Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Vijesti

IZBORI U SRBIJI: SRBIJA IZMEĐU NEPRIZNATE VOJNE NEUTRALNOSTI I ČLANSTVA U NATO-U
Autor: IFIMES
Objavljeno: 22. April 2016. 15:04:53


Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira aktuelna dešavanja u Srbiji povodom vanrednih parlamentarnih izbora, koji će se održati 24.aprila. Iz analize „Srbija: Između nepriznate vojne neutralnosti i članstva u NATO-u“ novinska agencija Patria objavljuje najzanimljivije dijelove.

Da li su Srbiji potrebni vanredni parlamentarni izbori

Vanredni parlamentrani izbori u Srbiji bit će održani 24.aprila. Posljednji vanredni parlamentarni izbori u Srbiji održani su 16.marta 2014.godine. Da li su Srbiji potrebni novi vanredni parlamentarni izbori? Da li se Srbija nalazi u političkoj (ne)stabilnosti. Poslije otvaranja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU) pitanje o opravdanosti održavanja vanrednih parlamentarnih izbora razdijelilo je srpsku ali i međunarodnu javnost. Istovremeno sa vanrednim parlamentarnim izborima održavaju se izbori za Skupštinu Autonomne pokrajine Vojvodina i lokalni izbori.

Posljedice katastrofalne vladavine Borisa Tadića i Demokratske stranke (DS) pod njegovim vođenjem još uvijek se osjećaju u Srbiji. Nesporno je, da je pojavom Srpske napredne stranke (SNS) došlo do osvježenja na političkoj sceni Srbije. Došlo do odlučnog zaokreta u mnogim aspektima srpske politike, posebno kada je u pitanju vođenje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine i opredijeljenosti ka članstvu u EU. Osam godina vladavine Borisa Tadića unazadilo je Srbiju, tako da će oporavak Srbije trajati duži period kako bi se eliminisale negativne posljedice njegove vladavine, bez obzira ko bude na vlasti u Srbiji. U Srbiji će u narednom periodu biti potrebno sprovesti regionalizaciju i obezbijediti ravnomjeran razvoj svih dijelova te države.

Na parlamentarnim izborima, prema proporcionalnom sistemu, za Narodnu skupštinu Republike Srbije, bira se 250 narodnih poslanika. Pravo glasa ima 6.737.808 registrovanih glasača. Na Kosovu, kojeg Srbija prema važećem ustavu još uvek smatra svojom Autonomnom pokrajinom parlamentarni izbori bit će održani u sredinama u kojima živi srpska zajednica.

Republika Srbija, prema važećem izbornom Zakonu, koji je usvojen 2000. godine, a izmijenjen 2004. godine, predstavlja jednu izbornu jedinicu. Poslanički mandati raspodjeljuju se proporcionalno broju osvojenih glasova. Izmjene starog izbornog zakona prevashodno se odnose na političke stranke nacionalnih manjina u raspodjeli mandata, koje ukoliko ne pređu izborni cenzus od 5% glasova za njih važi „prirodni prag“', koji se dobija kada se broj važećih glasova podijeli sa 250 poslanika za svako poslaničko mjesto, što je u zavisnosti od izlaznosti na izbore, predstavlja između 12.000 i 16.000 glasova.

Na parlamentarnim izborima učestvuje 20 lista. Na prethodnim parlamentarnim izborima 2014.godine učestvovalo je 19.

Republička izborna komisija (RIK) do sada je proglasila važećim izborne liste: ● Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje ● Za pravednu Srbiju – Demokratska stranka (NOVA, DSHV, ZZS) ● Ivica Dačić – „Socijalistička partija Srbije (SPS), Jedinstvena Srbija (JS) – Dragan Marković Palma“ ● Dr Vojislav Šešelj - Srpska radikalna stranka ● Dveri - Demokratska stranka Srbije - Sanda Rašković Ivić - Boško Obradović ● Vajdasági Magyar Szövetség-Pásztor István - Savez Vojvođanskih Mađara-Ištvan Pastor ● Boris Tadić, Čedomir Jovanović – Savez za bolju Srbiju – Liberalno demokratska partija, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Socijaldemokratska stranka ● Muamer Zukorlić - Bošnjačka demokratska zajednica Sandžaka ● SDA Sandžaka – Dr Sulejman Ugljanin ● Za slobodnu Srbiju – Zavetnici – Milica Đurđević ● Grupa građana za preporod Srbije – prof. dr Slobodan Komazec ● Ruska stranka – Slobodan Nikolić ● Republikanska stranka – republikánus párt – Nikola Sandulović ● Srpsko ruski pokret – Slobodan Dimitrijević ● Borko Stefanović – Srbija za sve nas ● Dijalog – Mladi sa stavom – Stanko Debeljaković ● Dosta je bilo – Saša Radulović ● Partija za demokratsko delovanje – Ardita Sinani Partia për veprim demokratik ● Zelena stranka ● U inat – Složno za Srbiju – Narodni savez.

