Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Vijesti


Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti: Tribina bosanskog jezika
BANU: BOSANSKI JEZIK MORA SE OSIGURATI ZA SVE GRAĐANE BOSNE I HERCEGOVINE ČIJI JE TO MATERNJI JEZIK, KOJI BIH DOŽIVLJAVAJU SVOJIM MATIČNIM KULTURNOHISTORIJSKIM PROSTOROM
Procitaj komentar

Autor: BANU
Objavljeno: 04. July 2016. 14:07:10

Bosanski jezik je naše zajedničko dobro i naša zajednička obaveza, te pravo na njegovu upotrebu na svim nivoima funkcioniranja standardnog jezika mora se osigurati za sve građane Bosne i Hercegovine čiji je to maternji jezik i za sve one koji Bosnu i Hercegovinu smatraju i doživljavaju svojim matičnim kulturnohistorijskim prostorom.


BANU-TRIBINA BOSANSKOG JEZIKA održana je 30. juna 2016. godine na temu IDEOLOŠKI TEMELJI I LINGVISTIČKI APSURDI BIVŠEG SRPSKOHRVATSKOG JEZIKA. Akademik Muhamed Filipović, predsjednik BANU-a, u uvodnoj riječi je ukazao na kulturnohistorijski, ideološki i politički kontekst nastanka i funcioniranja bivšeg srpskohrvatskog jezika i u tom smislu pažnju usmjerio na mnoge praznine i tendencioznosti u tome konceptu u odnosu na Bosnu i Hercegovinu kao autentični kulturni i jezički prostor. Izlaganje akademika Dževada Jahića, u vidu uvodnoga predavanja na ovu temu, pozabavilo se također kulturnohistorijskim kontekstom nastanka i funkcioniranja bivšeg srpskohrvatskog jezika, ali je težište svoga izlaganja Jahić usmjerio na lingvističku, tačnije teorijsku lingvističku problematičnost i apsurdnost koncepcije sh.jezika kad se radi o osnovnoj jezičkoj identitetskoj podlozi i odrednici, a to je njegova prostorna odrednica. Sh. jezik je, naime, funkcionirao na, za duže vrijeme, neodrživoj koncepciji da su krajnji periferni dijelovi zajedničkog jezičkoga prostora njegovi centri, a da je njegov središnji dio – periferija, što se upravo odnosilo na neprihvatljivo zapostavljanje, zanemarivanje, nepoznavanje pa i negiranje centralne, vrlo bogate i slojevite bosansko-humske jezičke postojbine. Govorno izvorište i samoga bivšeg sh. jezika, odnosno njegova dijalekatska baza bila je istočnohercegovačka, znači sa prostora Bosne i Hercegovine. Unitaristička, dakle ideološki i politički, a ne naučno uvjetovana, koncepcija zanemarivanja toga izvorišnoga središnjega jezičkoga prostora vremenom je unijela mnoge zabune u naša jezička znanja i shvatanja i na kraju rezultirala krajnje tendencioznom, površnom i naučno neodrživom tezom o ukrštanju varijanata u Bosni i Hercegovini. Ta teza direktno je zapravo negirala kulturnohistorijsku opstojnost Bosne i Hercegovine i sam njen jezik, koji, kako je općepoznato, ima svoj viševjekovni kontinuitet odražen u samom historijskom nazivu toga jezika. Današnji naši problemi jezika i naših shvatanja jezika i manipuliranja njime, sve do otvorenih negiranja i samoga bosanskog jezika, svoje porijeklo dobrim dijelom nose upravo iz ideološki utemeljene i lingvistički problematične koncepcije bivšega sh. jezika, zaključuje Jahić svoje uvodno predavanje.

U diskusiji su učestvovali Muhamed Filipović, Smail Čekić, Mustafa Šišić, Mirsad Priganica, Sanjin Kodrić, Narcis Polimac, Muamer Kalić, Džavid Begović, Fatima Muminović, Senad Hodović i Renad Šeremet. Sve diskusije, stručno i naučno utemeljene, bile su usmjerene na najaktuelnija pitanja upotrebe jezika u Bosni i Hercegovini i na pojave uskraćivanja prava na upotrebu vlastitog jezika i ugrožavanja jezičkih, dakle i identitetskih, i kulturnih sloboda, naročito u školskoj praksi. Posebno je ukazivano na postojeću pravnu regulativu upotrebe jezika, ali i na velike teškoće u praktičnom ostvarivanju jezičkih sloboda zagarantiranih tom zakonskom regulativom. U tom smislu date su konkretene preporuke i samoj BANU-tribini bosanskog jezika, da u sklopu svoga djelovanja iznađe puteve i načine kako bi uporno i konstruktivno apelirala na javnost, na našu političku javnost, institucije i odgovorne ljude iz političkog života, kao i na same stranke koje su na vlasti, kako oni imaju i profesionalnu, i moralnu, i zakonsku obavezu da u sklopu svoje javne političke djelatnosti ne dopuste da se u nastojanjima zaštite jezičkih prava i sloboda oglašava samo nauka, a da oni šute i ne preduzimaju ništa. Naučnu misao i reagiranje neophodno je i politički artikulirati, a u širem društvenom organizacionom smislu institucionalizirati. Bosanski jezik je naše zajedničko dobro i naša zajednička obaveza, te pravo na njegovu upotrebu na svim nivoima funkcioniranja standardnog jezika mora se osigurati za sve građane Bosne i Hercegovine čiji je to maternji jezik i za sve one koji Bosnu i Hercegovinu smatraju i doživljavaju svojim matičnim kulturnohistorijskim prostorom.

VRH



Ostali prilozi:
» NAKON 40 GODINA SARAJEVOM VOZE NOVI TRAMVAJI
Anadolu Agency (AA) | 28. March 2024 13:27
» KLANJANA DŽENAZA ABDULAHU SIDRANU
Vijesti.ba | 27. March 2024 16:17
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif