Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda raspravljalo je o Kosovu u sjedištu međunarodne organizacije u New Yorku.

U ime Srbije govorio je šef diplomatije Ivica Dačić, dok je Kosovo predstavljao ministar Hashim Thaci.

Thaci je rekao da će Priština uskoro pokrenuti tužbu protiv Srbije za genocid i zatražiti odštetu.

”Nekoliko godina smo radili na dokumentaciji ratnih zločina na Kosovu. Vrlo brzo Kosovari će tražiti pravdu na međunarodnim sudovima za pokušaj genocida koji je počinila Srbija na Kosovu. Tražit ćemo i ratnu odštetu, a tog zahtjeva neće biti zbog aktuelne Vlade Srbije, već zbog historije, da se nikada ne bi zaboravilo šta se desilo na Kosovu”, rekao je Thaci.

Thaci je rekao da Priština traži nezavisnu međunarodnu istragu o incidentu u Kumanovu, kada su u oružanom sukobu ubijeni osmorica makedonskih policajaca i 10 napadača.

„Kosovska vlada osuđuje nasilje. Nećemo podržati nijednu akciju koja će destabilizovati Makedoniju. Snažno podržavamo Ohridski sporazum”, rekao je Thaci.

On je naveo da su optužbe Dicka Martyja (istražitelja Vijeća Evrope o trgovini organima 1999. godine) „besmislene”, ali da će Priština podržati formiranje specijalnog suda koji će se baviti ovim optužbama, dodajući da će to biti peta istraga usmjerena na optužbe protiv kosovskih Albanaca.

Thaci je istakao da je prioritet Vlade Kosova da stvori nova radna mjesta i u tom kontekstu kazao da će zahvaljujući francuskim investicijama u ski centru Brezovica 2.000 ljudi dobiti posao, a kako je rekao, to će pomoći suživot tamošnjih Srba i Albanaca.

On je ocijenio da bi Beograd i Priština uskoro trebalo da pristupe „međusobnom priznanju“, koje bi „Kosovu omogućilo članstvo u UN“, a Srbiji „približavanje članstvu u EU i NATO-u“.

Specijalni sud
Govoreći o procesu uspostavljanja specijalnog suda, Thaci je rekao da se to provodi u okviru kosovskog pravosudnog sistema, navodi se u saopštenju na internetskoj stranici kosovskog šefa diplomatije.

“Vjerujemo da većina tih optužbi predstavlja potpuno neosnovane glasine, ali za potvrdu naše pravedne i čiste borbe i u cilju izolovanja pojedinačnih slučajeva, u okviru kojih je moglo biti negativnih radnji, mi ćemo uspostaviti ovu nezavisnu međunarodnu instituciju”, dodao je on.

Thaci je rekao da Kosovo ne zna sudbinu 1.600 nestalih osoba iz proteklog rata, od kojih su većina Albanci.

“Neki uzaludno pokušavaju da koriste ovaj instrument sa ciljem da se promijeni historija te da se kaže da su ratovi na Balkanu uzrokovani od prethodne vlade u Srbiji. Niko na Balkanu, pa i šire neće zaboraviti teror i genocid počinjen od strane Slobodana Miloševića i njegovih pristalica. Niko na Balkanu, ali ni u svijetu neće zaboraviti genocid u Srebrenici počinjen od strane srpskih snaga. Niko neće zaboraviti ni presudu Haškog tribunala protiv rukovodstva Srbije, koji je zaključio bez ikakve sumnje da je srpska država bila glavni krivac u ratu na Kosovu, za etničko čišćenje, na rasističkoj osnovi, a u cilju stvaranja ‘velike Srbije'”, rekao je Thaci.

Osvrnuvši se na optužbe Srbije da Albanija i Kosovo žele stvoriti “veliku Albaniju”, Thaci je rekao da je priča o “velikoj Albaniji” daleko prisutnija u Beogradu nego u Prištini.

Thaçi je istakao da je došlo vrijeme da Evropska unija liberalizuje vizni režim sa Kosovom, kako je kazao, posljednjom balkanskom zemljom čijim građanima još treba Schengen viza.

“Mi ćemo veoma uskoro podnijeti zahtjev za članstvo u nekoliko značajnih međunarodnih organizacija i to dokazuje da je nezavisnost Kosova konačna i nepovratna”, zaključio je Thaci.

Dačić: Ne postoje uslovi za povratak Srba
Dačić je istakao da je formiranje Zajednice srpskih opština za Beograd ključno pitanje u okviru dijaloga sa Prištinom, kao i da Beograd očekuje da Priština što prije usvoji odluka o formiranju specijalnog suda.

Dačić je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a rekao da proces međusobnog pomirenja ne može biti potpun bez sudskog procesuiranja bivših pripadnika OVK, koji su, kako je kazao, odgovorni za progon Srba, Roma i drugih nealbanaca, ali i njihovih političkih protivnika među kosovskim Albancima.

