Otvaranjem banjalučke Ferhadije kao da nam pada težak kamen sa srca, olakšava težak uzdah koji nam godinama pritišće grudi. Obnovljenom Ferhadijom gradu Banja Luci vraća se njen ponos, a Bosna i Hercegovina je, ponovno, makar na jedno oko opet progledala. Pogled sa džamijskog minareta i dalje će širiti naše vidike a svjetla probijati mrak.

Zijad BEĆIREVIĆ: Koliko je naš odnos prema događajima iz ratnih dana licemjeran i dvoličan, najuvjerljivije pokazuje jedna od izjava Predsjenika Predsjedništva BiH g. Bakira Izetbegovića data za medije, u kojoj kaže “Ferhadiju su srušili neki zli ljudi“. I on to govori 15 godina kasnije, kada i ptice na grani znaju da su Ferhadiju kao i drugih 613 bh džamija i veliki broj vakufskih zdanja porušili, zapalili, minirani, razorili i na njihovom mjestu napravili parkirališta srpski okupatori po strateškom planu. Podsjećamo da je IZ u BiH prije desetak godina pred Osnovnim sudom u Banja Luci pokrenula tužbu protiv RS i Banja Luke za 16 porušenih banjalučkih džamija, tražeći obeštećenje 85 miliona KM. Nakon pet godina odugovlačenja Sud je Rs oslobodio obaveze, a u februaru 2012. oslobađajuću presudu potvrdio je Vrhovni sud Rs, čime je mogućnost za zadovoljenje pravde svedena na međunarodni sud u Briselu.

Dana, 7.maja 2016. godine, u Banja Luci je otvorena obnovljena Ferhat- pašina džamija Ferhadija. Izgrađena je davne 1579. godine, a porušena 7. maja1993.godine u toku srpske agresije na BiH. Porušili su je srpski fašisti, kojima ništa iz bh baštine nije bilo dragocjeno ni sveto. Nakon višegodišnjih nastojanja da se džamija obnovi, kamen temeljac za obnovu Ferhadije položen je 7.maja 2001. godine. Tom prilikom Bošnjački vjernici su vandalski napadnuti od srpskih ekstremista (čitaj- režima Rs) sa kamenjem, flašama, a zapaljeno je nekoliko autobusa. Ranjeno je tada 150 osoba, a ubijen je Murat Balić iz Cazina. Njegov ubica ni do danas nije otkriven. Od 1950.godine Ferhadija je kao kulturni spomenik pod zaštitom UNESCO. I Bošnjaci Srebrenice bili su pod zaštitom UN, pa se zna kako su prošli.
U znak sjećanja na 7. maj 1993., kada je do temelja porušena Ferhadija, u BiH se 7. Maj obilježava kao Dan džamija.

Obnova porušenih bh džamija
Do početka rata u BiH su bile 1.144 džamije. Prema podacima IZ BiH od ‘92 do ‘95.g. porušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, 4 tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Od završetka rata do danas obnovljene su 452 džamije, izgrađeno 367 novih, a još desetak ih je u fazi izgradnje i obnove. Ostalo je neobnovljeno 57 džamija, 44 mesdžida i više vakufskih objekata. Obnovu porušenih džamija trebali su platiti okupatori, oni koji su ih razorili, a to su Srbija, Rs, a jednim dijelom i Hrvatska. Umjesto njih obnovu su finansirali obični ljudi, dio sredstava je dala IZ, a značajnu pomoć u obnovi pružili su Turska i neke arapske zemlje. Obnova Ferhadije koštala je oko 10 miliona KM, od čega je 4 miliona KM dala Turska. Međunarodna zajednica je i u ovom segment ostavila i izigrala žrtvu.



Otvorena Ferhadija
Banjaluci je vraćena njena ljepotica ; unikat, s kojim su se ponosili svi Banjalučani, bez obzira na vjeru i naciju. Otvaranjem njenih vrata i najveći pesimisti osjećaju neko olakšanje. Pogled sa minareta Ferhadije ponovno će širiti naše vidike a svjetlost razbijati mrak, u koji smo tako duboko utonuli.

