Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | ||||||
|
Komentari
Dr. Mustafa Cerić u Rimu na konferenciji pročitao Prijateljsko pismo europskim biskupima DR. CERIĆ: U SLOBODNOJ EUROPI "NIKAD VIŠE" SE NE SMIJE PONOVITI NI HOLOKAUST NI GENOCID Prijateljsko pismo bosanskog reisu-l-uleme i vrhovnog muftije (1993-2012) dr. Mustafe Cerića europskim biskupima od 26. oktobra 2015. godine pročitano u Rimu povodom pedesete godišnjice slanja pastirskog pisma poljskih biskupa od 18. novembra 1965. godine njihovoj duhovnoj braći te odgovora njemačkih biskupa od 5. decembra 1965. godine "Mi prihvatamo vas i želimo da vi prihvatite nas" "Europa je i vaš i naš dom, u vašem i našem miru, u vašoj i našoj sigurnosti, u vašem i našem prijateljstvu".
Počašćen sam pozivom Nj. E. ambasadora Piotra Nowina-Konopka da aktivno sudjelujem u činu sjećanja na povijesno pastirsko pismo kojeg su poljski biskupi uputili njemačkim biskupima i na njihov odgovor poljskim biskupima prije pedeset godina. Pastirsko pismo biskupa u svakom čovjeku dobre volje budi danas osjećaj mira i prijateljstva. Zaista, ovo pismo pobuđuje iskrenu želju za pomirenjem među braćom. Rim je pravo mjesto za ovo povijesno sjećanje. Ali ovo nije samo pravo mjesto. Ovo je i pravo vrijeme za poticaj svima u svijetu da uzmu pouku i prime poruku iz ovog pastirskog pisma: pouku da je bolje srce koji voli nego ono koje mrzi; i poruku da je bolja ruka koja piše lijepu riječ nego ona koja ubija. Cijenjeni biskupi, Potaknut primjerom vaše bratske i pastirske ljubavi u Europi, osjetio sam potrebu i slobodu da vama, europskim biskupima, napišem pismo u ime moje vjere islama, moje kulture Bošnjaka i povijesnog iskustva moje zemlje Bosne. Ovo pismo je prijateljsko. Prvo ubistvo je bilo bratoubilačko. Kabil je ubio svog brata Habila. Isāa, a.s., su prihvatili i slijedili prijatelji, njegovi učenici, apostoli. Oni nisu bili njegova braća, već su bili njegovi prijatelji po ljubavi. Dakle, ljubav prijatelja može biti jača i od ljubavi braće po krvi. Prve muslimane u Mekki progonila su njihova braća. Utočište i zaštitu pružio im je kršćanski kralj Abesinije Negus. On je bio i ostao povijesni simbol prijateljstva između muslimana i kršćana. U tome je, vjerovatno, primordijalna tajna kur'anske pouke i poruke muslimanima: - Zasigurno ćeš shvatiti da su (vam) najbliži prijatelji oni koji vjeruju i koji kažu: "Mi smo kršćani", zato što među njima ima svećenika i monaha. I zato što nisu oholi. (Kur'an, 5:82). Poštovani prijatelji, Ovaj kur'anski opis vaše pastoralne skromnosti obavezuje me da vas poštujem i prihvatim kao prijatelje. Svjestan sam da je bilo i da će biti nekih koji čitaju Kur'an sa namjerom da se potakne na neprijateljsvo. Ja vam pišem ovo pismo u ime većine muslimana koji čitaju Kur'an i nalaze u njemu razloge za prijateljstvo. Razumjet ćete, stoga, da za mene nema snažnije motivacije od ove kur'anske da vam ponudim prijateljstvo, kao i da primim vaše. Također, razumjet ćete da je za mene privilegija da vam se, kao jedan od onih koji su preživjeli genocid u zemlji Bosni, obraćam sa porukom prijateljstva i pozivom na etiku zajedništva. Prošlost, u kojoj je bilo grešaka, ne možemo promijeniti, ali možemo utjecati da nam budućnost bude bolja od prošlosti u duhu zajedništva na koje nas obavezuje Božja riječ od Adema, Nuha, Ibrahima, Musāa, Isāa i Muhmmeda, a.s. Ako je u prošlosti i bilo moguće graditi i ograđivati zidovima ekskluzivne prostore poput krišćendoma i islamdoma, danas to više nije moguće. Ne samo u Europi, već nigdje u svijetu ni jedna vjera, ni jedna kultura, ni jedna nacija ne može biti u izolaciji. Sve vjere, kulture i nacije u svijetu su a priori upučene jedna na drugu i zato je nužno da se međusobno upoznaju. Tu istinu Kur'an Časni posebno naglašava: - O ljudi, Mi vas od jednog muškarca i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se međusobno upoznali. Najbolji među vama je onaj sa najdosljednijim moralom. Bog sve zna. (Kur'an, 49:13). Cijenjeni biskupi, Dopustite mi da kažem da naša Europa danas nije niti na margini od središta Jerusalema i Svete Zemlje niti je Europa centar svijeta. Europa je danas u zajedništvu sa samom sobom i sa cijelim svijetom. Dakako, Europa je u specifičnom zajedništvu sa islamskim svijetom prostorno, povijesno, kulturno i ekonomski. U stvari, europska i islamska civilizacija su sudbinski spojene poput sijamskih blizanaca. Svaki pokušaj njihovog razdvajanja izaziva bol i patnju i kod jednog i kod drugog civilizacijskog kruga. Prema tome, svi postajemo