Predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac najavio je podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH u vezi sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH koji je usvojen na sjednici tog doma polovinom jula.

Genjac je pojasnio da je, prema Ustavu BiH, dovoljno da se tri delegata iz nekog kluba potpišu i da ta apelacija ima pravovaljanost u smislu podnosioca.

"Mi ćemo svim kolegama u Klubu ponuditi, jer djelujemo dosad kao jedinstven klub, i vjerujem da će svi članovi Kluba Bošnjaka potpisati tu apelaciju", kazao je Genjac Feni.

On navodi da su izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH u cjelosti jedan paket koji u sebi sadrži jedan dio dobrih, potrebnih i korisnih izmjena.

Međutim, navodi on, tu je "spakovan“ i jedan dio izmjena koje su "izuzetno problematične na način da su u suprotnosti sa Ustavom, sa odredbama Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma i što je poseban problem sa Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama koja je nadređena i samom Ustavu“.

Genjac ističe da je problem u tome što je taj paket, „spakovan“ od korisnih i dobrih promjena i ovih izuzetno problematičkih promjena, predložen da se usvaja po hitnom postupku, što znači da se usvaja ili sve ili ništa.

Podsjetio je da su predlagali da se zakon prevede u redovnu proceduru i da se omoguće popravke tih spornih odredbi.

"Međutim, to nije prihvaćeno i na kraju, preglasavanjem bošnjačkog kluba od strane Kluba srpskog naroda i delegata iz reda hrvatskog naroda koji su i jedan i drugi jednoglasno glasali za ovakve izmjene, zakon je usvojen i u Domu naroda državnog parlamenta. Nakon što smo iskoristili sve mehanizme i proceduralne mogućnosti da spriječimo usvajanje ovako štetnog zakona, nakon što je on usvojen, ostaje nam samo ustavna mogućnost da pokrenemo spor pred Ustavnim sudom na način da osporimo ustavnost ovog zakona", kazao je Genjac.

Dodao je kako vjeruje da je to vrlo osnovano pokretanje spora te da je uvjeren, također, "da će Ustavni sud imati dovoljno argumenata i u Ustavu BiH i pratećim važećim konvencijama da reaguje u smislu ovih spornih odredbi“.

Genjac navodi da se sporne odredbe, odnosno predložene i usvojene sporne izmjene, uglavnom ili isključivo odnose na ostvarivanje prava prijave prebivališta za povratnike.

"Do sad je u zakonu postojalo čitavo poglavlje 4 i član 20 koji je sasvim opravdano uvažavao i Aneks 7 i Ustav tako što je za povratnike osiguravao vrlo jednostavno ostvarivanje prava na prijavu prebivališta na način da je bilo dovoljno da svaki povratnik samo dokaže svoj identitet. To je u skladu s Aneksom 7 koji traži da se povratnicima ne smije nikakva administrativna prepreka postavit za povratak. To je član 20 i poglavlje 4 formalizirao kroz zakon na jedan potpuno adekvatan način", smatra Genjac.

Međutim, ističe on, sad se izmjenama kaže da se za prijavu prebivališta mora imati osnov, a osnov je posjedovanje kuće, stana, postanarskog odnosa itd.

Druga stvar, potcrtao je Genjac, izmjenama se također kaže da će nadležni organi za svakog prijavljenog državljanina koji ima boravište u BiH morati u toku pet godina narednih ustanoviti postoji li pravni osnov, dakle kuća, stan itd.

"Ako nadležni organi ustanove da ne postoji pravni osnov poništit će prebivalište. Sve te izmjene su usvojene u trenutku kad je i ostajala ova odredba poglavlja 4 odnosno člana 20 koja je oslobađala povratnike svega ovoga, a sad se ovim izmjenama kaže da ovo vrijedi za sve pa i za one koji su dosad ostvarili prebivalište, dakle i povratnike, pa i za one povratnike koji će ubuduće ostvarivati prijavu prebivališta", kazao je Genjac.

To znači, pojašnjava Genjac, da će nadležni organi za provođenje zakona o prebivalištu, "a to su recimo u RS-u policija, biti u poziciji da tendenciozno i pristrasno tumače zakon i da oni odlučuju ko ima prebivalište, a ko nema“.

"Dakle, u takvoj proturiječnoj unutarzakonskoj situaciji, nadležni organi će imati pogotovo mogućnost da tendenciozno, pristrasno odlučuju i da oni de facto odlučuju ko ima prebivalište i ko nema prebivalište u entitetu RS recimo. To znači da je na taj način, prije svega, ugroženo elementarno pravo povratnika koje je uspostavljeno Dejtonskim mirovim sporazumom, da će biti izloženi maltretiranju i tendencioznim i pristrasnim postupcima od strane policije, što smo već imali, i da će na taj način biti dodatno izloženi onemogućavanju njihovog efikasnog povratka", tvrdi Genjac.

On ističe da su to sve razlozi iz kojih će uputiti apelaciju Ustavnom sudu.

"Vjerujemo da su ovo dovoljni argumenti koji pokazuju da je to zakon koji stvara pretpostavke za diskriminirajuće postupanje policije RS-a prema povratnicima i to nikako ne smijemo dozvoliti", zaključio je Genjac.