Otvaranju Ferhadije prisustvovalo je oko 15.000 građana, koji su u Banja Luku došli iz BiH i svih dijelova svijeta vlastitim prevozom, sa 150 autobusa i više minibusa. Otvorenju je prisustvovala delegacija Turske predvođena premijerom Ahmetom Dautogluom, ambasadorica SAD Muareen Comack, šef misije OSCE- a Jonathan Moore, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, član Ptredsjedništva BiH Mladen Ivanić, predsjednik Vijeća ministara Denis Zvizdić, a ispred vlasti Rs Predsjednik Rs Milorad Dodik i premijerka Željka Cvijanović. Čestitke su uputili banjalučki episkop Jefrem, biskup banjalučki Franjo Komarica, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci.
Džamija Ferhadija je “svjedok vjere u jedinog Stvoritelja i njegovu moć nad tminama ovog svijeta”. Ona je “srce i duša Banja Luke”, ali po mnogima i žila kucalica ovog dijela Bosne i Hercegovine. Pozdravljajući prisutne i izražavajući im dobrodošlicu Banjalučki muftija Osman ef. Kozić je istakao da je otvorenje Ferhadije radost za sviju i zahvalio se stranim donatorima i domaćim vakifima na njihovim donacijama.
Na ovom impozantnom skupu zapaženo je prisustvo islamskih vjerskih dostojanstvenika Reisul-uleme Husein ef. Kavazovića, bivšeg reisa Mustafe ef. Cerića, glavnog imama Medžlisa Banja Luka Muhedina ef. Spahića i drugih. “Sve nas je stvorio isti Bog i dužni smo jedni drugima činiti dobro” poručio je prisutnima i Franjo Komarica.
Ovom skupu nije prisustvovao g. Bedrudin Gušić, koji je u najtežim danima bio čelni čovjek IZ Banja Luka, kada su porušene sve banjalučke džamije, njih 16 uključujući Ferhadiju, i kada je u Banja Luci život vjernika kakav je bio on malo vrijedio. Bedrudin nije pozvan, jer se ne može uklopiti u jezik licemjerja, kakvim se danas mnogi služe, da bi sačuvali i unapredili svoj status. A kad su Banjalučke džamije gorjele i Bedro bio maltretiran i privođen, tada je bio maltene sam.

Nastavimo otvarati vrata jedni drugima
Glavnu poruku sa svečanog otvaranja narodima BiH “da nastavimo otvarati vrata jedni drugima” poslao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH g. Bakir Izetbegović. Nažalost, njegova poruka se još uvijek može prihvatiti samo kao dobra parola, jer svima u BiH a mnogima u svijetu je dobro poznato da okupacioni režim Rs pomognut Srbijom na svaki način osporava i otežava povratak prognanim Bošnjacima, a većina onih koji su se uprkos otporu vratili proklinje dan kada su se vratili, jer žive kao građani drugog reda u uslovima apartheida, bez posla i slobode. U svakom gradu Rs na stotine kuća, koje su bile otete i opljačkane, je prazno i izloženo propadanju. Više je nego izvjesno da se vrata tih kuća neće otvoriti dok sama ne padnu. A takvo nesnošljivo stanje traje duže od dvije decenije i za njega su ne manje odgovorni mnogi politički učesnici ovog skupa. Druga poruka Pedsjedavajućeg Predsjedništva BiH Izetbegovića da “Prihvatajući Ferhadiju Banjalučani šalju poruku da žele povratak Bošnjaka u ovaj grad“ je još diskutabilnija, jer on okupatore naziva Banjalučanima, zaboravljajući pri tom da je i sada 80% prognanih Banjalučana zajedno sa blizu million bh Bošnjaka u izgnanstvu, i da se većina nikad neće vratiti, jer ma koliko Ferhadija bila značajna njena ulazna vrata su preuska čak i kao simbolična.

