GOSPODINE GLAMOČAK, O zločinima se mora otvoreno raspravljati i raditi na tome da se oni nikada i nikome više ne ponove, a to se postiže samo javnim angažmanom slobodnih intelektualaca i jasnom i nedvosmislenom osudom zločina. Spomenik nevino umorenim ljudima u zločinu koji počiva na fašističkoj ideologiji je doprinos tom cilju, dakle, da se takvi zločini nikada i nikome više ne ponove.

Poštovani gospodine Glamočak,
Želimo da Vaš umjetnički dojam i način shvatanja realnosti, konfrontiramo sa pogledima običnih ljudi, te da nakon toga, postavimo sebi sasvim jednostavno pitanje:

Da li čovjek smije stajati iza morbidnih projekata koji po svojoj surovosti ništa manje ne zaostaju za onim iz devedesetih?

Možda se nakon toga i vi priključite inicijativi za izmještanje spomenika nazvan "Sat života"- iako je bilo puno drugih prikladnijih naziva kojima bi se ispunio cilj i opravdala svrha postavljanja jednog ovakvog spomen obilježja.

Razumijemo Vaše nastojanje da treba, kako ste sami kazali, "mimo svega ići ka pomirenju i stišavanju tenzija". Svakako da je inicijativa bošnjačkih asocijacija Evrope i Sjeverne Amerike potpomognuta intelektualcima iz svih vjera i nacija iz Crne Gore, i usmjerena u tom pravcu pa ne vidimo razloga da Vas ne podržimo u ovom gledištu. Postavlja se pitanje, na koji način Vi želite pružiti potporu ovakvom Vašem stavu. Da li je to sakrivanje činjenica, njihovo krivo interpretiranje kao i zataškavanje ovog i drugih zločina? Da li je to ponovno podvajanje po šablonima iz devedesetih, ili po onome od 27. februara 1993. godine kada su Bošnjaci izdvojeni iz voza 671 od ostalih putnika? Isto tako se i danas oni izdvajaju- njihov spomenik od ostalih spomenika. Ako Vi bilo čime doprinosite ovakvim pojavama, onda Vas moramo razočarati i jasno Vam saopštiti da to vrijedja svakog iskrenog i slobodoljubivog demokratski orijentisanog čovjeka na ovoj planeti. O zločinima se mora otvoreno raspravljati i raditi na tome da se oni nikada i nikome više ne ponove, a to se postiže samo javnim angažmanom slobodnih intelektualaca i jasnom i nedvosmislenom osudom zločina. Spomenik nevino umorenim ljudima u zločinu koji počiva na fašističkoj ideologiji je doprinos tom cilju, dakle, da se takvi zločini nikada i nikome više ne ponove. Uostalom, zamislite situaciju da su Njemci podizali spomenobilježja za zločine nad Jevrejima i krili ih po slijepim ulicama gdje se ne odvija javni život!? Ne, njemačko društvo se na civiliziran način ponašalo u sličnim slučajevima, tako da u svim njemačkim gradovima postoje svjedočenja o zločinima, čija je svrha da pored pomena na nevne žrtve, i budu opomena budćim generacijama.

Poštovani gospodine Glamočak, izuzetno dobro poznajemo Bijelo Polje, kako kao geografsku, tako i kulturološku, socijalnu, pa i istorijsku cjelinu. Pored toga, poznate su nam i zakulisane radnje svih ovih godina a koje se tiču predmetnog spomenika. Poznat nam je i učinak ili bolje reći "NEUČINAK" države Crne Gore kada je u pitanju gonjenje odgovornih za ovaj zločin kao i pružanje pomoći i zaštite za porodice žrtava. Za 23 godine od kako se desio ovaj monstruozni zločin, imamo samo jedno osudjeno lice po tom osnovu. Da li gospodine Glamočak želite i Vi personalno učestvovati u procesu koji za cilj ima kolektivnu amneziju društva kako bi se izbjeglo suočavanje sa istinom? Mislimo da nemate pravo niti učestvovati u toj igri a kamoli tražiti od nas da prihvatimo taj prljavi ples "Štrpci". Pogotovu ako se zna da je zemljište na kojem ste dali saglasnost da se postavi spomenik, izuzetno sporno. Predstoji pravna procedura koja će rasvijetliti okolnosti pod kojima se to zemljište našlo i da li se uopšte nalazi u posjedu opštine Bijelo Polje.

Sa moralne strane postoje ozbiljne, nepremostive prepreke. Sva imovina nekada ugledne i veoma cijenjene bjelopoljske porodice Emin-age Idrizovića je oteta, a njegove kćeri Munevera i Mujesira su umrle u bijedi i nemaštini skrhane nepravdom zbog popljačkane imovine. A Nepravda je najogavniji čin kojeg je islam zabranio, Allahov Poslanik, Muhammed s.a.w.s, rekao je: “Nepravda je tmina/mora Sudnjega dana.” (El-Buhari, 2315 i Muslim, 2579). Prisvajanje tuđeg, otimanje ili uzurpacija je jedan od velikih grijeha, pa makar to bila i najmanja vrijednost, za koju Uzvišeni prijeti žestokom kaznom na ahiretu. Allahov Poslanik Muhammed s.a.w.s., je dalje rekao: “Ko nepravedno prisvoji i koliko pedalj tuđe zemlje, na Sudnjem danu će biti natovaren za toliku mjeru sa svih sedam zemalja.” (El-Buhari, 2321 i Muslim, 1610). Žrtve na koje treba ovaj spomenik da podsjeća su prije nego što će biti hladnokrvno likvidirane, brutalno pretučene a potom i opljačkane. Da li u prenesenom smislu značenja, trebaju da i žrtve postanu pljačkaši?

Mislimo kako bi ste najkasnije u ovom trenutku trebali razmisliti dobro, da li Vaše umjetničko djelo treba da bude dovođeno u vezi sa uzurpacijom, otimačinom, nepravdom... Smatramo da je Vaša obaveza da se pobrinete o moralnim vrijednostima koje u sveukupnom ambijentu treba da štiti vaša umjetnička instalacija. Po svemu iznešenom, ona se definitivno ne uklapa u ambijentu spornog zemljišta koje predstavlja sinonim za nepravdu i oholost. Ne samo islam, već i druge religije imaju jasan stav prema nepravdi.

Uostalom, i Zakon o spomenobilježjima Crne Gore članom 15 jasno propisuje da se spomen-obilježje podiže na "mjesto koje je adekvatno za ostvarivanjem cilja koji se podizanjem spomen-obilježja želi ostvariti". Da li po Vašem shvatanju, slijepa ulica gdje se ne odvija javni život, predstavlja primjerenu lokaciju?

U ime bošnjačkih asocijacija Evrope i sjeverne Amerike kao i u ime cjelokupne demokratske i slobodoljubive javnosti Crne Gore, pozivamo Vas da ne dozvolite manipulaciju Vašim imenom te da date aktivno doprinos iznalaženju rješenja u cilju ravnopravnosti među spomenicima, kako spomenik "Sat života" ne bi dijelio sudbinu žrtava na koje treba da podsjeća.

U tom duhu Vas najsrdačnije pozdravljamo u iščekivanju iskrenog i brzog odgovora, te Vas pozivamo da potpišete inicijativu za ravnopravnost medju spomenicima koju Vam šaljemo u prilogu, piše u pismu koje su u ime Koordinacija bošnjačkih asocijacija Sjeverne Amerike i Europe potpisali dr. Mersim Ziljkić i Zaim Čelebić.