Za sada je, prema istraživanju, u ubjedljivoj prednosti lista „Aleksandar Vučić – Srbija pobjeđuje (Srpska napredna stranka, Socijaldemokratska partija Srbije, Partija Ujedinjenih penzionera Srbije, Nova Srbija, Srpski pokret obnove, Pokret socijalista)“. U Parlament sasvim sigurno ulaze: Koalicija okupljena oko Socijalističke partije Srbije (SPS), Srpska radikalna stranka (SRS), Demokratska stranka (DS), Dveri-DSS, Savez za bolju Srbiju (SDSS, LDP, LSV) i najvjerovatnije Pokret „Dosta je bilo“ i stranke manjinskih zajednica.

Nesporno je da će pobjednik izbora biti koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke (SNS). SNS će najvjerovatnije formirati novu srpsku vladu. Ko će biti koalicioni partneri još uvijek zavisi od namjera SNS-a, da li će da stvara široku koaliciju ili će vladu formirati sa manjim strankama.

Za manjinske zajednice važno je da pored zastupljenosti u Parlamentu Srbije budu zastupljene i u Vladi Srbije. Iako je naziv liste oko SNS-a Srbija pobjeđuje, da li će Srbija zaista pobijediti u mnogome je zavisno od Aleksandra Vučića, predsjednika SNS-a i aktuelnog premijera Srbije. Dosadašnji način vladanja morat će nadograditi i zahvaliti se nekim dosadašnjim saradnicima na saradnji i svoju ekipu ojačati novim mlađim i stručnim kadrovima, koji neće biti opterećeni ideologijom nego ostvarivanjem zacrtanih ciljeva i rezultata.

Analitičari smatraju, da je za budućnost parlamentarne demokratije u Srbiji važno da u narednom periodu postoji jaka i aktivna opozicija kao korektiv vlasti što do sada nije bio slučaj.

Promjena geopolitičke orjentacije Srbije

Srbija se još uvijek nalazi na prekretnici. Tzv.šizofrena spoljna politika uspostavljena za vrijeme vladavine tandema Tadić-Jeremić na osloncu Rusija - EU - SAD – Kina + Pokret Nesvrstanih je još uvijek, u nešto manjoj mjeri, bila prisutna i u protekom periodu.

Nedavno potpisivanje sporazuma između Srbije i NATO-a još uvek nije potvrda evroatlantske usmjerenosti Srbije. Zapad još uvijek izražava sumnjičavost prema geopolitičkoj orjentaciji Srbije ali i još nekih drugih država regiona, za koje smatra da mogu promijeniti geopolitičku orijentaciju. Zbog toga je važno u narednom periodu raditi na dodatnoj izgradnji i razvijanju povjerenja između Srbije i Zapada.

Jednostrano proglašena vojna neutralnost Srbije ne predstavlja nikakvu obavezu u međunarodnim odnosima i međunarodnom pravu. Radi se o populističkoj Rezoluciji, koju je 2007.godine usvojila Skupština Srbije. Jednostrana vojna neutralnost Srbije nije priznata od susjednih država kao ni kod svjetskih velesila niti je međunarodno priznata i evidentirana.

Sve to doprinosi jačanju nepovjerenja zapadnih saveznika prema Srbiji. Zbog toga je važno, da se poslije predstojećih parlamentarnih izbora Srbija jasno opredijeli do svoje geopolitičke orijentacije, jer zbog toga može postati žrtva dodatnog nepovjerenja zapadnih saveznika prema Srbiji i njenoj politici.

Odluka o vojnoj neutralnosti se u Srbiji pokušava opravdavati očuvanjem teritorijalnog integriteta i zbog specijalnih veza sa Ruskom Federacijom. Međutim, radi se o tome da vojna neutralnost ne može zaštiti nijedan od ova dva interesa. Vojna neutralnost je proglašena 2007.godine, dakle sedam godina od dolaska NATO-vih trupa na Kosovo. Kosovo je postalo nezavisna država, koju su priznale brojne države članice UN-a, a Srbija nije uspjela zaštiti teritorijalni integritet Kosova kao svoje ustavnopravne teritorijalne jedinice. Čak je i Rusija kosovski slučaj iskoristila da opravda disoluciju Gruzije i Ukrajine. Srbija neće moći izbjeći neku vrstu priznanja Kosova kao uslov za ulazak u EU.

