Mr. Emir KADUŠIĆ: Prvi od ova dva izazova vjerovatno će se ogledati u drastičnom padu efikasnosti rada sigurnosnih agencija BiH (prije svega Granične policije i Službe za poslove sa strancima o.p.a). Ovaj izazov će se zasigurno pojaviti kako rezultat progresivnog rada sigurnosnih agencija R.Hrvatske, kroz koji će biti zastupljena masovnija primjena tehnoloških dostugnuća i jača kadrovska popunjenost. S druge strane zaočekivati je (obzirom da nema planova na značajnijem pojačanju financijske podrške za potrebe sigurnosnih agencija o.p.a) stagniranje u radu prvenstveno Granične policije ali i ostalih sigurnosnih agencija BiH.

Uvod
Jedna od važnijih tema kojom je danas okupirana bosanskohercegovačka javnost jeste ona koja seže izvan granica BiH, a to je ulazak R. Hrvatske u EU 01.07.2013.godine. Sve rasprave o ovoj temi uglavnom se odnose na negativan ekonomski uticaj koji će proizvesti ovaj proces po svom okončanju kako za ekonomiju BiH, tako i za ekonomiju R. Hrvatske. Za sada, više se pažnje posvećuje posljedicama koje će ovaj proces proizvesti na ekonomskom a daleko manje na sigurnosnom planu.

Pored ekonomskog uticaja, za nas važan ali rijetko spomenut jeste i sigurnosti uticaj, odnosno sigurnosni izazovi koji će se pojaviti s činjenicom da ćemo biti prvi susjed EU. Sama činjenica da ćemo graničiti sa „Tvrđavom Europom“ ^[1], obzirom na kompromisne sporazume sa R.Hrvatskom o graničnim prijelazima, kao i na liberalizaciju viznog režima (koja je još uvijek na snazi o.p.a) i ne predstavlja značajniju prepreku za građane BiH u individualnom smislu. Stoga, negativni efekti vizne liberalizacije koji se ogledaju kroz povećan broj zahtjeva za azil od strane državljana BiH u zemljama EU neće biti predmet interesovanja ovog rada, nego će primarno posmatrane biti nezakonite migracije stranih državljana.

Zasigurno možemo ustvrditi da će institucije BiH, a posebno sigurnosne službe biti suočene sa novim sigurnosni izazovima koji će se razvijati isključivo na bazi činjenice da je granica BiH posljednja prepreka na putu do EU za sve one kome je EU krajnja destinacija na određenom putovanju.

Nadalje, sama činjenica prisutnosti granice EU će zahtijevati značajnije dodatno angažovanje na poduzimanju mjera na unaprijeđenu kvaliteta sigurnosti granice i sa Srbijom i Crnom Gorom koje za sada nisu dio prostora EU.

Nadležne institucije BiH su do sada napravile važan iskorak kroz stvaranje pravnog okvira za suočavanje sa ovim izazovima, te kroz razvoj Strategiju u oblasti migracije i azila 2012-2015. Međutim, evidentno je da financijska podrška ne prati operacionalizaciju ovih pravnih okvira. Stoga je zaočekivati da će ovi sigurnosni izazovi imati jače i produženo negativno djelovanje na rad sigurnosnih službi BiH.

Novi-stari sigurnosni izazovi

Slika 1. Migracijske rute – Ruta Zapadni Balkan[2]

Obzirom na geografski položaj BiH, te susjede sa kojima graniči, BiH je jedna od ključnih zemalja na ruti Zapadni Balkan. BiH ima 1665 km dugu granicu koja se kontroliše na 89 graničnih prijelaza^[3] . Ovdje treba napomenuti kako je državna granica između R.Hrvatske i BIH dužine 1001,2 km, 580,6 km proteže se kopnom, dok 420,6 km otpada na granicu na rijekama te na tom području postoji 55 graničnih prijelaza^[4]. Međutim, grube procjene govore da pored postojećih graničnih prijelaza ima četverostruko više prijelaza koji se ne kontrolišu a gdje je moguće prijeći granicu. Naravno, BiH nije jedina zemlja na ruti Zapadni Balkan, ali je nedvojbeno najpodesnija i zasigurno je će kroz ovaj proces u R.Hrvatskoj biti najviše izložena pokušajima nezakonitih prelazaka granice.

