U Bosni i Hercegovini danas se obilježava Dan džamija, u znak sjećanja na dan kada je u Banjaluci 1993. godine do temelja srušena jedna od najstarijih Ferhat-pašina džamija ili Ferhadija. Nakon 22 godine, Ferhadija, koja je prvobitno izgrađena 1579. godine, obnovljena je, a građevinski radovi trebalo bi da budu završeni do 20. maja.

Muhedin ef. Spahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka, kaže da se Dan džamija u Banjaluci obilježava godinama i da su i ove godine Muftijstvo banjalučko i Medžilis Islamske zajednice Banjaluka organizovali manifestaciju Dan džamija i džemata. Tim povodom juče je organizovano predavanje za članove džematskih odbora, delegate u skupštini Medžilisa IZ Banjaluka, članove Izvršnog odbora i džematlije.

"Danas imamo izložbu likovnih i literarnih radova, promociju pobjednika i dodjelu nagrada. Muftijstvo banjalučko je prije tri mjeseca raspisalo javni natječaj pod nazivom 'Ferhadija, radost našeg srca' za polaznike vjeronauke osnovnih škola za Muftijstvo banjalučko. Komisije su završile svoj posao, imamo tri katerogirije, izabrani su pobjednici, danas ćemo imati panoe, izložene likovne radove, a čitaće se najbolji literatni radovi. Ono što ostaje od vjerskog dijela programa je klanjanje podne namaza, poslije čega imamo učenje sure Jasin, tevhid i poklanjanje proučene hatme pred dušu rahmetli Murata Badića, naravno, i tevhid i Jasin učimo pred njegovu dušu", kaže Muhedin ef. Spahić.

Murat Badić iz Cazina povrijeđen je u neredima ekstremista u Banjaluci koji su prekinuli svečanost polaganja kamena temeljca za obnovu Ferhadije 2001. godine, a nakon toga je preminuo.

Vraćeno oko 60 odsto starih fragmenata džamije
Prema riječima Spahića, radovi na obnovi Ferhadije u završnoj su fazi.

"Imamo još nekoliko stvari da završimo, džamija će biti spremna za klanjanje, za vjerske usluge i, naravno, one druge, turističke, kulturne sadržaje i tako dalje", kazao je Spahić i zahvalio se Turskoj agenciji za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA), koja finansira izvođenje radova, i prijateljskom narodu Turske.

Rekao je da je prilikom izgradnje vraćeno oko 60 odsto starih fragmenata džamije, koji su pronađeni na više lokacija. Ostatak potrebnog kamena izvađen je iz istog kamenoloma u okolini Banje Luke, odakle potiče i kamen od kojeg je džamija prvobitno izgrađena. Cilj je bio da prilikom obnove ne bude odstupanja od ranijeg izgleda ove džamije, pa e i spoljni izgled identičan prethodnom, odnosno izgrađena su tri turbeta, šadrvan, ograda i određene su pozicije mezaristana i kaburova.

Kada će Ferhadija biti otvorena, Spahić nije mogao precizirati, a datum će odrediti Muftijstvo banjalučko i Medžilis Islamske zajednice.

Obnova Ferhadije traje skoro 15 godina, a kad bude završena ova džamija opet će biti jedna od najsvjetlijih džamija u BiH, jer i sada ima 43 prozora.

"Radovi na Ferhadiji su toliko složeni, da kad slušate stručnjake iznenadite se koliko se davalo na važnosti da se dođe do ovog autentičnog izgleda. Na Ferhadiji nema nigdje maltera, nema armature, ima specifičnosti do kojih se držalo, na primjer, pri izgradnji se nije koristila obična voda nego kišnica", rekao je Spahić.

Na projektu obnove učestvovalo je 28 saradnika i preko 120 kooperanata, a izgradnju su nadgledali najveći domaći stručnjaci u oblasti arhitekture i umjetnosti.

Jedno od obilježja Banjaluke
Po drugi put u svojoj istoriji Ferhadija bi trebalo da bude jedan od najljepših vjerskih objekata na Balkanu, sa vrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra.

Armin Džindo, rukovodioc gradilišta, kaže da mu je veoma drago što će radovi uskoro biti završeni.

"Ovo je centar grada, Ferhadija je njegovo obilježje. Fotografije Ferhadije, Šehitluka, Vrbasa, Trapista i banjalučkog parka krasile su razglednice od kako znam za sebe", kazao je Džindo i dodao da je rušenje Ferhadije bilo veliki šok za Banjalučane, ali i za cijeli svijet.

Muhedin ef. Spahić kazao je kako danas suživot u toleranciji nema alternative.

"To je naša prednost da živimo skupa, Bošnjaci, muslimani u ovom gradu dijele sudbinu svih ostalih građana pravoslavne, odnosno katoličke vjeroispovjesti, naravno, generalni problemi koji se odnose na sve, odnose se i na Bošnjake, muslimane", rekao je Spahić.

Ferhadija je zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena 1579. godine. Početkom rata u BiH, 7. maja 1993, u potpunosti je srušena, a teren na kojem se nalazila poravnan je u namjeri da se zatre svaki trag ovoj građevini.

Ferhadija je predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih zdanja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjoj Luci tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Dan rušenja Ferhadije, 7. maj, je u Bosni i Hercegovini proglašen kao Dan džamija.