Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Intervjui


Ćerim BAJRAMI, poslanik u Parlamentu Republike Kosova
BOŠNJACI VRAĆAJU POLITIČKI DIGNITET U DRŽAVI KOSOVO
Procitaj komentar

Autor: Esad Krcić
Objavljeno: 15. January 2015. 00:01:13

Ćerim BAJRAMI: Koliko god da su naše molbe i zahtjevi da se prizna država Kosovo ili da se makar ukinu vize, do sada bili tumačeni od nekih iz vrha vlasti u BiH kao vapaj žednog u pustinji, mi ćemo nastaviti da redovno zahtjevamo da bosanska država što prije ukine vize građanima Kosova, odnosno da prizna naša osobna dokumenta, radi slobode kretanja ljudi. Ovim viznim režimom BiH krši i međunarodna pravila jer je ogroman broj Kosovara, ne samo ovdašnjih Bošnjaka, porodično, imovinski i poslovno povezan sa sadašnjim državljanima i subjektima u BiH. Ako vlada BiH preduzme taj očekivani korak, nema sumnje da će vlada Kosova odmah recipročno reagirati ukidanjem viza za državljane BiH.


Učiniću sve što nije dobro ispravimo, a ondje gdje je dobro da nastavimo još brže i bolje naprijed

Bošnjaci.Net: Gospodine Bajrami, u drugoj polovini decembra 2014. godine postali ste zastupnik u Parlamentu Kosova u ime bošnjačke zajednice, uz naše čestitke, recite nam nešto o tome?
Ćerim Bajrami:
Zahvaljujem na vašoj čestitci. Pošto sam bio drugi kandidat - Bošnjak po broju glasova dobio sam zastupničku poziciju u Parlamentu po pravilima koja su na snazi, za koju sam se inače kandidarao na izborima održanim 8. juna prošle godine, ali tek pošto je prethodni zastupnik, g. Rasim Demiri, predsjednik Demokratske stranke Bošnjaka, članice koalicije “Vakat”, koji je inače bio prvoplasirani kandidat sa iste nam izborne liste, izabran za ministra u novoformiranoj Vladi Republike Kosova.
Moj program, kao i moj angažman na afirmaciji bošnjačkih nacionalnih, ali i ljudskih prava uopšte na Kosovu - inače sve do prije tri i po godine totalno dobrovoljan - jasan je i znan mnogima več 25 godina zaredom - kao što je poznat i moj pristup rješavanju nekih problema koji se u nečemu jasno razlikuje od drugih, čak i od nekih iz koalicije “Vakat”. Za mene je važno to što ja znam da sam dobio najkvalitetniji dio glasačkog tijela iz redova našeg naroda i drugih građana Kosova, te je samim tim i moj osjećaj odgovornosti još veči. Učiniću, dakle, sve što mogu da ono što nije dobro ispravimo, a ondje gdje je dobro da nastavimo još brže i bolje naprijed. Ka tom cilju, pokušat ću da sarađujem sa svima koji to budu htjeli, bez obzira na stepen osobnih neslaganja sa nekim predstavnicima iz naše zajednice, ali će granica moje tolerancije biti činjenje dobra za sve, a ne “agenda” osobnih želja i umišljenost pojedinaca.

Bošnjaci.Net: Šta ustvari bošnjačka zajednica Kosova dobija ovom pozicijom ministra?
Ćerim Bajrami:
Da prvo kažem da do dobijanja ove pozicije nije došlo tako lahko. Naime, poslije izbora, svih prethodnih mjeseci u drugoj polovini 2014. godine tokom političke krize na Kosovu oko formiranja vlade, stranka PDK g. Hashima Tačija je otvoreno obećavala ministarsku poziciju Bošnjacima, odnosno koaliciji “Vakat”, zapravo g. Rasimu Demiriju, a ista takva obećanja su davali i predstavnici postizbornog Bloka VLAN, odnosno LDK, g. Ise Mustafe. Međutim, nedavnim preokretom u koaliranju između dvije vodeće stranke na Kosovu, PDK i LDK, koje same imaju večinu poslanika u parlamentu, odmah su s njihove strane smanjeni kontakti sa čelnicima “Vakata”. Poslije toga, mi smo bili ona strana koja je njih redovno podsjećala na ta obećanja.
Da podsjetim također da smo paralelno imali permanentno zahtjevanje od strane predstavnika turske zajednice za dobijanje, odnosno produžetak ministarske pozicije za g. Mahira Jagđilara, koji bi to bio također u ime grupe nevečinskih poslanika, odnosno zajednica.
Bošnjačka zajednica je ovom ministarskom pozicijom povratila politički dignitet u izvršnoj vlasti koga inače treba da ima u poslijeratnom Kosovu, po mnogo čemu. Bošnjaci su, naime, treća nacionalna zajednica po broju na Kosovu, koja je i po ustavnoj i po političkoj poziciji, kao i po aktuelnom obrazovanju na bosanskom jeziku, te upotrebom bosanskog jezika u komunikaciji i u medijima, solidno formirana, zasebna nacionalna zajednica. U ovom pravcu kazano, redovno smo imali i sad imamo najveći broj poslanika u parlamentu Kosova, poslije srpske zajednice. Ovo kažem i zbog toga što je bošnjačka zajednica imala u jednom mandatu vlade za kratko vrijeme ministra zdravlja, da bi u još jednom mandatu dobila također isti portfelj. Međutim, u minula dva mandata vlade, zaredom, kombinatorikama o kojima sada nemamo vremena da govorimo, Bošnjaci su u institucijama kosovske centralne izvršne vlasti svedeni na po par zamjenika ministara, što je bilo slično i u zadnjem mandatu vlade.

