Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga izjavila je da su odnosi između Kosova i Srbije danas jako unaprijeđeni u odnosu na vrijeme od prije četiri godine, kada je ona stupila na tu dužnost. Jahjaga smatra da je napredak posebno vidljiv ako se ima u vidu teška prošlost sa velikim posljedicama po sve građane Kosova, ali i širom regiona Zapadnog Balkana.

Kosovska predsjednica je u razgovoru za Anadolu Agency ocijenila da će otpočinjanje dijaloga između Kosova i Srbije posredstvom Evropske unije i uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država doprinijeti procesu evropskih integracija, jer je jedan od osnovnih uslova EU da sve zemlje moraju riješiti međusobna neriješena pitanja.

“Imamo još posla na daljoj normalizaciji tih odnosa i ja snažno vjerujem da će ovaj proces i dalja normalizacija odnosa između naših dvaju zemalja biti krunisana priznanjem Kosova od strane Srbije”, smatra Jahjaga.

Taoci dnevne politike
Ona je uvjerena da će kraj ovog procesa biti pozitivan za sve. Svoj doprinos relaksaciji odnosa Kosovo daje, dodala je ona, kroz integraciju Srba u društveni i institucionalni život kako na lokalnom tako i na centralnom nivou, gdje oni zauzimaju pozicije zamjenika premijera, ministara i zamjenika ministara. Ipak, predsjednica Kosova ne krije činjenicu da zaostaje integracija Srba u četiri opštine na sjeveru Kosova, gdje je srpska zajednica i dalje talac dnevne politike Srbije.

“Što prije Srbija ukloni svoj uticaj na srpsku zajednicu u tom dijelu Republike Kosovo, to će doprinijeti njihovoj daljoj integraciji u institucionalni i društveni život zato što je njihova budućnost na Kosovu i putem Kosova u evropskim integracijama”, kazala je Jahjaga.

Ona je istakla da je način koji je izabralo Kosovo, a to je strpljenje i približavanje nacionalnosti, kultura i religija kako bi živjeli u miru i kako bi radili zajedno, najbolji način. Prema njenom mišljenju, Kosovo je najbolji primjer poštovanja i garantovanja prava zajednicama u regionu.

Istovremeno, kako je kazala, bez želje da vrši poređenje, pozvala je Srbiju da uzme u obzir i ustavom zagarantovana prava svih zajednica, ne samo Albanaca nego i Mađara, Rumuna, Hrvata i svih drugih koji žive na teritoriji Srbije.

BiH treba da prizna Kosovo
Kada je riječ o odnosima sa drugim zemljama regije, koje su nekada bile u zajedničkoj državi Jugoslaviji, predsjednica Kosova Atifeta Jahjaga je kazala da Kosovo ima uspostavljene odnose sa gotovo svim zemljama, osim sa Bosnom i Hercegovinom, koja ne priznaje Kosovo. To izaziva velike probleme u kretanju građana Kosova, a najviše bošnjačkoj zajednici.

Na pitanje kako se može takva situacija prevazići, predsednica Jahjaga je kazala da je potrebno da Bosna i Hercegovina što prije prizna Kosovo.

Jahjaga je istakla da je bošnjačka zajednica dobro integrisana u kosovsko društvo i da je prisutna u svim nivoima vlasti. Međutim, nepriznanje Kosova od strane BiH, predstavlja veliku prepreku za istinsku komunikaciju sa bošnjačkom zajednicom koja živi na Kosovu, kao i njihovom kretanju ka matičnoj državi.

Ekonomski razvoj sanirao bi političku krizu
Kosovo je prošlo kroz tri važne faze, iz diktature je prešlo u demokratiju, iz rata u mir i iz kontrolisane ekonomije na slobodno tržište, naglasila je predsjednica Kosova Atifete Jahjaga u intervjuu za Anadolu Agency. Sve te faze su, kako je kazala, za cilj imale stvaranje jasne perspektive za državu Kosovo, posebno nakon proglašenja nezavisnosti.

“Sada, sedam godina nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, našu zemlju je priznalo više od 108 država, članica smo najvećeg broja regionalnih i međunarodnih organizacija i država smo koja nakon svih tih godina ima jasnu perspektivu evropskih i evroatlanskih integracija”, kazala je Jahjaga.

Ocijenila je da su institucije mogle uraditi i više na napretku Kosova, ali podsjetila je da se potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom očekuje ovoga ljeta, što predstavlja prvi konkretan korak ka evropskim integracijama. Predsjednica je kazala i da su predstavnici kosovskih institucija posljednjih dana intezivirali međusobne susrete s ciljem koordinacije rada na ispunjenju svih tehničkih pitanja u vezi sa procesom liberalizacije viza, a kako bi građani Kosova što prije dobili pravo da putuju bez viza u zemlje šengenske zone.