svjesni da bi nasilno razdvajanje europske i islamske civilizacije, kao sijamskih blizanaca, dovelo do instatne smrti obe ili samo jedne. Niko ne zna koje. Zbog toga, europska i islamska civilizacija nemaju izbor već da se međusobno upoznaju i prihvate u duhu obostranog prijateljstva, utemeljnog na svijesti o pravu svakog čovjeka na život, vjeru, slobodu, imetak i čast. Svakako, vaša pisma, poštovani biskupi, iz 1965. godine su uveliko pridonijeli da Europa bude ono što danas jeste - kontinent mira, suživota, socijalne pravde i blagostanja za sve ljude dobre volje. Zato je neobjašnjivo zašto se potkraj dvadesetog stoljeća na tlu ove i ovakve Europe u mojoj zemlji Bosni dogodio genocid protiv mog naroda, koji baštini hiljadugidišnju tradiciju vrijednosti na kojima počiva današnja Europa, a to su vrijednosti ljudske časti i dostojanstva, ljudskog prava i slobode, ljudskog mira i suživota te vrijednost jedinstva u različitosti. Ako je papa Franjo rekao da je Sarajevo Jerusalem Europe, onda Europa ima pravo da bude ponosna da ima Sarajevo, kao što je Sarajevo ponosno što pripada otvorenoj i slobodnoj Europi, u kojoj se "nikad više" ne smije ponoviti ni holokaust ni genocid. Poštovani europski biskupi, Očito, svi smo u strahu. Vi u Europi ste u strahu od širenja straha od islama. A mi muslimani u Europi smo u strahu od onih koji šire strah od nas ovdje i sada. Ako iko, onda Europa ima iskustvo o lažnim strahovima od drugog i drugačijeg. O tome upravo govore vaša pisma, koja ste napisali da biste oslobodili sebe i druge od lažnog straha od samih sebe i od drugih i drugačijih. Zato vaša pisma imaju povijesnu važnost ne samo za vas biskupe, već za sve Europljane, koji vjeruju da su istina, pravda, mir i pomirenje vrijednosti prvoga reda. Stoga se nadam, cijenjeni biskupi, da će te razumjeti ovo pismo, koje potpisuju ugledni muftije, imami i muslimanski intelektualci u Europi, kao glas razuma i spoznaje da su nam Adem i Hava zajednički otac i majka. Nije moguće da svi sve znamo jedni o drugima, ali je moguće da jedni druge prihvatimo onakvim kakvi se sami jedni drugima predstavljamo bez predrasuda i bez straha. Mi prhvatamo vas i želimo da vi prihvatite nas bez straha i bez predrasuda. Nije samo znanje, potrebna i volja da prihvatimo jedni druge u duhu općeg dobra za sve nas ovdje i sada u Europi, koja nema potrebe da bude u strahu od bilo koga i bilo čega, najmanje od islama i muslimana, koji u svom imenu nose značenje miroljubivog čovjeka. Prije kraja ovoga pisma donosim vam nekoliko citata iz Kur'ana Časnog, koji govore o našem duhovnom zajedništvu i koji nas oslobađaju straha jednih od drugih: - I Mi rekosmo: - O Ademe, živite, ti i žena tvoja, u džennetu i jedite u njemu koliko god želite i odakle god hoćete, ali se ovom drvetu ne približujte pa da sami sebi nepravdu nanesete! (2:35). - Recite: - Mi vjerujemo u Boga i u ono što se objavljuje nama, i u ono što je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono što je dato Musau i Isau, i u ono što je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi ne pravimo nikakve razlike među njima, i mi se samo Njemu pokoravamo. (2:136). - I kada meleki rekoše: - O Merjema, tebe je Bog odabrao i čistom stvorio, i boljom od svih žena na svijetu učinio. (3:42). - A ona reče: - Gospodaru moj, kako ću imati dijete kad me nijedan muškarac nije ni dodirnuo? - Eto tako. Bog stvara što hoće. Kada nešto odluči, On samo zato rekne: “Budi!“- I ono bude. (3:47). - A kada meleci rekoše: - O Merjema, Bog ti javlja radosnu vijest, Njegovom Riječju: ime će mu biti Mesih, Isa, sin Merjemin, biće viđen i na ovom i na onom svijetu i jedan od Bogu bliskih; (3:45). Na kraju, poštovani biskupi, pozivam vas da mi se pridružite u ovoj molitvi, koju sam više puta izgovorio na kolektivnoj dženazi u Potočarima kod Srebrenice pred dušama žrtava genocida: Bože Milostivi, ako mi zaboravimo Tebe, nemoj Ti zaboraviti nas; Ako pogriješimo, podari nam snagu Ademovog (a.s.) pokajanja; Ako nas zamrači krivovjerje, osvjetli nam put Ibrahimovim (a.s.) pravovjerjem; Ako nas zadesi nesreća, pouči nas Nuhovoj (a.s.) lađi spasa; Ako nas uhvati strah od silnika, osposobi nas Musaovom (a.s.) pravdom; Ako nam se ponudi mržnja, spasi nas Isaovom (a.s.) ljubavlju; Ako budemo protjerani iz domova naših, osnaži nas Muhamedovom (a.s.) željom za povratkom domovima našim. U nadi da ćemo se susretati uvijek u miri i razumijevanju, primite iskrene izraze mojeg osobnog poštovanja, piše u pismu koje je ma konferenciji pročitao dr. Mustafe Cerića.
|