Prema podacima FONTEX-a na ruti Zapadni Balkan u 2011. godini otkriveno je 4646 ilegalnih migranata među kojima su vodeće nacije: Afganistanci (981), Srbi (833) i Pakistanci (606)^[5]. Prema migracionom profilu BiH za 2010.godinu ukupan broj nezakonitih imigranata otkrivenih u pokušaju prelaska granice za 2009. godinu iznosio je 381, dok je u 2010. godini taj broj bio 312. Pomenuti dokument takođe daje podatak da nezakonite migracije bilježe pad od 15 %, što kroz ovaj dokument obrazlažu uvođenjem viza za određene zemlje (Iran)^[6]. Po izjavama direktora Službe za poslove sa strancima BiH ukupan broj otkrivenih nezakonitih imigranata u 2011.godini iznosio je 800, dok je taj broj samo za prvo tromjesečje 2012.godine 500^[7].

Evidentno je da je pojam „Tvrđava Europa“ opravdan kada je u pitanju djelovanje FRONTEX-a jer je i učinak u otkrivanju nezakonitih imigranta i deseterostruko veći nego učinak sigurnosnih službi BiH. Takođe, zaočekivati je da će taj broj biti u porastu sa činjenicom da će R.Hrvatska uskoro postati članica EU.

BiH je trenutno tranzitna zemlja na putu za EU za nezakonite imigrante, trgovinu ljudima, narkoticima, oružjem i dr.robom. Samim tim je i suočena sa sigurnosnim izazovima koji se ogledaju kroz stalne pritiske određenih kriminalnih grupa na državnu granicu, a koji iziskuju dodatne napore Granične službe i dr.sigurnosnih agencija na otkrivanju i sprečavanju pobrojanih interesnih grupa u njihovim namjerama.

Sama činjenica da se EU poslije liberalizacije viznog režima za zemlje Zapadnog Balkana suočila sa enormnim porastom zahtjeva za azil čime je prema posljednjim najavama ova liberalizacija ugrožena, samo potkrepljuje procjenu da interes za pristup na tlo EU nije u padu i da ustvari EU postaje sve privlačnija za nezakonite imigrante. Svakako da će EU kroz svoje mehanizme (zajednička politika o azilu i zajednička politika o migracijama)^[8] zaštiti svoje granice. Što se najbolje ogleda u efikasnom i odlučnom djelovanju kada je u pitanju rješavanje zahtjeva za azil, kao i povratak osoba kojima je odbijen pomenuti zahtjev u njihove zemlje porijekla. Međutim postavlja se pitanje kako će institucije BiH odgovoriti na novu-staru sigurnosnu prijetnju:

- multicipliranje broja nezakonitih imigranata,

Za sada, olakšavajuća okolnost je da R.Hrvatska neće automatizmom pristupanja u EU pristupiti i scengenskom prostoru^[9]. Tako da 01.07.2013.godine i nije momenat kada ćemo na granici na R.Hrvatskom odnosno EU imati FRONTEX, već će kontrolu granice i dalje vršiti sigurnosne službe R.Hrvatske. Međutim, samim ulaskom u EU od strane R. Hrvatske ona ima obavezu da neprekidno radi na jačanju personalnih i tehničkih kapaciteta kao i poboljšanju infrastrukture na graničnim prijelazima što će se sigurno i dogoditi. Postavlja se pitanje koji su koraci koje će preduzeti institucije BiH na jačanju kapaciteta (presonalnih i tehničkih) na jačanju sigurnosti državne granice. Imajući u vidu ovu činjenicu ali i to da BiH ima sporazum sa R.Hrvatskom o readmisiji^[10] i Radni sporazum sa FRONTEX-om^[11], cijenimo da ako izostanu odgovarajuće mjere na poboljšanju zaštite državne granice da će se BiH suočiti sa dva sigurnosna izazova koji će biti generirani kroz multicipliranje nezakonitih imigranata. Za ove izazove može se sa sigurnošću potvrditi da će usložnjavati djelovanje sigurnosnih agencija BiH. Za sada na ovom području djelovanja uz pomoć Međunarodne organizacije za migracije (IOM) 2009.godine provedena je zajednička obuka za Graničnu policiju BiH i R.Hrvatske kojom su se stekli uslovi za zajedničke patrole pri kontroli državne granice između BiH i R. Hrvatske^[12].

