna i interesantna osvjetljenja ovoga problema, posebno potkrijepljena brojnim argumentima i primjerima iz prakse, koji svi nedvojbeno obaraju dosadašnje pokušaje manipuliranja i zakidanja u izboru pisaca u školskim programima, pri čemu su diskutanti bili jednodušni u tome da dosadašnje aktive i komisije koje su to radile treba diskvalificirati iz čitavoga posla izrade planova i napokon odrediti kompetentnu komisiju sastavljenu od najpozvanijih naučnika i stručnjaka sa fakulteta, akademija i instituta, da valjano urade taj posao, pod pokroviteljstvom BANU-a i odgovarajućih ministarstava. I da se napokon jednom zaustave ta provokativna ideološka, kvazistručna antibosanska i lažnodemokratska nastojanja, kojima u struci i nauci nema više mjesta, da se djeci koja u školi uče svoj maternji bosanski jezik pokušava oduzeti pravo da taj jezik uče na primjeru svojih najboljih i najznačajnijih pisaca i svoje vlastite, u umjetnosti i nauci, već odavno poznate i priznate, bošnjačke književnosti i da im se na perfidan način pokušava oduzeti i pravo na svoj bosanski jezik, to znači i na vlastiti kulturni identitet.



Ostali prilozi:
» DA SE GLAS BOŠNJAKA PONOVO VALJANO ČUJE U SKUPŠTINI KOSOVA
Ćerim Bajrami | 20. September 2019 13:27
» MOŽDA JE PREKASNO, ALI BOLJE IKAD NEGO NIKAD, NIJE ŠALA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. September 2019 15:20
» DNEVNIK.BA - ŠAGOLJICA, DALEKO OD NOVINARSKOG I LJUDSKOG KODEKSA
Mr. Milan Jovičić | 14. September 2019 16:00
» KO POSLJEDNJI ODE NEK’ UGASI SVJETLO U GRADU
B.net | 07. September 2019 12:05
» SPARINA PRED POVJETARAC
Ajša Čišija | 05. September 2019 14:50
» KOCKA JE ZLO KOJA UNIŠTAVA
MINA | 04. September 2019 14:34
» BOŠNJAČKI PIONIRI NA AMERIČKOM ZAPADU
Mahir Dizdar | 25. August 2019 15:53
» TUŽNA PRIČA I DOGAĐANJA IZ „ALUMINIJSKE FOLIJE“
Mr. Milan Jovičić | 22. August 2019 19:04
» “DAN KADA JE IZGORJELO MILION KNJIGA”
Said Šteta | 22. August 2019 11:41
» LICEMJERSTVO I FARSA IZ „ALUMINIJSKE FOLIJE“
Mr. Milan Jovičić | 20. August 2019 02:16
» BOSNA I HERCEGOVINA, JEDINA NAM JE DRŽAVA!
Mr. Milan Jovičić | 14. August 2019 07:40
» LJUDI OD VJERE MORAJU PODIĆI GLAS
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 11. August 2019 10:23
» AREFATSKA DOVA ZA HADŽINCE I HADŽIJE IZ BOSNE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 09. August 2019 20:40
Ostali prilozi istog autora:
» BANU OSNIVA KLUB MLADIH NAUČNIKA
28. January 2019 00:10