Uspavljujuće poruke o miru, suživotu i toleranciji
Prilikom otvorenja Ferhadije na pozornicu su stupili mnogi govornici i nadmetali se u porukama o miru, suživotu, toleranciji, sa dijametralno različitim značenjem za one koji su ih slali i one koji su ih željeli ili ne željeli čuti. I dok se u Banjaluci ispred Ferhadije slavio ostvareni okasneli uspjeh, u Višegradu je pucano na predsjednicu Udruženja” Žena – Žrtava rata“ Bakiru Hasečić. Ništa ni novo ni neobično na prostorima Rs.



S porukom “Otvaranje Frehadije je radostan dan za sve” skupu se obratio Reisul-ulema Husein ef. Kavazović. “Danas svjedočimo obnovi vjere i univerzalnog dobra” i “Ova će zemlja biti univerzalna zemlja mira i sigurnosti na tlu Evrope“.
Na otvranju džamije govorili su domaći i strani političari i vjerski dostojanstvenici. U svojim izjavama o ovom značajnom događaju, koji se tretira kao simbom pomirenja i obnove zajedničkog života, nastavljeno je slati uspavljujuće poruke koje na jedno uho uđu a na drugo izađu. A ovakve i slične poruke bh dijaspora i narodi BiH slušaju već 21 godinu, a stanje u BiH sve gore i gore. Želimo vjerovati, ali kako kad svakodnevno doživljavamo nova razočarenja. Pa čak i ovaj značajan korak u budućnost, koji nam otvara Ferhadija, iako raduje i donekle ohrabruje, ne čini se dovoljno uvjerljiv.
Zapažen je i emotivan govor premijera Turske Ahmeta Davutoglua, koji je prenioseći selame i pozdrave 78 miliona prijatelja iz Turske, “koji će uvijek biti uz vas“, potsjetio sviju nas da je „BiH jedno srce sa svojim različitostima“ i da bi „dijeliti BiH značilo dijeliti to srce“.

Ferhadiju srušili neki zli ljudi?
I ovom prigodom se pokazalo da neki političari imaju toliko lica, da “sami mogu da čine svaki kvorum”.
Koliko je naš odnos prema događajima iz ratnih dana licemjeran i dvoličan, najuvjerljivije pokazuje jedna od izjava Predsjenika Predsjedništva BiH g. Bakira Izetbegovića data za medije, u kojoj kaže “Ferhadiju su srušili neki zli ljudi“. I on to govori 15 godina kasnije, kada i ptice na grani znaju da su Ferhadiju kao i drugih 613 bh džamija i veliki broj vakufskih zdanja porušili, zapalili, minirani, razorili i na njihovom mjestu napravili parkirališta srpski okupatori po strateškom planu.
Podsjećamo da je IZ u BiH prije desetak godina pred Osnovnim sudom u Banja Luci pokrenula tužbu protiv RS i Banja Luke za 16 porušenih banjalučkih džamija, tražeći obeštećenje 85 miliona KM. Nakon pet godina odugovlačenja Sud je Rs oslobodio obaveze, a u februaru 2012. oslobađajuću presudu potvrdio je Vrhovni sud Rs, čime je mogućnost za zadovoljenje pravde svedena na međunarodni sud u Briselu.
I umjesto da Bakir podrži i potstakne opravdanu tužbu protiv režima RS, koja nesumljivo stoji iza svega što je opljačkano i porušeno u BiH tokom agresije, on im svojom izjavom pomaže da odgovornost za sve to svedu na neodgovorne zlobne pojedince. Nisu to Bakire bili “neki zli momci“, već specijalci bivše JNA, vojske i policije Rs, po zadatku koji je realiziran u svim područjima BiH na kojima su srpski okupatori djelovali. Ako su Bakire „Oni koji su porušili džamiju htjeli zatrti kontest suživota različitih vjera“, kako tvrdiš, onda su to organizovane strukture iz udruženog zločinačkog poduhvata, a ne samo neki zli momci.
I Bakir računa na to da je ljudima lakše zaboraviti prošlost, nego suočiti se sa sve mračnijom stvarnošću. Zato Bakirove izjave nikog više ne iznenađuju, ali malte ne svaka od njih uznemirava, iritira, zbunjuje. O svakoj treba razmišljati, jer nas navodi na pitanje, kuda to sve ide, čemu to sve vodi? Za Bakira je obnovljena Ferhadija potvrda uvjerenja “da ćemo na ovim prostorima živjeti zajedno”, samo što ne kaže koje to naše generacije, kako i kada. Čime to prvi čovjek države potkrepljuje, kad zna da su sa tih prostora protjerani skoro svi Bošnjaci i Hrvati, da se do sada niko skoro niko nije mogao vratiti, a nakon 20 godina uzaludnog nadanja sve manje prognanih razmišlja o povratku.