Prvi od ova dva izazova vjerovatno će se ogledati u drastičnom padu efikasnosti rada sigurnosnih agencija BiH (prije svega Granične policije i Službe za poslove sa strancima o.p.a). Ovaj izazov će se zasigurno pojaviti kako rezultat progresivnog rada sigurnosnih agencija R.Hrvatske, kroz koji će biti zastupljena masovnija primjena tehnoloških dostugnuća i jača kadrovska popunjenost. S druge strane zaočekivati je (obzirom da nema planova na značajnijem pojačanju financijske podrške za potrebe sigurnosnih agencija o.p.a) stagniranje u radu prvenstveno Granične policije ali i ostalih sigurnosnih agencija BiH. Ovakvo multipliciranje priliva nezakonitih imigranata, će obzirom na faktor povećanja kao i na činjenično stanje popune i opremljenost Granične službe BiH, zasigurno zadatak kontrole državne granice dovesti do najkritičnije tačke. Ovim će državna granična služba biti „razvučena“ kako tehnički tako i personalno, što će zasigurno rezultirati padom stepena sigurnosti državne granice, a samim tim broj neotkrivenih slučajeva nezakonitih migracija će se povećati. Ovaj izazov neće biti okončan činjenicom da će usljed preokupiranosti Granične službe BiH veliki broj nezakonitih imigranata će doprijeti do teritorije R. Hrvatske, jer će tada efekti rada siguronosnih agencija R. Hrvatske sigurno biti na daleko višem nivou, te je zaočekivati da će se na osnovu sporazuma o readmisiji dodatno povećati broj nezakonitih imigranata za koje će BiH morati završiti postupak povratka u matične države. Međutim dok se ne okonča ovaj postupak cijenimo da će ovakvi slučajevi generirati sljedeći izazov.

Drugi izazov je suočavanje sa masovnim prilivom nezakonitih imigranata i njihovim boravkom na teritoriji BiH do rješavanja njihovog statusa. Cijenimo da BiH trenutno nema, niti će imati u skorije vrijeme mogućnost da pruži boravak značajnijem broju ilegalnih imigranata. Sa ovim problemom trenutno se suočava naš istočni susjed, Srbija koja trenutno ima oko 10 000 nezakonitih imigranata koji borave blizu granice sa BiH Komentirajući ovu situaciju direktor Službe za poslove sa strancima BiH Dragan Mektić je ustvrdio takođe da je je broj nezakonitih imigranata u BiH u zadnjih 6 mjeseci tekuće godine povećan za preko 100% u odnosu na prethodnu godinu^[13].

ZAKLJUČAK
Stvaranje u Svijetu jednistvenog prostora-Schengenske zone dovelo do toga da je ovaj prostor postao atraktivna destinacija za većinu ljudi koji tragaju za životnim prostorom gdje će moći ostvariti pravo na temeljna ljudska prava koja im njihove matične države ne mogu osigurati. Po pristupanju R.Hrvatske EU, a kasnije i ovom prostoru, BiH će postati posljednja kapija do ove zone. Na osnovu gore prikazanih statističkih podataka posebno onih iz prethodne dvije godine evidentno je da će se BiH sve više suočavati sa slučajevima nezakonitih migracija.

Evidentno je da je EU preduzela i da stalno unaprijeđuje mjere na zaštiti Schengenske zone. Takođe, R.Hrvatska će biti obavezna da usvoji sve ove mjere. Stoga, je neophodno da BiH preduzme određene mjere kojima će ublažiti pritisak nezakonitih imigranata i održati stepen sigurnosti državne granice, a naravno i pokazati da je ozbiljan kandidat u procesu pristupanja EU. Ove mjere se trebaju ogledati u sljedećem:

- Neophodno je uspostaviti mješovite patrole sa svim graničnim policijama susjednih zemalja.

- Kontinuirano raditi na unaprijeđenju tehničkih i personalnih uslova za sigurnost državne granice. Na ovom polju razviti i održati stalnu koordinaciju sa R.Hrvatskom kako bi se BiH što više približila EU standardima.

- Kontinuirano analizirati trend rasta nezakonitih imigranata, te razmotriti mogućnosti uvođenja viza za zemlje čiji državljani spadaju u kategoriju najbrojnijih nezakonitih imigranata.

- Razviti saradnju zemljamu u regionu koje su se suočavale ovim izazovima (R.Mađarskom koja ima značajna iskustva jer je bila suočena sa identičnim problemom do njenog pristupanja Schengenskoj zoni).

- Maksimalno iskoristiti sve prilike i pogodnosti koje proističu iz Radnog sporazuma sa FONTEX-om.

- U skladu sa međunarodnim izbjegličkim pravom stvoriti uslove za prihvat i boravak značajnijeg broja stranaca koji su zatečeni na teritoriji BiH kao nezakoniti migranti do okončanja postupka sa istim.

