Na Sudu Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Fahrudinu Radončiću, političkom lideru koji je uhapšen 25. januara 2016. godine. Radončiću se sudi po optužnici da je davao mito, švercovao drogu i da je ometao rad pravosuđa u procesu protiv narko-bosa Nasera Keljmendija, kojem se na Kosovu sudi za organizovani kriminal i ubistvo Delalića. Odbrana stoji iza tvrdnje da je suđenje Fahrudinu Radončiću samo jedan politički proces.

Put koji je Fahrudin Radončić prešao od dopisnika zagrebačkog lista Danas iz Podgorice (1989-1991) do vlasnika jednog od najmoćnijih medija u BiH i šefa jedne od najuticajnijih stranaka u političkom životu BiH pun je kontroverzi.

Radončić je rođen u Crnoj Gori, ali se 1991. godine preselio u BiH. Na početku rata u ovoj zemlji, mjesto je zauzeo uz komandanta Vojske BiH, Sefera Halilovića. Uz podršku rahmetli Alije Izetbegovića uspio je zabilježiti prve uspjehe na poslovnom planu. Prvo je počeo sa izdavanjem lista Dnevni Avaz, a potom se uključio i u poslove štampanja, medija i izdavanja sedmičnog časopisa. Nakon toga je u Sarajevu izgradio tri ogromne zgrade. Tvrdi se da je poslovne odnose razvijao uz ljude poput Miroslava Miškovića, kojem se u Srbiji sudi, i albanskog narko-bosa Nasera Keljmendija.

Radončić je jako rano ušao u politički svijet. Do 1988. godine obavljao je dužnost generalnog sekretara Komunističkog saveza u Podgorici. 2009. godine je osnovao partiju pod nazivom Savez za bolju budućnost (SBB). Iako je zvanično na političku scenu BiH stupio 2009. godine, on je posljednjih 20 godina bio aktivan. Činjenica je da su izbore uvijek dobijale partije koje su podržavali medijski izvori koji su vezani za Radončića.

Glavni saveznik Fahrudinu Radončiću prilikom ulaska u politiku bio je bivši reis ul – ulema BiH, Mustafa Cerić. Radončić je planirao da uz podršku Islamske zajednice pridobije glasove i vjernika. U jako kratko vrijeme su ovi planovi i urodili plodom pa je Savez za bolju budućnost (SBB) postao jedna od autorativnih stranaka na političkoj sceni BiH. Predsjedničke izbore 2000. godine izgubio je uz malu razliku od protivkandidata Bakira Izetbegovića. U periodu od 2012-2014. godine u vladi BiH je vršio dužnost ministra za sigurnost, kada je na sva zvona najavio borbu protiv organizovanog kriminala i političkih ubistava. No, nakon protesta koji su se u Bosni dogodili početkom 2014. godine, Radončić je smijenjen sa dužnosti. U to vrijeme je Stranka demokrstakih akcija (SDA) optužila Radončića da je koristivši demonstracije, ustvari pokušao da izvrši udar.

Nakon što je jako kratko vrijeme proveo u opoziciji, uz poziv SDA, Radončić i njegov Savez za bolju budućnost su se opet povratili na političku scenu. Nakon što je Demokratski front (DF) napustio koaliciju, Izetbegović je bio primoran da podršku zatražio od vječitog rivala, Radončića. Od sredine 2015. godine SBB je zauzeo mjesto u vladi na nivou Federacije. Inicijativa da se ova koalicija prenese i na državni nivo spriječilo je hapšenje Bakira Dautbašića, koji je trebao postati ministar, a potom i hapšenje Fahrudina Radončića.

Zajedno sa početkom suđenja Naseru Keljmendiju na Kosovu, koji je optužen za organizovani kriminal, šverc droge i neka ubistva, i Radončić je ušao u fokus optužbi. U optužnici koja je pripremljena za Keljmendija tvrdi se da je i Radončić bio umješan u ubistvo Ramiza Delalića – Ćela.

Tužilaštvo BiH optužilo je Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost i delegata u Domu naroda BiH da je rukovodio grupom koja je vršila pritisak na Azru Sarić, svjedoka u slučaju ubistva pripadnika bh kriminalnog miljea Ramiza Delalića Ćele, kako svojim svjedočenjem ne bi inkriminisala Nasera Keljmendija kojem se, između ostalog i za ovo djelo, sudi na Kosovu. Radončič je uhapšen 25. januara, a 17. februara je upućen na kućni pritvor. No, pošto nije ispoštovao mjere zabrane i pošto je davao intervju za medije, Radončić je ponovno uhapšen.

SBB je uputio reakcije da je Radončič nevin i da je uhapšen samo zbog političkih ciljeva. Čak šta više, SBB tvrdi da iza ovog procesa stoje ljudi bliski Bakiru Izetbegoviću.

Još uvijek je neizvjesno kako će se završiti sudski postupak protiv Radončića. Prema iskustvima iz prošlosti, optužnice podnijete protiv visokih čelnika i ranije su završavale samo na rafovima. Narod BiH i predstavnici stranih misija u ovoj zemlji vjeruju da je pravni sistem BiH pod velikim uticajem politike. Poznato je da su osobe koje su ranije zauzimale mjesto na izbornim listama imenovane kao sudije u sudovima BiH. Očekuje se da će BiH naredne godine dobiti status zemlje kandidata za članstvo u EU. No, sve dok se ne izvrše reforme i dok se sudovi ne oslobode političkog uticaja, BiH neće preći veliki put u pregovorima za članstvo u EU.