Nakon parlamentarnih izbora održanih u junu prošle godine na Kosovu je nastupila politička kriza i trebalo je šest mjeseci da se formira nova Vlada. To, smatra Jahjaga, nije bila prava poruka.

“Htjeli ili ne htjeli, ona se u velikoj mjeri odrazila na dalje odlaganje nekoliko procesa, kao što su proces SSP-a, proces vizne liberalizacije i druga pitanja koja smo kao država preuzeli kao međunarodnu obavezu, uključujući i unutrašnje reforme”, smatra Jahjaga.

Sada hitno treba nadoknaditi izgubljeno vrijeme, napomenula je ona, posebno naglašavajući potrebu za stvaranjem povoljne klime za poslovanje i privlačenje stranih investicija.

“Kosovo je niz godina ocijenjeno u izvještajima Svjetske banke kao jedna od top 10 svjetskih revolucionarnih zemalja u vezi sa unutrašnjim reformama za poslovanje. Također, ne treba da zaboravimo da imamo 60 posto stanovništva ispod 30 godina, što je izvanredan državni potencijal. Ono što mi treba da uradimo jeste da iskoristimo kapital u ljudstvu kojem treba da damo jasnu perspektivu i da njihov potencijal orijentišemo u pravcu razvoja zemlje”, kazala je predsjednica Jahjaga koja je dodala i da Kosovo ima izuzetne prirodne resurse, koji garantuju dugoročnu stabilnost zemlje.

Oružane snage biće odraz kosovske multietničnosti
Predsjednica Kosova smatra da transformacija Bezbjedonosnih snaga Kosova u oružane snage, a imajući u vidu neslaganje poslanika “Srpske liste” bez čijih glasova ne može biti izglasana ta transformacija, nije samo obaveza Vlade i sastava Skupštine, nego je to kontinuirani proces, koji proizlazi iz sagledavanja bezbjednosnog sektora urađenog prije godinu i po dana i preporuka o daljoj transformaciji BSK-a.

“Budućnost BSK-a je u učlanjenju u NATO i cijeli taj proces je blisko koordinisan i harmonizovan unutar domaćih institucija i naših međunarodnih partnera. Bezbjedonosne snage Kosova su odraz sastava građana Kosova, multietničke, profesionalne, osposobljene i pripremljene snage, obrazovane po visokim evropskim i međunarodnim standardima”, kazala je Jahjaga.

Turska je bila i ostaće stalni prijatelj Kosova
Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga je kazala da su odnosi između Kosova i Turske izuzetno dobri i prijateljski, a Tursku je ocijenila kao zemlju koja je uvijek bila prijatelj Kosova i Kosovara.

“Bila je uvijek snažna podrška svim demokratskim procesima u našoj zemlji, snažna podrška svim procesima izgradnje države i bila je, takođe, snažan lobista za priznanje nezavisnosti Kosova od drugih država”, kazala je Jahjaga.

Turske kompanije su u poslijeratnom periodu na Kosovu mnogo investirale, a najveće investicije su bile pri izgradnji novog terminala na prištinskom Međunarodnom aerodromu “Adem Jashari”, privatizaciji mreže za distribuciju električne energije - KEDS, kao i investicije u bankarski sistem. Kosovska predsjednica pozitivno je ocijenila znatno prisustvo turskih investicija na Kosovu kao najbolji pokazatelj prijateljskih odnosa između dvije zemlje, ali istovremeno i kao poruku za dalje produbljivanje ekonomske saradnje, investiranja na Kosovu i još većeg prisustva turskih preduzeća, što doprinosi jačanju kosovske ekonomije.

Govoreći o prijateljstvu između Turske i Kosova, Jahjaga je navela otvaranje servisa na albanskom jeziku u okviru Anadolu Agency. Ona je podsjetila da je u čast 100. godišnjice od osnivanja Anadolu Agency počastvovala sve one koji govore albanskim jezikom, počevši da objavljuje vijesti i na albanskom, što je od velike važnosti za albansku zajednicu i sve one koji govore albanski, bilo gdje u svijetu.

Četrdesetogodišnja predsjednica Kosova Atifete Jahjaga je prva žena predsjednik u regiji, a 7. aprila se navršavaju tačno četiri godine od kada je na toj dužnosti. Predstoji joj još jedna godina mandata i ona kaže da će i nakon završetka mandata nastaviti da radi za Kosovo i njegove građane.