Savez logoraša BiH odlučio je da se obrati bh. javnosti zbog činjenice da se nad njihovim članovima nakon ratnog perioda 1992.-1995., kako tvrde, nastavljaju zločin i tortura. Navode da kao nagradu za to što su ostali živi dobijaju rješenja na svoje tužbe od sudova iz RS da moraju platiti troškove procesa, a uskoro očekuju iste presude i na sudovima u Federaciji BiH.

"Populacija bivših logoraša jedina je kategorija u BiH koja je nevidljiva, jedini smo nad kojima se i dalje vrši zločin. Bivši logoraši odlučili su se na pojedinačne tužbe protiv RS pred nadležnim sudovima. Međutim, ti sudovi odbijaju tužbe i donose rješenja da takva lica moraju platiti troškove suda koji se kreću od 2.000 do 10.000 KM. U suprotnim slučajevima odugovlaće sa isplatom obeštećenja. Takvo nešto se ne može dešavati nigdje u svijetu, osim u BiH. Naši članovi su došli u situaciju da ne znaju šta da rade više. Ljudi žele da se ubiju, dolaze u sukob unutar svoje porodice i slično", kaže Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

Među mnogobrojnim logorašima kojima je odbijena tužba, a potom im stiglo rješenje da moraju platiti sudske troškove, su i Suljo Topčić i Hasan Čeliković.

Topčiću, koji je uposlenik privatne firme, već je stigla obustava na platu i odbija mu se 180 KM mjesečno, od 380.

"Bio sam 14 mjeseci u logorima Sušica i Batković, a kao nagradu za to izgladnjivanje, mučenje i premlaćivanje dobio sam od Republike Srpske da im plaćam sudske troškove u visini od 2.625 KM. Već sam tri rate uplatio, jer su mi stavili obustavu na platu. Sve što mogu još dodati jeste da se nad nam i dalje nastavlja zločin", smatra Topčić.

Slučaj Čelikovića je dobio isti epilog. Njemu je Općinski sud u Tuzli poslao zaključak u kojem ga obavještavaju da će na zahtjev Republike Srpske izvršiti pljenidbu njegove imovine radi naplate duga. Ukoliko dobrovoljno ne plati dug u iznosu nešto većem od 1.600 KM pljenidba će se obaviti 9. novembra 2015. godine.

"I bivši sam, a izgleda i sadašnji logoraš. Bio sam u Batkovićima, a sada sam logoraš u vlastitoj kući. Nema prava i mogućnosti da se branim. Što sam imao uzeli su mi. Preživio sam 17 mjeseci torture, a sada me ponovo terorišu u mojoj kući. Izgubio sam svaki smisao i koncept života, kao i dostojanstvo čovjeka", jasan je Čeliković.

Sabrija Delić je jedan od onih čija je tužba uspjela i kojem je u presudi određeno da ga Republika Srpska treba obeštetiti sa iznosom od 33.800 KM. Međutim, još uvijek nije uspio da naplati taj novac.

"Sedam mjeseci sam proveo u logorima Luka i Batkovići. Tužio sam RS i dobio presudu prvostepenu, pa drugostepenu i na kraju reviziju. Kada sam to poslao na naplatu odgovorili su mi da RS ne može izvršiti moju naplatu, jer su ponovo moje rješenje poslali na naplatu. Ne znam kako da naplatim taj novac i ne znam hoću li to uopšte doživjeti. Čisto sumnjam da hoću", s velikom dozom pesimizma priča Delić.

Advokat Nedžla Šehić, koja je već godinama pravni zastupnik Saveza logoraša BiH, za ovo što se dešava ljudima koji su prošli velike torture okrivljuje sudove koji su promijenili svoj stav prema tužbama.

"Svi logoraši su podnijeli tužbe iz razloga što su svi ti logori u kojima su oni bili evidentirani od međunarodnog suda u Hagu i od domaćih sudova u kojima su tačno identificirani zločin i počinoci. One se temelje na međunarodnom i domaćem zakonodavstvu kako u pogledu nezastarjevanja ovakvih slučajeva, tako i u pogledu odgovornosti. Tužbe su podnesene u momentu kada je u BiH na sudovima bio zauzet stav o ovom pravnom pitanju. Ustavni sud je presudom iz 2003. godine zauzeo pozitivan stav da se radi o tužbama koje nezastarjevaju kada se radi o krivičnom djelu ratnog zločina i da je u tom smislu odgovoran ne samo konkretan počinioci nego i država, odnosno entitet. Oslanjajući se na ove presude podneseno je na desetine hiljada tužbenih zahtjeva kojima ljudi koji su preživjeli strašne torture traže da im se nadoknadi nematerijalna šteta", kazala je između ostalog Šehić, te dodala:

"Sud mijenja svoj stav i od toga je zavisilo da su ljudi podnijeli tužbe. Sada isti sud mijenja stav da se te tužbe ne mogu podnijeti. Dakle, konkretno je država odgovorna što je ovako veliki broj tužbi podnesen i govori o pravnoj nesigurnosti i potpuno neravnopravnom položaju stranaka u postupku."

Prema riječima Meškovića logoraši su podnijeli preko 30.000 pojedinačnih tužbi uglavnom prema Republici Srpskoj, mada ima i desetak posto onih koje su podnesene prema Federaciji BiH.