Vojna neutralnost nije ni garancija očuvanja specijalnih odnosa sa Ruskom Federacijom ukoliko Srbija nastavi sa evropskim integracijama. EU nije samo kasa iz koje siromašne države izvlače novac već je i integracija država, koje imaju svoju zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku. Pored toga, između EU i NATO postoji snažna povezanost, koja je zasnovana na konvergetnim geopolitičkim interesima ali i na zajedničkim vrijednostima demokratije, ljudskih prava i vladavine prava. Srbija je do sada jedina država, koja je proglasila vojnu neutralnost protiv NATO-a zbog navodne solidarnosti sa Rusijom.

U narednom periodu će Srbija morati svoje specijalne odnose sa Rusijom suštinski revidirati i podrediti zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici bez obzira na to da li će postati članica NATO ili ne. To se neće svidjeti Moskvi, koja očigledno želi da spriječi ne samo širenje NATO-a već i EU što je vidljivo na primjeru Ukrajine i najnovijih dešavanja u Makedoniji, čiji je cilj, između ostaloga, da se spriječi ulazak Makedonije u punopravno članstvo NATO-a.

Dok se širi intenzitet priče o vojnoj neutralnosti na drugoj strani Srbija proširuje svoje prostore u sjedištu NATO-a i radi na jačanju saradnje. Na drugoj strani Srbija radi na jačanju Rusko Srpskog Centra za vanredne situacije u Nišu što faktički predstavlja prisutnost ruskih snaga u Srbiji. Centar ima potencijal da postane ruska vojna baza. Srbija se za vanredne situacije mora priključiti mehanizmima u Briselu, koji već postoje.

Kada Crna Gora postane članica NATO-a, uz Hrvatsku, Albaniju, Rumuniju, Mađarsku i Bugarsku koje su već pristupile Sjevernoatlanskom savezu, vojno neutralna Srbija bila bi okružena državama članicama NATO-a. Tu je i Kosovo sa prisutnim NATO trupama i velikom vojnom bazom. Prema ocjenama vojnih eksperata vojna neutralnost je neodrživ koncept za Srbiju u budućnosti.

Kako pomiriti dva ustavna koncepta

Pitanje Kosova i dalje predstavlja značajno pitanje srpske unutrašnje i spoljne politike. Dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom zvaničnog Brisela (EU) odvija se već nekoliko godina. Tokom dijaloga uspostavljen je određeni napredak i saradnja između političkih struktura Srbije i Kosova. Rezultat te saradnje je i podrška srpskih poslanika u kosovskoj skupštini prilikom izbora Hashima Thaçija (PDK) za predsjednika Kosova, koji inače ne bi mogao biti izabran za predsjednika Kosova bez obezbjeđivanja kvoruma srpskih poslanika, koji smjernice za djelovanje dobijaju iz Beograda.

Ovoga puta zvanični Beograd je napravio ključnu grešku izrazivši političku podršku Thaçiju, političaru sa hipotekom prošlosti, koji će teško može izbjeći sudsko procesuiranje na novoformiranom Specijalnom sudu za ratne zločine. Postaje sve izvjesnije da bi novi partner na Kosovu za zvanični Beograd mogao biti Albin Kurti i Pokret „Samopredeljenje“ (Lëvizja Vetëvendosje!).

Prema Ustavu Republike Srbije Kosovo i Metohija su sastavni dio Republike Srbije, dok je prema Ustavu Republike Kosovo nezavisna država. Kako pomiriti dva ustavna koncepta bez kojeg nije moguće osigurati trajni mir i dugoročnu stabilnost.

Zbog toga je Srbija još uvek država, kojoj se ne znaju državne granice, ukupan broj stanovnika, državni suverenitet, a bez toga nema bržeg približavanja EU, a to determinišu odnosi sa susjedima. Srbija će morati više raditi na vođenju racionalne namjesto dosada u mnogim segmentima iracionalne politike.



Ostali prilozi:
» LJUBLJANA DOBILA DŽAMIJSKU ULICU
B.net | 25. September 2017 21:41
» TUZLA: NATO VJEŽBA "BOSNA I HERCEGOVINA 2017"
Fena | 25. September 2017 13:25
» VOGOŠĆA: IZVRŠENA PODJELA SATNIH OSNOVA ZA PČELE
Eset Muračević | 22. September 2017 21:43
Ostali prilozi istog autora:
» ZAVRŠNA FAZA GENOCIDA?
12. May 2015 02:45