Iz štampe se pojavila knjiga prof. Munira Prazine pod nazivom “Borač u Hercegoviniˮ – Geografski prikaz i etnografske karakteristike.

U ovoj knjizi, prvoj ovakvoj napisanoj o Borču, posebno bogatoj novim informacijama koje je autor, inače profesor geografije, godinama prikupljao i naučno obrađivao, prediona cjelina Borač predstavljena je sa fizičko-geografskog aspekta (geološka građa, geotektonski sklop, reljef, klima, vode, tlo i biogeografske odlike), sa društveno-geografskog aspekta (stanovništvo, naselja), te privreda i historijsko-geografske bitnosti. Prezentirane su geografske odlike sela, imena boračkih šehida koji su dali svoje živote za odbranu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, kao i popis i kraći opis književnog stvaralaštva boračkih književnika.

Autor prof. Munir Prazina u ovoj monografiji nas podsjeća i na to, kao i na konačnu genocidnu akciju 1992. godine, kad je Borač praktično ostao bez Bošnjaka, jer su pobijeni svi koji nisu stigli (ili mogli) da pobjegnu.

Činjenica da se prostor Borča niz rijeku Neretvu proteže 50, a da je sa sjevera na jug širok 40 kilometara, i da se prostire na području općina Kalinovik i Gacko, na kojem su nekad bila registrovana čak 43 seoska naselja, govori da se radi o izuzetno značajnom prostoru. Podaci prezentirani u ovom radu nam nedvosmisleno govore o tome da su na ovom prostoru, bez obzira na sve historijske lomove i nedaće, kroz više stoljeća, čak sve do zadnjeg popisa 1991. godine, Bošnjaci činili apsolutnu većinu. U dvije velike kataklizme, oni su na ovom prostoru bili izloženi općoj pljački, nasilju i genocidu. Ipak, do sad se stidljivo govorilo o tragičnoj sudbini boračkog bošnjačkog stanovništva 1942. godine uzrokovanom zajedničkom četničko-partizanskom akcijom. U ovoj monografiji autor nas podsjeća i na to, kao i na konačnu genocidnu akciju 1992. godine, kad je Borač praktično ostao bez Bošnjaka, jer su pobijeni svi koji nisu stigli (ili mogli) da pobjegnu.

Autor, inače rodom iz ovog kraja, u knjizi je prikupio brojne informacije s ciljem da one ostanu na jednom mjestu, da se ne zaborave, da nekome pomognu, da se sačuva sjećanje na ovaj neobično lijep krajolik. U ovom radu autor nam donosi i popis prezimena porodica koje su tu nekad živjele, kao i imena znamenitih ljudi porijeklom s ovog prostora koji su ostavili trag u nauci, kulturi i umjetnosti Bosne i Hercegovine, pa i bivše Jugoslavije.

Prof. Mesud Hero, jedan od recenzenata knjige, između ostalog je napisao: “Čini mi se da zbog obilja činjenica iznesenih u ovoj monografiji, prikupljenih na naučno prihvatljivoj metodologiji, više nema nepoznanica o prošlosti i sadašnjosti Borča… Iskreno mislim da bi ovo mogao biti općenit obrazac za predstavljanje svakog dijela Bosne i Hercegovine stručnoj i naučnoj javnosti, koji ima izraženu potrebu za izradom ovakvih monografija i studija, bilo da joj je cilj stručna ili naučna analiza u svrhu utvrđivanja puke istine, bilo da je cilj strategija razvoja privrede, poljoprivrede ili turizma na određenom prostoru.ˮ

Rezenzenti knjige su prof. historije, Mesud Hero i književnik Fuad Kovač, a izdavač sarajevski “Futur artˮ.

Kontakt telefoni i e-mail adrese: 062 183 502 (izdavač knjige) i 061 923 536 (autor knjige); [email protected] i [email protected].