Emir RAMIĆ: U svim periodima historije vršeni su genocid i drugi oblici zločina protiv čovjećnosti i međunarodnog prava, nanoseći velike gubitke čovjećanstvu. Samo u XX stoljeću desetine miliona ljudi je ubijeno na genocidnoj osnovi. Masakri i drugi zločini su, nažalost, dio ljudske historije od najranijih vremena.

Strahote Drugog svjetskog rata podstakle su formiranje Ujedinjenih nacija. Ljudska prava za sve, bez razlike u rasi, polu, jeziku ili religiji, su jedno od temeljnih načela zabilježenih u njihovoj Povelji. U svim periodima historije vršeni su genocid i drugi oblici zločina protiv čovjećnosti i međunarodnog prava, nanoseći velike gubitke čovjećanstvu. Samo u XX stoljeću desetine miliona ljudi je ubijeno na genocidnoj osnovi. Masakri i drugi zločini su, nažalost, dio ljudske historije od najranijih vremena. Na osnovu raspoložive relevantne dokumentacije može se pratiti kontinuitet zločina u Evropi i drugim kontinentima, motivi za njihovo sprovođenje i razlićiti načini ispoljavanja. Mnoge današnje liberalno-demokratske države su u određenom periodu svoje historije vršile zločine. O holokaustu i genocidu moramo učiti da bi bili veći ljudi, nježniji, brižljiviji, saosjećajniji, vrednujući svaku osobu kao stvorenje neograničene vrijednosti, tako vrijedno da znamo da se takva zvjerstva neće više nikada desiti i da će svijet biti humanije mjesto koje je neprijateljski okrenuto prema takvim groznim dešavanjima. Baš zato, danas je više nego ikada, kada zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava postoje u svijetu, potrebno formirati i jačati historijsku svijest o holokaustu i genocidu, što zahtijeva da čuvamo sjećanje na žrtve i da se borimo za istinu i pravdu. Iz nacističkog holokausta čovječanstvo još uvijek ima mogućnost izvući historijsku pouku i poruku, te osigurati bolju budućnost mada je genocid u BiH pokazao ogromno negativno iskustvo. Ovo je iskustvo još negativnije, ako ga posmatramo iz svjetla poricanja genocida i holokausta. Nije teško shvatiti kolike su destruktivne posljedice negatora genocida u BiH, kada istina o tom genocidu i pravda za žrtve tog genocida sve više postaje meta ne samo negatora genocida, već i takozvanih istraživaća koji istinu o genocidu prodaju za laž o njemu.

Zato je dužnost odgovornih intelektualaca je da govore u ime nevino ubijenih žrtava, da podsjećaju na njihove patnje i boli i da potiskuju strah od zaborava koji je prisutan. Zadatak odgovornih istraživača da naučno istražuju genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, na čemu se temelji istina i pravda i maksimalno sužava prostor za sve aktuelne i potencijalne falsifikate, manipulacije i laži. Zadatak izabranih političkih lidera je političko jedinstvo u borbi za istinu i pravdu, za zaštitu ljudskih prava i sloboda i za borbu protiv bilo kog oblika diskriminacije. To političko jedinstvo će uskoro biti provjereno na pitanju revizije tužbe BiH za genocid protiv Srbije. Bez revizije tužbe nećemo imati dovoljno potrebnu istinu i pravdu za bolju zajedničku bosanskohercegovačku budućnost. BiH je višestruko historijsko svjedočanstvo da je dvadeseto stoljeće - stoljeće genocida. Njega je obilježila monstruozna neljudska težnja da se istrijebe cijele nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe kao takve, da im se onemogući biološki, kulturni, socijalni i ekološki opstanak.