Bošnjaci.Net: Kako se poslanica i predsjednica Nove demokratske stranke g-đa Emilija Redzepi postavila premo ovom pitanju, pošto je ona treći poslanik iz bošnjačke zajednice na garantiranim mjestima, dok koalicija “Vakat” ima dvoje poslanika ?
Ćerim Bajrami:
Zastupnica Emilija Redžepi sa liste NDS, postavila se korektno po pitanju dobijanja ministarske pozicije za g. Demirija iz koalicije “Vakat” svakako većinskog predstavnika u parlamentu koja ima dvoje zastupnika. Tim prije što svi znamo da javno nije tome kontrirala. Mislim da je to i realan i pozitivan iskorak, uzimajuči u obzir dosadašnje odnose, kao i stanje sukoba na ovdašnjoj bošnjačkoj političkoj sceni.
Da još dodam, da će i NDS zapravo biti zastupljena u vlasti na centralnom nivou, kao što je to bila i do nedavno preko zamjeničkog ministarskog mjesta. Također, mi iz “Vakata” od traženih dva zamjenička mjesta, mimo ove ministarske pozicije, za sad smo dobili jednog zamjenika u Ministarstvu obrazovanja, na kojem će po unutar koalicionoj raspodjeli u “Vakatu”, i zbog broja osobno osvojenih glasova na izborima, biti stari zamjenik iz prethodna dva mandata. Da podsjetim da mi imamo četiri politička subjekta u “Vakatu”, te da tek relativno zadovoljavamo sve stranke sa savjetničkim mjestima oko ministra Demirija.
Da dodam i da smo još dobili poziciju potpredsjednika parlamenta u narednih 14 mjeseci, na kojoj je izabrana poslanica Duda Balje, po kombinatorici i dogovoru u Grupi 6+ prije mog ulaska u parlament. Inače jedna poslanička pozicija, povratno donosi znatna finansijska sredstva koja u našem slučaju idu na procentualnu raspodjelu svim političkim subjektima koalicije “Vakat”.

Decentralizacija buduće opštine Rečane će biti moj prioritet u ovom zastupničkom mandatu

Bošnjaci.Net: Da pređemo na Vaš budući rad u državnom Parlamentu Republike Kosovo. Gospodine Bajrami, sudeći po reakcijama u javnosti, Bošnjake Kosova godinama prate neka neriješena pitanja koja se tiču njih direktno, a koja se nadovezuju na opšte probleme koji imaju svi građani Kosova. Da sad preskočimo problem napuštanja Kosova, očigledan u posljednje vrijeme. Uzmimo samo nekoliko problema, a prvi među njima neka bude - ne nostrifikacija diploma Bošnjaka koji su je stekli na nekim fakultetima van Kosova, ili na fakultetima univerziteta u Sjevernoj Mitrovici na Kosovu, koji i dalje finansira Republika Srbija po sistemu paralelnih institucija, ignorišući Ahtisarijev plan i kosovsku samostalnost?
Ćerim Bajrami:
Kao prvo da kažem, pošto je to i primarna uloga Parlamenta i poslanika, da ćemo u parlamentu voditi računa tokom procesa donošenja novih zakona, ili izmjena i dopuna postoječih, da bošnjačka i druge nevečinske zajednice ne spadnu ispod postoječih prava u ustavu i zakonima Republike Kosova, uz naš puni konstruktivni doprinos u usvajanju najboljih zakonskih rješenja iz svih oblasti, koja se odnose na sve građane Kosova, s posebnim ciljem ubrzanja Euro-atlanskih integracija Republike Kosova.
Što se tiče nekih bošnjačkih aktuelnih problema, uradiću sve što mogu, zajedno sa svima onima koji to budu htjeli, uz koordinaciju poteza sa onim građanima koji su direktno zainteresirani za ova rješenja, da se oni pokrenu na adekvatan način u institucijama Republike Kosova. Ovim ne želim da kažem da ti problemi nisu ni do sada potencirani, ali za par njih, poput nostrifikacija diploma stečenih van i na Kosovu u Sjevernoj Mitrovici, nažalost, nije zavisilo samo od nas, jer je problem malo širi i otvoreno se dotiče neriješenih odnosa između Kosova i Srbije. Podsjećam da je kod nekih pojedinih slučajeva manjkalo još malo dobre volje u MONT-u i još nekim ministarstvima da se oni riješe.