Izgradnja zajedničkog društva po Dodikovom modelu
Dodik sada, kada je sve što se nekad zvalo Bošnjačko, Hrvatsko ili zajedničko, a sada se zove Srpsko, želi i traži “da svi zajedno u miru moramo da gradimo zajedničko društvo“. Nakon što su srpski okupatori kao nagradu za teške zločine i grenocid nad Bošnjacima dobili 49% i kusur BiH teritorija, s pravom i odobrenjem da uspostave etnički čistu srpsku državu, u kojoj su danas Bošnjaci i Hrvati skoro zanemarljive manjine, za Dodika “Ferhadija šalje poruke zajedničkog života“, a ne kaže s kim, jer su svi protjerani i svima je jasno da se prognani i izbjegli, osim u zanemaljivom broju, nikad neće vratiti. I o kakvom je to zajedničkom životu u Rs sada riječ. Naravno zašto sada ne pozvati Bošnjake da se vrate,da dođu, da sav svijet čuje kako ih Dodik zove, kad se zna da oni neće doći ili će doći u toliko zanemarljivom broju da ne mogu time ugroziti vladavinu nacionalističkog jednoumlja koje i sada vlada u Rs.
Vladajući režim Rs u postejtonskom periodu je učinio sve što je mogao da spriječi povratak prognanih i obnovu porušenih džamija i vjerskih objekata. A danas na otvaranju Ferhadije, Dodik izjavljuje „Banjaluka obnovila Ferhadiju“ i uz to dodaje ranije “Hram Hrista Spasitelja“ i ponavlja istrošenu poruku „da Fehradija šalje poruku zajedničkog života“ Pri tome ne propušta da kaže da „odaje priznanje banjalučkom muftiji Osmanu Koziću“, koji je dan dva pred otvorenje pohvalio podršku vlasti RS, predstavivši je kao najvećeg donatora, iako svi znaju da je najveći donator u obnovi Ferhadije bila Turska, odnosno turska agencija TIKA.

Ferhadija je svjetlo u mraku Rs
Otvaranjem Ferhadije, Banjaluka je ipak progledala makar na jedno oko. Ferhadija je svjetlo u mraku Rs. Ako ništa, mnogi koji je posjete, biće zasjenjeni njenom ljepotom i mnogi od njih će se upitati šta se to demonsko može roditi u čovjeku, u društvenom sistemu, da uništava i razara ono najvrednije i najsvetije što su nam kultura i vjera podarile, da nam život učine sretnijim i ljepšim.
Ma kako sve sada izgledalo, želimo vjerovati da se obnovom banjalučke Ferhadije obnavljaju vjera, mir i tolerancija, da se razbija nacionalističko srpsko jednoumlje i stvaraju uslovi za sretniji zajednički život svih naroda i građana BiH.
U svakomn slučaju banjalučka Ferhadija su još jedna otvorena vrata na putu sretne budućnosti, još jedan poznati glas razuma koji nas poziva i sjedinjuje, još jedno dragocjeno svjetlo u mraku kojim su pokriveni okupirani dijelovi jedine naše domovine, Bosne i Hercegovine.