Svim građanima BiH, onima koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu, i onima koji će danas u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine glasati protiv ratifikacije Ugovora želimo sretan Dan državnosti jedine nam domovine Bosne i Hercegovine.

Elmedina MUFTIĆ: Svemu je Bosna i Hercegovina uspjela odoljeti, poslije svih udara oluja i gromova na nogama je ostala, i svima majka znala biti i bila. I poslije agresije i genocida je čast i dostojanstvo sačuvala, most razlčitosti nije porušila i danas se izuje obuća i noge u rijekama operu kad se u ovu zemlju kročiti želi, i onda se polahko po njoj hodi da se zemlja ne povrijedi. I danas u njoj zanesen u molitvi pjesnik traži, Gospodaru podari mi smisao za ljepotom" jer samo tako je moguće ljepotu Bosne sagledati. I danas više nego ikad dušmani znaju da na Bosnu i Hercegovinu više krenut ne smiju, jer u toj zemlji žive gazije koje ne žale liti krv za brda ova.

Kažu gdje prestaje logika, da tu počinje Bosna i Hercegovina, moglo bi se reći da je tako. Puno je nelogičnosti u i oko Bosne i Hercegovine. Rekli bi nema postojanije zemlje čija se državnost i hiljadugodišnja historija, jezik i kultura pokušavaju osporiti. Nema ljepše zemlje čija se ljepota i njezin smisao žele uništiti. Nema manje zemlje, a da ima veće srce u koje mogu da stanu svi ljudi dobre volje. Nema zemlje koja je u svojoj historiji više puta bivala napadana, ali nikad savladana, ma koliko su mnogi željeli njome vladati i mislili da vladaju Bosnom, to je ipak bilo samo priviđenje, jer Bosnom je nemoguće vladati, njena neukrotivost je jača od želje osvajača i izdajnika.

Nema zemlje kao što je Bosna i Hercegovina da je više svojim komšijama sestra bila, a da je od njih samo mržnju i prezir dobivala. Stoljećima je most slobode različitosti gradila, kod su drugi zatvor jednoličnosti za nju spremali. Nema zemlje za koju je više krvi proliveno, braneći njezin integritet i postojanost. Nema zemlje koju su više puta izdavali, prodavali kao što su to sa Bosnom činili. Bivala je sredstvo za potkusurivanje, dok su njezini sinovi pod tuđim zastavama za tuđa carstva i tuđe ciljeve svoje živote davali..

Prošlo je vijekova mnogo. Puno se umišljenih vladara smijenilo, na prijestolju Bosne i Hercegovine. Puno je kostiju sinova Bosne ostalo po tuđim zemljama u tuđim ratovima. Puno je Bosna nepravde vidjela i doživjela. Ali svaki početak ima i svoj kraj.

U noći sa 25. na 26. novembar 1943.godine u Mrkonjić Gradu na I zasjedanju ZAVNOBiH-a udaren je pečat hiljadugodišnjoj državnosti Bosne i Hercegovine. Delegati kojih je bilo 247 su dolazili iz svih krajeva BiH od kojih je 173 delegata imalo pravo glasa i odlučilo da je Bosna i Hercegovina građanska država, ravnopravnih naroda i građana.

Zasjedanje ZAVNOBiH u Mrkonjić Gradu 25.-26.nov. 1943.: Vijećnici koji su potvrdili granice i državotvornost Bosne i Hercegovine Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji su izdali interese države Bosne i Hercegovine i dio njenog teritorija trajno ustupili Crnoj Gori koja je učestvovala u agresiji i genocudu nad Bošnjacima

I ako je suverenitet i integritet BiH neupitan, dušmani nikad nisu odustali od svojih namjera, pa su početkom 90-tih, ponovo probuđeni duhovi zla koji su krenuli da unište Bosnu i Hercegovinu, odnosno da je učine dijelom Velike Srbije i Velike Hrvatske. Tako je 1. aprila 1992.godine otpočela agresija Srbije i Crne Gore na BiH, kojoj se poslije pridružuje i Hrvatska, u želji međusobne podjele suverene i međunarodno priznate države. I ovog puta je BiH ostala nesavladana, njezini sinovi pod zastavom Ljiljana su odbranili suverenitet i integritet države čije su granice ostale ne pormijenjene, a Velika Srbija sa malo većom Crnom Gorom i Velika Hrvatska ostale su male za još jednu neostvarenu želju da vladaju BiH, za njezinu teritoriju, kao i spostvenu čast koju su izgubili želeći uništiti jednu državu i istrijebiti jedan narod.

Svemu je Bosna i Hercegovina uspjela odoljeti, poslije svih udara oluja i gromova na nogama je ostala, i svima majka znala biti i bila. I poslije agresije i genocida je čast i dostojanstvo sačuvala, most razlčitosti nije porušila i danas se izuje obuća i noge u rijekama operu kad se u ovu zemlju kročiti želi, i onda se polahko po njoj hodi da se zemlja ne povrijedi. I danas u njoj zanesen u molitvi pjesnik traži, Gospodaru podari mi smisao za ljepotom" jer samo tako je moguće ljepotu Bosne sagledati. I danas više nego ikad dušmani znaju da na Bosnu i Hercegovinu više krenut ne smiju, jer u toj zemlji žive gazije koje ne žale liti krv za brda ova.

Danas su na ispitu ljubavi za državu oni koji su joj se pred Bogom i ljudima na vjernost zakleli, danas u PS BiH se glasa o pitanju Sutorine. Danas 24.11.2015.godine po ugledu na one hrabre sinove BiH koji su 25.11.1943.godine pokazali kako se voli zemlja Bosna danas i sami treba da pokažu, zrelost, odanost i patriotski duh i ne izglasaju ratifikaciju Ugovora o granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojom teritorij Kruševice i Sutorine koji je još od Berlinskog kongresa pripadao BiH se poklanja Crnoj Gori, zemlji koja je sa Srbojom počinila agresiju na BiH i genocid nad Bošnjacima.

Sutra je Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Danas mi poklanjamo dio države onima koji vjekovima njezin nestanak žele.

Svim građanima BiH, onima koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu, i onima koji će danas u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine glasati protiv ratifikacije Ugovora želimo sretan Dan državnosti jedine nam domovine Bosne i Hercegovine.

Ovim drugima, posebno onima koji su svojim glasom u Predsjedništvu BiH i Vijeću Ministara, kao i Komisija za vanjske poslove dali glas da se od Bosne i Hercegovine otme njezin dio i onima koje će u PS BiH podržati ovu izdaju, njima ZAVNOBiH ne znači ništa, njima država nije svetinja, oni ne slijede tragove onih koji su udarali temelje ove države, oni su na sasvim nekom drugom putu, kojim ne hode patriote, s njima ne dijelimo Dan državnosti, jer ni oni sa nama ne dijele ljubav prema državi.