Bošnjaci.Net: Decentralizacija bošnjačkih opština, pogotovo one - čvrsto obećane - u Rečanima kod Prizrena?
Ćerim Bajrami:
Što se tiče pitanja decentralizacije buduće opštine Rečane, kod Prizrena, svakako će to biti moj prioritet u ovom zastupničkom mandatu, s obzirom da postoje najveće šanse za realizaciju ovog zahtjeva, zbog nivoa obećanja kosovskih dužnosnika, ali i realne situacije na terenu Župe više Prizrena, odnosno intenziteta traženja i volje naroda oko buduće opštine Rečane.
Da odmah kažem da ću o svemu kako bude bilo i što ne bude išlo u institucijama, redovno i transparentno obavještavati naš narod i građane. Očekujemo podršku svih struktura iz našeg naroda, političkih, NVO i medijskih, kao i konkretnu podršku i naše dijaspore, a zasebno ističem potrebnu podršku i albanskih građana u našim sredinama. U svakom slučaju, potreban nam je i mnogo veći angažman od strane svih ljudi koji hoće da pomognu oko preduzimanja nekih konkretnih akcija, prije svega u mnogo većem upoznavanju kosovske albanske javnosti oko naših bošnjačkih zahtjeva.
A ono što ćemo mi preduzeti u narednom periodu u institucijama - nadam se svi zajedno - jeste intenziviranje razgovora sa vrhom PDK i LDK, odnosno sa premijerom i vicepremijerom oko pitanja decentralizacije. Plan i postupci oko procesa koji treba da uslijedi na vladi je poznat, jer smo i mi na njemu intenzivno poradili u prethodnim godinama, a pogotovo u posljednjoj. Sad je odluka u rukama večinskih predstavnika, ne bi li se konačno političko obećanje koje je dato od vrha PDK, odnosno g. Hashima Tačija, za opštinu Rečane i realiziralo.
Ne bude li tako, tražićemo - nadam se svi zajedno - prvo od vicepremijera g. Tačija a poslije i od premijera g. Mustafe, da oni kažu zbog čega ta obećanja ne ispunjavaju data pred 20-desetak hiljada građana Župe, računajući tu i dijasporu iz te regije, u kojoj su Bošnjaci večina. Da podsjetim da su neka slična obećanja, data i građanima u Vitomirici kod Peći i i u Dragašu sa gorskim dijelom, čiji su zahtjevi spominjani i na vladi i u parlamentu. Ovo ističem - da oni kažu, iako sam svjestan da njihovo pojašnjenje o odlaganju kod naših ljudi neće proči, naročito to neće proči za opštinu Rečane, odnosno kod mještana 15 okolnih sela u Župi više Prizrena.
Svjestan sam također da je aktuelni politički trenutak nepovoljan za pokretanje pitanja decentralizacije u institucijama u Prištini, jer je narednih mjeseci, možda i cijelu godinu i više, predviđen proces formiranja Zajednice srpskih opština na Kosovu, od njih 10, odnosno donošenje adekvatnih odluka oko nje. Znamo da je tako nešto i predviđeno u Ahtisarijevom planu za Kosovo, ali u blažoj formi nadlježnosti te asocijacije, što je isto predviđeno i Briselskim sporazumom između Kosova i Srbije. Biće, dakle, još natezanja oko ovog pitanja jer su, recimo, zahtjevi za nadlježnosti ZSO, po onome kako se ističe u kosovskoj javnosti - maksimalistički, a sve to će se odvijati u kontekstu starih i novih izazova oko integracije sjevera Kosova u njegov državni sistem.

Župa nam se neće više dogoditi

Bošnjaci.Net: Hoće li ovo značiti da će buduće bošnjačke općine biti još jedna kolateralna šteta neriješenih albanskih i srpskih odnosa?
Ćerim Bajrami:
Mi ćemo insistirati da se ta dva procesa odvijaju paralelno. Dakle, da se proces formiranja ZSO od 10 srpskih opština - koje su uz većinsko srpsko stanovništvo sa znatnim dijelom i albanske i nešto malo pripadnika drugih zajednica - odvija kako se dogovore albanska i srpska i kosovska i srbijanska strana, uz neizbježnu asistenciju međunarodne zajednice, a drugi proces - oko decentralizacije jedne obećane opštine sa pretežno bošnjačkim stanovništvom ali i dobrim dijelom albanskim, te nešto malo srpskim, u Rečanima, odvija po dogovoru bošnjačke i albanske strane na Kosovu uz, naravno, poželjno uključivanje i međunarodne zajednice, zajedno sa još nekoliko obećanih novih opština u albanskim sredinama, koje je unazad dvije godine takođe obećao donedavni premijer g. Hashim Tači.
Nadamo se da LDK neće biti rezervisan po pitanju novih opština na Kosovu, jer je sada koaliciono vladajuća stranka, zajedno sa PDK. A pošto je g. Hashim Tači vicepremijer i pošto je nagoviješten poslije 15-tak mjeseci i njegov izbor za predsjednika Republike Kosova, samim tim on, kao jedan od dvojice aktuelnih lidera na Kosovu, treba da ispuni i svoja obećanja. Mislim također da je i aktuelno Ministarstvo za administraciju lokalne samouprave kapacitirano da vodi i jedan i drugi proces.
Isto tako mislim da je dobro što očekivana odluka za opštinu Rečane nije jedina jer to isto čekaju neke nove opštine iz albanskih sredina Kosova. Ovo kažem, jer želim da vjerujem da neće ni oni drugi koji žele decentralizaciju i kojima je to obećano, prihvatiti razlog za odlaganje - zato što treba da se formira Zajednica srpskih opština. Neka ovo bude i moja dodatna poruka svima onima koji žele da politiziraju protivljenjem decentralizaciji opštine Rečane zbog pretpostavke da će ta opština, navodno, po njima, biti sastavni dio ZSO. Vjerujem, naime, da je dobrom dijelu naše bošnjačke, a djelimično i široj kosovskoj javnosti, jasna poruka većine našeg naroda u Župi i sa naših zadnjih lokalnih i centralnih izbornih skupova - da se tako nešto neće dogoditi.

