Avdo Huseinović: Široj javnosti nije toliko poznato da se Dobrinja našla u opsadi unutar opsjednutog Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine. Bila je odsječena od ostatka Sarajeva u opsadi, opkoljena Sarajevskim aerodromom, brdom Mojmilo, velikim vojnim kasarnama u Lukavici i Nedžarićima… Nekoliko mjeseci je oko 40.000 ljudi, sve do deblokade početkom jula 1992. godine, bilo opkoljeno na prostoru od svega dva-tri kilometra. Recimo, jedna nastavnica svjedoči da je održavala nastavu u zgradi na prvoj liniji, gdje srpski vojnici drže pola zgrade, a bosanski branioci drugi dio. Široka je priča o Dobrinji.

U nedelju, 7. juna ove godine, u okviru manifestacije „Novogradski dani 2015“, u multimedijalnoj sali Općine Novi Grad sa početkom u 19 sati održat će se premjera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića „Dobrinja, opsada u opsadi“. Po riječima autora film je to o getu u opsjednutom gradu, a nastao je u koprodukciji Udruženja „Pravda“ i Općine Novi Grad. Ovaj film kroz autentične video snimke, dokumentaciju koja je korištena i pred Tribunalom u Haagu i svjedočenje živih svjedoka, prezentuje mnoštvo nepoznatih detalja i činjenica o periodu opsade sarajevskog naselja Dobrinja tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.-1995.godine. Prikazane su originalne naredbe od strane zločinca Ratka Mladića i Tomislava Šipčića, prvog komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske za operaciju totalne okupacije Dobrinje u junu 1992. godine, koja je nadherojskim otporom bosanskih branilaca slomljena. Srpski artiljerci su 12. juna 1992.godine, projektilima sa obližnjih kota, uništili veliki broj svojih oklopnih vozila na brdu Mojmilo, ubijajući i svoje vojnike u tim vozilima, samo da ne bi ta tehnika dospjela u ruke bosanskih ratnika. To se jasno vidi na originalnim snimcima.

Omot DVD-a „Dobrinja, opsada u opsadi“

- Ovo je film koji sam uradio u saradnji sa općinom Novi Grad, kaže Avdo Huseinović. U filmu svjedoče ljudi koji su obilježili period Dobrinje u vremenu opsade tokom odbrambeno-osloboduilačkog rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995.godine, od generala Ismeta Hadžića Mutevelije, komandanta Dobrinjske brigade Armije RBiH, preko legendarnih branilaca, do osnivača Dobrinjske ratne bolnice dr. Jusufa Hadžira, pa ljudi koji su u nemogućim uvjetima organizirali odvijanje života na prvoj liniji, gdje su građani bili udaljeni od srpskih položaja svega nekoliko stotina metara. Široj javnosti nije toliko poznato da se Dobrinja našla u opsadi unutar opsjednutog Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine. Bila je odsječena od ostatka Sarajeva u opsadi, opkoljena Sarajevskim aerodromom, brdom Mojmilo, velikim vojnim kasarnama u Lukavici i Nedžarićima… Nekoliko mjeseci je oko 40.000 ljudi, sve do deblokade početkom jula 1992. godine, bilo opkoljeno na prostoru od svega dva-tri kilometra. Recimo, jedna nastavnica svjedoči da je održavala nastavu u zgradi na prvoj liniji, gdje srpski vojnici drže pola zgrade, a bosanski branioci drugi dio. Široka je priča o Dobrinji. Recimo, možda nezabilježen događaj uopće u našem okruženju je ratni slučaj sa Dobrinje, gdje su zajedno Munir ef. Jašarević i fra Mirko Majdandžić, zajedno održavali molitve na koje su u jedan zaštićenu prostor dolazili Bošnjaci i Hrvati. I zajedno se svako na svoj način molili Gospodaru. Zbog nemogućnosti kopanja poginulih u sarajevskim grobljima, na Dobrinji su ubijene žrtve ukopavane u parkovima ispod balkona zgrada, pored garaža… Dobrinja je neobična po mnogo čemu. Njeni branioci otvoreno govore da je rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, igrao važnu ulogu u odbrani ovog naselja, lično šaljući ispomoć jer su ga mnogi već bili žrtvovali i otpisali. Nažalost, mnogi veliki heroji, koji nisu imali kao neki izmišljeni heroji veliku medijsku prezentaciju, ostanu nekako u sjeni. U ovom filmu, svjedoči i legendarni Fikret Kereš Fića, heroj koji je uništio 10 srpskih transportera i četiri tenka. Danas zvuči nevjerovatno, da recimo naš narod ne zna za to ime. To ime bi trebalo biti popularnije od svih naših javnih ličnosti. To je Đerzelez našeg doba.

Avdo Huseinović i Fikret Kereš Fićo: „Autor sa herojem koji je uništio 10 neprijateljskih transportera i četiri tenka“

Doktor Jusuf Hadžir

Cjelovito sagledavajući svu tu veoma složenu ratnu materiju, čovjek postaje svjestan zamašnosti zadatka čiji je cilj da se jednim dokumentarnim filmom prikaže cjelovita i povezana slika jednog od najznačajnijih i najsudbonosnijih bojišta u odbrani od agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Upravo zbog tih događaja, mislim da ovaj dokumentarni film prevazilazi vrijednost lokalnog ili regionalnog karaktera i ulazi u red općehistorijskog dokumenta. O „Dobrinjskoj ratnoj tvrđavi“ pisalo se i još se uvjek piše vrlo malo, tako da se sa sigurnošću može reći da o dobrinjskoj ratnoj drami koja je bila sudbinski vezana za odbranu Sarajeva, barem do sada, u formi dokumentarnog filma nije bilo ozbiljnijih pokušaja prezentovanja najznačajnijih segmenata borbe za opstanak ovog najvećeg sarajevskog naselja. Ovo je prvi takav dokument, a posebnu mu drža daju autentični snimci koje je zabilježio poznati novinar Milan Trivić, kao i snimantelj Smajo Kapetanović, strani snimatelji…

Dugometražni dokumentarni film o “ratnoj Dobrinji”, obrađuje sljedeće tematske dijelove: Herojski otpor branilaca Dobrinje, blokadu i deblokadu Dobrinje 1992.godine, organizaciju civilnog života na prvoj liniji fronta (škola, ukop ubijenih, Press centar, Civilna zaštita, kulturne manifestacije…), masakre nad civilima Dobrinje, funkcionisanje Ratne bolnice Dobrinja, izgradnja sarajevskog ratnog tunela Dobrinja-Butmir…

Inače, novinar i publicista Avdo Huseinović rođen je 1973. godine u Sarajevu. Autor je knjiga „Dželati naroda mog“ (2009.), „Naser - od Gazimestana do Haga i nazad“ (2013,) i „Stazama bosanskih vitezova“ (2014.). Autor je dokumentarnih filmova: „Vanzemaljci iznad Sarajeva“ (2008.), „Krvavi ples po šeheru“ (2010.), „Daleko je Tuzla“ (2010.), „Bosna ili smrt“ (2011.), „A bili su samo djeca“ (2012.), „Dvadeset godina 1.korpusa Armije RBiH“ (2012), „Na Drini krvavi Višegrad“ (2014.), „Prijedorska polja smrti“ (2014.) i „Logori smrti“ (2014.), „Herceg Bosna-Zločin i kazna“ (2015), a pri kraju je snimanje i njegovog dugometražnog dokumentarnog filma „Genocid u kontinuitetu nad Bošnjacima“.