Na kraju, opće je poznato da BiH dosta dobro prati i dostiže standarde EU u ovoj oblasti kada je u pitanju stvaranje pravnog okvira, međutim ovaj rad ima svrhu da podstakne operacionalizaciju postojeći pravnih propisa ali i stvaranje novih, bilo da su isti definisani ili ne kroz državnu Strategiju u oblasti migracije i azila 2012-2015.

FUSSNOTE:
^1] Tvrđava Europa je ideja da se ekonomske i političke unutarnje granice unutar Europske unije ukinu, a da se vanjske barijere vezane za trgovinu i imigracije ojačaju, prijeteći otvorenoj svjetskoj trgovini i povećanju predrasuda prema svim što je neeuropsko. (http://www.writersevents.com/Words_Starting_with_F/formalized_forty_winks/fortress_Europe_definition.html, zadnji pristup 10.12.2012.godine;
^2] http://www.frontex.europa.eu/intelligence/migratory-routes, zadnji pristup 10.12.2012.godine;
^3] Migracioni Profil BiH za 2010, Ministarstvo Sigurnosti BiH, Sarajevo mart 2011.godine;
^4] http://www.mup.hr/main.aspx?id=87361, zadnji pristup 12.12.2012.godine
^5] http://www.frontex.europa.eu/intelligence/migratory-routes, zadnji pristup 10.12.2012.godine;
^6] Migracioni Profil BiH za 2010, Ministarstvo Sigurnosti BiH, Sarajevo mart 2011.godine;
^7] http://www.nezavisne.com/novosti/eu-bih/Dragan-Mektic-Broj-ilegalnih-migranata-veci-za-58-odsto-
137153.html, zadnji pristup 12.12.2012.godine;
^8] Član 78. i član 79. Lisabonskog Ugovora;
^9] Iako će R.Hrvatska sa ulaskom u EU početi primjenjivati dio schengenskih stečevina, ukidanje unutrašnjih granica između R.Hrvatske i EU će uslijediti na osnovu odluke Vijeća Europske Unije po ispunjenju uslova (pravnih, organizacijskih, tehničkih i sl.);
^10] http://www.mup.hr/main.aspx?id=87361, zadnji pristup 10.12.2012.godine;
^11] Radni sporazum obuhvata prikupljanje, analizu i razmjenu informacija, saradnju u oblasti obuke, tehničku saradnju, zajedničke operacije na granicama Bosne i Hercegovine i članica EU, te učešće u zajedničkim akcijama i pilot projektima, koje organizira FRONTEX. Strategija u oblasti migracija i azila za period 2012-2015.
^12] http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=b2303cc6-048b-4154-ad1b-6b72e6f85b67&c=a76d03e1-
6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae, zadnji pristup 12.12.2012.godine;
^13] http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:390391-Sve-vise-ilegalnih-imigranata-u-BiH, zadnji pristup 10.12.2012.godine.

---

BIOGRAFIJA: Mr. Emir Kadušić je rođen 09. juli 1973. godine Trepče, općina Tešanj, BiH.

Civilno obrazovanje:
1988 - 1991.g. Srednja Saobraćajna škola, Doboj.
1998 - 2003.g. Fakultet političkih nauka, Sarajevo Odsjek Odbrana i Sigurnost, zvanje: prof. odbrane i sigurnosti.
2009 - 2010.g. Postdiplomski studij Univerzitet u Ženevi u saradnji sa GCSP Švicarska, zvanje: magistar međunarodne i europske sigurnosti. Radni jezik studija: engleski jezik. Uspješno odbranio rad na temu: „The Use of Force in UN Peace Operations: Political and Opertional Constraints”.

Vojno obrazovanje:
- Ratna oficirska škola Zenica; smjer pješadija, 1996,
- Komandno štabni kurs-CPR Pazarić, BiH, 1997,
- Kurs štabnih oficira za operacije podrške miru, Butmir, Sarajevo, BiH, 2006,
- Kurs za vojne posmatrače UN-a, Mađarska, 2007,
- Međunarodni kurs sigurnosne politike u svim njenim aspektima, Ženeva Švicarska, 2009/2010,
- Orjentacijski kurs za vojnog atašea, GCSP, Ženeva, Švicarska, 2010,

Poznavanje stranih jezika:
- Engleski jezik
- Francuski jezik

Zaposljenje: Zaposlen u OS BiH, trenutno u činu majora.