Bošnjaci.Net: Gospodine Bajrami, Vi osobno, gotovo redovno govorite o nastavi na bosanskom jeziku, a ipak nema dovoljno udžbenika u školama, izražen je problem studiranja mladih Bošnjaka, dok neki bošnjački univerzitetski profesori sa dugogodišnjim akademskim stažem ne rade na fakultetima u Prizrenu?
Ćerim Bajrami:
Pitanje podizanja kvaliteta, uz, naravno, neupitno postojanja nastave na bosanskom jeziku, je u uskoj vezi sa kolektivnim opstankom bošnjačke zajednice, kao nacionalno samostalnog i samosvjesnog subjekta, koji svoje glavno uporište ima u onome što naša mlada pokoljenja uče u svojim školskim udžbenicima na bosanskom jeziku, u okviru Planova i programa kosovskog školskog sistema.
Sudeći po informacijama dobijenim direktno od strane roditelja i nastavnog osoblja o aktuelnoj situaciji u nastavi na bosanskom jeziku na Kosovu, mislim da je odgoj i obrazovanje mladih naraštaja Bošnjaka malo ugrožen, po najmanje tri osnova. Prvi je zbog nedostatka udžbenika i prateće literature, drugi je - zbog slabosti dijela kadrova koji izvode nastavu na bosanskom jeziku i to na svim nivoima. Isto tako ima i niz primjedbi na loš kvalitet nastavnog kadra koji predaje albanski jezik kao nematernji bošnjačkim učenicima. Treći razlog je, nažalost, naglo smanjivanje broja učenika u svim sredinama gdje se odvija nastava na bosanskom jeziku zbog odlaska mladih ljudi sa Kosova. Također, kad smo kod smanjivanja broja učenika, postoji i pojava upisivanja djece u nastavi na drugim nastavnim jezicima a ne na bosanskom, od strane roditelja koji su nacionalno deklarisani kao Bošnjaci.
Da podsjetim da smo nas nekolicina uložili sve svoje mogućnosti 1999. godine, poslije ulaska KFOR-a na Kosovu, da se nastava sa dotadašnjeg srpskog jezika, koji je bio nama nametnut od vlasti Srbije, transformiše u nastavi na bosanskom jeziku, po osnovu, naglašavam, odluke velike večine našeg naroda i potpisanih Izjava roditelja djece-učenika, uz odobrenja tadašnje Privremene Vlade Kosova i UNMIK administracije. Iako je bilo protivljenja nekih ljudi iz spomenute međunarodne uprave, uz moj vodeči angažman, bez ičije nadoknade, sa istom grupom ljudi smo odradili i dopremanje udžbenika na bosanskom jeziku iz BiH za te namjene. Međutim, nastava na bosanskom jeziku na Kosovu, pogotovo u nacionalnoj grupi predmeta, realno ne može sadržajno da se odvoji od Bošnjaka iz Bosne i onih iz regije, te je samim tim potreban redovni oslonac na bošnjačke obrazovne institucije u BiH.
U međuvremenu su urađeni novi školski planovi i programi na Kosovu i po njima neki udžbenici, a u tom procesu su i Bošnjaci uzeli učešća za četiri predmeta iz nacionalne grupe. Za sve ostale predmete vršen je prevod udžbenika sa albanskog jezika. Međutim, već nekoliko godina unazad imamo situaciju da za osnovne škole redovno nedostaju sedam-osam udžbenika, pretežno iz nacionalne grupe, a u međuvremenu nedostaje i Početnica, dok u nastavi u svim srednjiim školama nemamo nit jedan udžbenik na bosanskom jeziku.
Institucionalno rješenje ovog pitanja nije se još pomaklo, bez obzira što od prije pet godina imamo i usvojene Preporuke od Konsultativnog viječa zajednica Kosova - da se sve što nedostaje od udžbenika i školske literature u nastavi na bosanskom i turskom jeziku na Kosovu, može uzeti iz sličnih sadržaja u BiH i Turskoj. Tadašnji ministar MONT-a, dr. Enver Hodžaj, je, poslije naše prezentacije, prihvatio te Preporuke KVZK. Kosovski Turci su to djelimično riješili poklonom iz Republike Turske, nama, nažalost, nema ko iz Bosne da pokloni udžbenike.
Rješenje je, dakle, odavno jasno – pošto ti nedostajuči udžbenici ne mogu da se izdaju na Kosovu, treba ih kupiti iz Bosne od Bošnjaka, jer oni približno odgovaraju po svom sadržaju planovima i programima za nastavu na bosanskom jeziku u Republici Kosova, a inače su kao takvi več ovdje koriščeni poslije rata na Kosovu. Ovo rješenje trebamo isforsirati u okviru institucija, uz zahtjevanje izdvajanja budžetskih sredstava za kupovinu nedostajučih udžbenika za kosovske Bošnjake.
Za ovo nepovoljno stanje oko manjka literature u nastavi na bosanskom jeziku, jednim dijelom su krivi oni među nama koji su olahko prihvatili i gurali politiku “oslonca na svoje snage” poslije 2002. godine u obrazovanju, odnosno u izdavanju udžbenika na bosanskom jeziku samo na Kosovu, a u međuvremenu su više krivi oni koji se neodgovorno ponašaju a imaju nominalnu političku odgovornost i pozicije, dok je jednim dijelom u pitanju i slab angažman nekih ljudi u civilnom stafu MONT-a.
Paralelno, zbog spomenute slabosti nekih kadrova u nastavi na bosanskom jeziku na Kosovu, treba održavati i uspostavljati nove veze sa obrazovnim i profesionalnim institucijama Bošnjaka u BiH, radi organiziranja ovdje na Kosovu seminara sa bošnjačkim nastavnim kadrom na pojedine teme iz obrazovanja na bosanskom jeziku, uz razmjenu iskustva i dodatnih kontakata radi njihovog boravka i u BiH. Ovakvi kontakti su u bližoj perspektivi mogući i sa Bošnjacima u regiji Sandžaka, jer se i tamo u posljednje dvije godine uvodi nastava na bosanskom jeziku.