“Poseban značaj pridajemo procesuiranju slučajeva na osnovu nalaza Specijalne istražne jedinice EU o nehumanom tretmanu ljudi i ilegalnoj trgovini ljudskim organima na Kosovu i očekujemo da se odluka o formiranju cpecijalnog suda što pre usvoji”.

On je naglasio da je Vlada Srbije u potpunosti posvećena dijalogu koji se vodi uz posredovanje EU i da očekuje da će njegov nastavak učvrstiti osnove za implementaciju svih već postignutih dogovora.

Šef diplomatije Srbije je istakao da je prisustvo u nesmanjenom obimu misije UN-a od suštinskog značaja za stabilnost i stvaranje uslova koji treba da vode u pravcu trajnog i održivog rješenja problema na Kosovu.

Govoreći o regionu, Dačić je rekao da Srbijanastoji da konkretno doprinese realizaciji cilja transformacije Zapadnog Balkana u zonu trajnog mira, stabilnosti i prosperiteta, ali da nedavni napadi u Zvorniku i Kumanovu jasno pokazuju krhkost stabilnosti u regionu.

Zbog toga je neophodno da svi u regionu, ali i međunarodni faktori ulože dodatne napore kako bi se ta stabilnost očuvala, ukazao je Dačić.

Što se tiče Kosova, za Srbiju ključna ostaju i pitanja povratka interno raseljenih lica, položaj Srpske pravoslavne crkve, kao i imovinska pitanja, rekao je Dačić.

“Zastoju u povratku interno raseljenih lica svakako doprinosi fizička nebezbednost koja se ogleda u kontinuiranim napadima na Srbe i njihovu imovinu, a koja je dodatno podstaknuta atmosferom nekažnjivosti za zločine izvršene nad Srbima”, rekao je Dačić.

Upozorivši na nepostojanje uslova za povratak gotovo 204.000 raseljenih, Dačić je naveo da se za posljednja tri meseca na Kosovo vratilo samo 14 osoba.

Dačić je kazao da će Srbija nastaviti da se bori protiv terorizma te kako očekuje doprinos međunarodnih misija i kosovskih vlasti u tom smislu.

Na sjednici je razmotren redovan izvještaj generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona za period od 16. januara do 15. aprila 2015. godine.

Ban je u izvještaju pozdravio nastavak dijaloga Beograda i Prištine i postignuti sporazum o pravosuđu te istakao da je jedno od ključnih preostalih pitanja uspostavljanje Zajednice srpskih opština.

Primjena dogovora
“Duh konstruktivne saradnje i naglasak na zajedničkim interesima ostaju ohrabrujući, a sporazum o integriranju pravosuđa na sjeveru Kosova, postignut 9. februara, pokazuje posvećenost obje strane implementaciji Briselskog sporazuma i nastavku dijaloga”, istakao je Ban.

Beograd i Priština bi, kako je istakao, trebali preduzeti sve neophodne korake radi dosljedne primjene svih dosad postignutih dogovora.

Također je, kako je naveo, od ključnog značaja da Beograd i Priština ostvare napredak u implementaciji onih odredbi Briselskog sporazuma koje još nisu riješene.

Ključno pitanje u tom pogledu ostaje uspostavljanje Zajednice srpskih opština, ocijenio je Ban i apelirao na političke lidere u Beogradu i Prištini da hitno pristupe rješavanju tog pitanja uz konsultiranje kosovskih Srba i njihovih političkih lidera, na čije interese će, kako je naveo, direktno utjecati stvaranje ZSO-a.

Također je, kako je dodao, ključno da se brzo riješi pitanje nastavka učešća kosovskih Srba u kosovskoj vladi i skupštini.

Uzdržati se od nasilja
Konstatirajući da su kosovske vlasti preduzele korake radi uspostavljanja Specijalnog suda koji će procesuirati djela proistekla iz nalaza specijalnih istražnih jedinica EU-a, Ban je naglasio da su naredni koraci još važniji.

“Od suštinskog značaja je da sljedeći koraci u procesu koji su ključni za budućnost Kosova uslijede brzo i ja pozivam političke lidere na Kosovu da udvostruče svoje napore u tom cilju”, naveo je on.

“Snažno apeliram na sve političke aktere na Kosovu da se uzdrže od upotrebe nasilja kao sredstva za postizanje političkih ciljeva i da rješavaju svoje nesuglasice mirnim putem”, rekao je Ban.

Tokom perioda obuhvaćenog izvještajem sigurnosna situacija na Kosovu je ostala stabilna, mada se navode primjeri nasilja kao što su bili protesti u Prištini i nekoliko nasilnih incidenata u Sjevernoj Mitrovici.