Obrazovanje na bosanskom jeziku

Bošnjaci.Net: A šta je sa smanjivanjem broja učenika zbog upisa na druge nastavne jezike od strane njihovih bošnjačkih roditelja?
Ćerim Bajrami:
Oko upisa bošnjačke djece na drugim nastavnim jezicima od strane njihovih roditelja, moraju se voditi redovni razgovori sa ljudima na terenu. Jedan dio nacionalno deklarisanih Bošnjaka upisuje svoju djecu na albanskom jeziku, postoji niz uzroka i razloga, ali neki od roditelja direktno pravdaju taj postupak tvrdnjom da je za to krivac jedan dio lošeg učiteljskog i nastavničkog kadra u nastavi na bosanskom jeziku u nekim školama. Po pitanju smanjivanja učenika, dakle, uz sve druge bošnjačke faktore, najpozvaniji su da najviše porade sami učitelji i nastavnici, zajedno sa svojim udruženjima, jer će brojka od oko 500-600 njih koji su zaposleni u nastavi na bosanskom jeziku na svim nivoima po cijelom Kosovu, početi da opada i zbog ovog - veštačkog - smanjivanja broja učenika u nastavi na bosanskom jeziku, prebacivanjem na druge nastavne jezike.
S druge strane, ako stvarno ima i onih Bošnjaka koji su učitelji, nastavnici ili profesori u nastavi na bosanskom jeziku, a svoju djecu u osnovnim i nižim srednjim školama školuju na druge jezike, onda je minimum njihove moralne obaveze da napuste nastavu na bosanskom jeziku bez riječi dodatnog pojašnjenja. Od ove moralne obaveze i potencijalnog koraka izuzimam - sa podvučenom napomenom - svakog nastavnika ili profesora koji je albanski nacionalno deklarisan a radi u nastavi na bosanskom jeziku, zato što znam da su neki među njima, svojom profesionalnošću i voljom da nastava na bosanskom jeziku uspije, dali vidan doprinos njenom konstituisanju poslije rata na Kosovu, čak, slobodan sam kazati, da su više oni doprineli i doprinose nego neki koji su Bošnjaci a ne misle bošnjački.

Bošnjaci.Net: Studiranje na bosanskom jeziku na Kosovu i nezapošljavanje nekih profesora?
Ćerim Bajrami:
Nažalost, nemamo dovoljno smjerova na bosanskom jeziku na kosovskim javnim univerzitetima, ali ih treba i dalje otvarati, naročito na novim javnim univerzitetima u Prizrenu i Peći, gdje je najviše i koncetrisana bošnjačka populacija. Raduje da je ove godine pokrenut novi smjer na još jednom fakultetu u Prizrenu, mimo dosadašnjih smjerova na Edukativnom.
Također, trebamo poraditi i narednih godina na masovniji upis naših studenata i postdiplomaca na univerzitetu u Prištini, pogotovo na medicini i tehničkim smjerovima, naravno, na albanskom jeziku. Imamo pozitivnu tekovinu rezervisanih mjesta na javnim univerzitetima za studiranje na albanskom jeziku za studente iz nevečinskih zajednica, koje treba iskoristiti do maksimuma i za pripadnike bosanskog govornog područja, što do prije tri godine ni približno nije bio slučaj.
Što se tiče angažmana naših univerzitetskih profesora, rođenih ovdje ili onih iz bošnjačkog naroda u Bosni i iz regije, mora se poštovati osobni profesionalni kvalitet i akademsko zvanje pojedinaca, a ne politički ili neki drugi kriterijumi. Nažalost, ovoga drugoga je bilo i još ima. Inače znam da ima nekoliko angažiranih profesora Bošnjaka sa strane. S druge strane, oni bošnjački univerzitetski profesori koji tvrde da su oštečeni isključivanjem iz visokoškolskog nastavnog procesa, treba da se bore demokratskim i pravnim sredstvima na Kosovu da ostvare svoja prava povratka u nastavi na bosanskom jeziku na ovdašnjim fakultetima, te da redovno konkurišu na sebi adekvatna profesorska mjesta.

Bošnjaci.Net: Infrastrukturni projekti u bošnjačkim sredinama su također vaš prioritet, zar ne?
Ćerim Bajrami:
Iskreno govoreći i do sada nam je najbolje išlo u predstavničkom zalaganju za finansiranje infrastrukturnih projekata u našim sredinama, od strane države i opština, poput asfaltiranja puteva, pokockavanja sokaka i ulica, vodovodnih mreža, potpornih zidova, itd. Mislim da jedan od prioriteta u narednom period treba da bude izgradnja školske zgrade u velikom bošnjačkom selu Grnčare u Podgori kod Prizrena, uz sve ostale infrastrukturne projekte i to u svim naseljima i u svim našim regijama. Aktuelno je i pitanje subvencionisanja s centralnog nivoa produžetka gradnje započetog puta od Restelice u opštini Dragaš do graničnog prelaza sa Republikom Makedonijom. Treba završiti i asfaltiranje puta za naselje Rvatska u opštini Leposavić, itd. Da usput spomenem jednu pojavu na koju trebamo svi redovno da ukazujemo, a to su primjedbe naših građana na nezavršavanje i nekvalitetno izvođenje radova na infrastrukturnim projektima u našim sredinama.
Želim da iskorisitim ovu priliku i da pozovem sve predstavnike, pogotovo one na centralnom nivou, da se ne utrkuju ko će prije saopštiti našoj javnosti neku zacrtanu stavku u budžetu za potencijalni infrastrukturni projekat u našim sredinama, jer to več dobrahno nervira sve naše ljude koji znaju kako se dodjeljuju budžetska sredstva. To, naravno, ne znači da mi ne treba i dalje da se jako zalažemo i za ove projekte i investicije. Ja, inače, ostajem pri svom stavu da će pravi pokazatelj brige države, opštine ili donatora za pripadnike bošnjačke i drugih nevečinskih zajednica biti, pored finasiranja projekata infrastrukture, finansijska podrška značajnih projekata iz nacionalne infrastrukture nevečinskih zajednica.

Pripadnici većinske zajednice zloupotrebljavaju sličnost imena i prezimena

Bošnjaci.Net: Jedan od vaših prioriteta je i zapošljavanje?
Ćerim Bajrami:
Masovnije zapošljavanje je ogroman problem na Kosovu, zasebno kod nevečinskih zajednica. Bez investicija, odnosno bez domaćih ili stranih biznismena koji će uložiti svoj kapital, nema ni masovnijeg zapošljavanja.
Ono na čemu mi možemo da insistiramo jeste da vlada obavezno povede računa i o našim krajevima, pogotovo ako u međuvremenu dođe do realizacije predizbornog obećanja o aktiviranju kapitala iz Fonda privatizacije Kosova u razvoj biznisa i zapošljavanja. Takođe, treba podsticati volju naših ljudi da se održi postojeći i obnovi stočni fond u regijama Župa, Gora, Podgora, naseljima Vitomirica, Dobruša, Rvatska i u ostalim ruralnim sredinama gdje žive i Bošnjaci. Pripadnici naše nacionalne zajednice, nažalost, slabo prate informacije, pa još slabije dobijaju subvencije za domaće životinje i grantove za potporu sađenja poljoprivrednih kultura koje su sada atraktivne i pogodne za gajenje u našim krajevima, a slično je i sa slabim dobijanjem ostalih potpora iz drugih ministarstva za razvoj malog biznisa.

Bošnjaci.Net: Šta je sa zapošljavanjem koje Bošnjake sljeduje u javnim institucijama?
Ćerim Bajrami:
Što se tiče zapošljavanja u institucijama, često nam iz njih kažu da ima zaposlenih Bošnjaka koliko nas sljeduje. Međutim, iako je ovo jedno od težih pitanja, pokušaćemo sa parlamentarnom grupom 6+ i ostalim poslanicima iz nevečinskih zajednica da ga postavimo vladi kao problem, pogotovo na centralnom nivou. Naime, realni broj zapošljenih službenika Bošnjaka i pripadnika drugih nevećinskih zajednica, mimo srpske, u centralnim institucijama dosta je manji nego što se predstavlja u statističkim podacima. Radi se o tome da su neki pripadnici većinske zajednice zloupotrebljavali sličnost naših lijepih imena i prezimena, te su se zaposlili kao Bošnjaci ili neki drugi navodni pripadnici iz ostalih zajednica. Mi, naravno, nećemo mijenjati imena i prezimena, a niti možemo, niti pak hoćemo da vršimo “istrage”, ali ono što ćemo tražiti jeste da se izvrši koliko je moguća realna valorizacija dosijea zapošljenih na mjestima pripadnika nevečinskih zajednica. Samim, tim, ako se ovo uradi u vladinim institucijama, moguće je da se stvori prostor za dodatno zapošljavanje kadrova iz naših zajednica.

Bošnjaci.Net: O medijima na bosanskom jeziku na Kosovu ?
Ćerim Bajrami:
Nažalost, Bošnjaci Kosova, sada nemaju štampane medije na svom bosanskom jeziku, iako smo ih imali niz godina prije i poslije rata. Trenutno imamo samo list za djecu i omladinu MOST kao godišnjak, koji izdaje, finansira i besplatno dijeli Ministarstvo dijaspore, u kojem sam donedavno bio zamjenik ministra. Imamo, naravno, dio programa na RTK - javnom servisu, imamo i dio programa na bosanskom jeziku na Radio Kosova. Također, imamo dio programa na Radio Peć, te par privatnih radija, kao i par solidnih web stranica koje se drže po bošnjački.
Smatram da program koji imamo na javnom RTK servisu nije dovoljan, jer je zapravo televizija glavni medij današnjice. Istina, djelimično se iz bošnjačkih sredina emitiraju novosti i reportaže i na RTK 2, ne tako davno pokrenutom TV kanalu na javnom servisu na srpskom jeziku namijenjenom za srpsku zajednicu Kosova. S ovim u vezi, načelno sam predložio parlamentarnoj grupi 6+ da izvidimo mogućnosti sa rukovodstvom RTK za proširivanje emitiranja programa na bosanskom, turskom i romskom jeziku.

Predstavnici srpske zajednice u BiH redovno blokiraju neka važna rješenja za Bošnjake

Bošnjaci.Net: Odnosi sa Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima u regiji?
Ćerim Bajrami:
Kosovo je naša domovina i naša država, a Bosna je naša bošnjačka matica, po historijskom i državnom bh. teritoriju našeg matičnog naroda i bošnjačke nacije, te po osnovu obrazovnih i kulturnih sadržaja u bosanskom jeziku, Ovo o Bosni su dakle fakti, iako država BiH, de jure, ne štiti prava bošnjačkih manjinskih pripadnika van matične države, zbog složenog sistema koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom, odnosno obaveznog trojnog slaganja predstavnika sva tri naroda oko svih važnijih državnih odluka. Po tom sistemu predstavnici srpske zajednice u BiH redovno blokiraju neka važna rješenja za Bošnjake ali i za samu državu BiH.
Nažalost, u međuvremenu su dodatno iskomplikovani naši međusobni odnosi strogim viznim režimom koji je na snazi između BiH i Kosova, zbog odluke vlasti BiH. Koliko god da su naše molbe i zahtjevi da se prizna država Kosovo ili da se makar ukinu vize, do sada bili tumačeni od nekih iz vrha vlasti u BiH kao vapaj žednog u pustinji, mi ćemo nastaviti da redovno zahtjevamo da bosanska država što prije ukine vize građanima Kosova, odnosno da prizna naša osobna dokumenta, radi slobode kretanja ljudi. Ovim viznim režimom BiH krši i međunarodna pravila jer je ogroman broj Kosovara, ne samo ovdašnjih Bošnjaka, porodično, imovinski i poslovno povezan sa sadašnjim državljanima i subjektima u BiH. Ako vlada BiH preduzme taj očekivani korak, nema sumnje da će vlada Kosova odmah recipročno reagirati ukidanjem viza za državljane BiH. Bez obzira na ovo ograničenje, mi ćemo činiti sve što je moguće da održimo i poboljšamo našu saradnju sa Bošnjacima u BiH u svim sferama, pogotovo u obrazovanju, jer i sada imamo slolidan broj naših studenata u BiH.
Što se tiče saradnje sa Bošnjacima u regiji, dakle u državama oko Kosova, mi smo i do sada imali dobre kontakte, pogotovo sa Novim Pazarom, te ćemo nastojati da te kontakte i saradnju još više intenziviramo, tim prije što nam sloboda kretanja i putovanja to dopušta.

Dijaspora važan faktor

Bošnjaci.Net: Gospodine Bajrami, recite nam nešto o aktivnostima za bošnjačku dijasporu, s obzirom da ste bili tri i po godine zamjenik ministra u Ministarstvu dijaspore Vlade Kosova?
Ćerim Bajrami:
Moram i ovdje da istaknem da je kosovka dijaspora jako važna za ovo društvo zbog svog broja i ogromnog potencijala, između ostalog, samim tim što svojim doznakama mnogo pomaže održavanju Kosova na nivo na kojem jeste. Za Bošnjake Kosova naša dijaspora je još važnija, jer se radi o dobroj polovini naših ljudi van zemlje.
Ono što smo postigli za ove tri i po godine jeste da kosovska vlast, preko Ministarstva diajspore, učini korake ka institucionalnom ‘prepoznavanju’ i bošnjačke dijaspore, kao i pripadnika drugih nevečinskih zajednica. Inače, od nevečinskih zajednica Kosova, zapravo je bošnjačka dijaspora daleko najbrojnija.
Oko aktivnosti i podrške dijaspori, moram da kažem da, iako je prije ministarstva koje je formirano u prethodnom mandatu, postojala Agencija za dijasporu, nije bilo gotovo nit jednog poteza prema našoj dijaspori, računajući tu i manifestacije uz “Dane dijaspore” koje su održavane godinama unazad po Kosovu. U prvoj fazi formiranja administracije u civilnom stafu ministarstva, pored jedne več zaposlene Bošnjakinje iz Agencije za dijasporu, uspjeli smo da uposlimo još dvojicu pripadnika naše zajednice koji će, pored ostalog, raditi i na poslovima koji su u vezi pripadnika nevečinskih zajednica u emigraciji.
U međuvremenu, u večini projekata u Ministarstvu dijaspore obuhvaćeni su i Bošnjaci Kosova na privremenom radu u inostranstvu, kao i ostali pripadnici drugih nevečinskih zajednica. Počev od izmjena i dopuna Zakona o dijaspori. donošenja Strategije za dijasporu; organiziranje i subvencionisanje kulturnih, obrazovnih, sportskih i zabavnih manifestacija u dijaspori i u zemlji i to u svim regijama gdje žive kosovski Bošnjaci; organiziranje ekskurzija s djecom iz dijaspore iz svih naših regija; isporuka knjiga i lektira na bosanskom jeziku; pokretanje i besplatna podjela lista MOST; registracija dijaspore i na bosanskom jeziku u onlajn verziji, zasebno angažirani saradnici za podjelu štampanih formulara za registraciju u svim regijama, tokom jula i avgusta minule godine; tender o otkupu novih knjiga i nekih udžbenika na bosanskom jeziku, promocija nekih dobrih kniiga; skupovi o našim značajnim ličnostima, itd., sve do zadnjeg projekta prije nove godine oko podrške izdavanja kapitalnog djela rahmetli akademika Alije Džogovića. U ovim kulturnim manifestracijama doniranim od ministarstva, sva bošnjačka KUD-a, druge nvo-a na Kosovu i značajniji autori pisane riječi na bosanskom jeziku, bili su obuhvačeni. Inače, zna se da je Ministarstvo dijaspore Republike Kosova malo ministarstvo, i da ima ograničen budžet.
Takođe smo radili na tome da povežemo naše ljude u dijaspori sa diplomatskim predstavništvima Republike Kosova i paralelno ih redovno hrabrili da kod njih uzimaju kosovska dokumenta za sebe i svoju novorođenu djecu. Jedan od naših poteza jeste i donošenje jednog od zaključka na velikoj konferenciji o dopunskom obrazovanju u dijaspori, krajem 2012. godine u Prištini, po kojem se obavezuje Ministarstvo obrazovanja nauke i tehnologije Kosova da, prilikom izrade novih planova i programa za dopunsko obrazovanje na albanskom jeziku u dijaspori, koji će se raditi u korelaciji poteza sa Republikom Albanijom, izradi mogući dodatni program i na bosanskom jeziku, što do sada nije bio slučaj, iako je postojala načelna zakonska obaveza, kao što je to i dalje isključiva nadlježnost Ministarstva obrazovanja.
Što se tiče organiziranja dopunske nastave van zemlje, da podsjetim da nadlježnost za njeno organiziranje pada na subjekte iz dijaspore, prije svega dobrovoljnim htjenjem roditelja, jer je ta aktivnost u mnogim zemljama dobrovoljna, izuzen skandinavskih zemalja i tek još poneke. Što se tiče Bošnjaka u dijaspori, oni su po ovom pitanju, nažalost, slabije organizirani nego Albanci, ali je bitno da se još kaže da se ta nastava odvija po maternjim jezicima useljenika a ne posebno po osnovu zemlje porijekla pripadnika dijaspore. Samim tim, svi naši Bošnjaci su pozvani da vode svoju djecu u več solidno organizirane “Bosanske škole” u mnogim gradovima u zapadnim državama, a ono što mogu tražiti od Ministarstva obrazovanja Kosova, preko Ministarstva dijaspore kao mosta koji povezuje dijasporu i maticu, jeste da im se isporučuje lektira na bosanskom jeziku i neki dodatni udžbenici za geografske i kulturne specifičnosti Kosova i Bošnjaka u njemu. Na ovom pitanju će se još poraditi u koordinaciji sa našim dobronamjernim aktivistima iz dijaspore, jer je animiranje naših ljudi oko dopunske nastave na bosanskom jeziku i te kako potrebno, zato što se radi o jednom od najbitnijih faktora za očuvanje maternjeg jezika i samim tim i očuvanja izvornog identiteta naše dijaspore. A to je cilj, ako Bog da, svih nas koji smo iole svijesni sebe, zar ne?

VRH



Ostali prilozi:
» BROJNE SU POUKE I PORUKE BITKE NA BEDRU
MINA | 26. March 2024 14:14
» ”NIGDJE LJILJAN NIJE PRIGRLJEN KAO U BOSNI”
Anadolu Agency (AA) | 29. February 2024 14:16
» ŠOKIRAN SAM DVOSTRUKIM STANDARDIMA ZAPADNIH VLADA PREMA PALESTINCIMA
Anadolu Agency (AA) | 27. February 2024 14:39
» USPRAVNO I DOSTOJANSTVENO HODITI KROZ ŽIVOT
MINA | 24. February 2024 12:59
» SLANJE ORUŽJA U IZRAEL JE DIREKTNO SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU
Anadolu Agency (AA) | 22. February 2024 14:40
» ŽELIM UČINITI LJUDE U BIH PONOSNIMA
Anadolu Agency (AA) | 16. February 2024 20:12
Ostali prilozi istog autora:
» BOŠNJAK, BOSANSKI JEZIK I ISLAM
16. October 2023 16:58
» ŠUPLJA MANTRA EDINA RAMULIĆA
05. June 2023 15:26
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif