Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


Slika današnje Gore
GORA - MIGRACIJA NIKAD NIJE ZAUSTAVLJENA
Procitaj komentar

Autor: Uzair Hamza
Objavljeno: 20. December 2014. 15:12:56
Uzeir HAMZA: Negdje sam već i reko i zapiso u jednoj reportaži, a ponoviću jer je od tada prošlo skoro deset godina, a situacija po pitanju migracije je nepromijenjenja. Tada sam zapisao da današnja pečalba ostavlja duboke posljedice po opstanak Gore. To više i nije pečelba, to je seoba. U pojedinim dijelovima napušenih sela ni djeca se više ne smiju igrati, boje se praznih i napuštenih kuća okovanih lancima i katancima, koje se samo jednom godišnje otvaraju, a neke ostaju i po nekoliko godina zatvorene. Sela sve više liče na mjesta za snimanje horor filmova. Zaista, teško je opisati sav jad i bijedu kroz koju prolazi Gora tokom zimskih mjeseci. U nekoliko sela nema ko da očisti put kako bi stari izašli iz kuća, a mrtvima nema ko grop da iskopa. Ono malo što je ostalo, podijeljeno je i posvađano na tabore i partije“. To je slika današnje Gore.
Posljednji talas migracije građana Kosova prema zemljama zapadne Evrope, najteže je pogodio Opštinu Dragaš, odnoso područje Gore. U izvještajima se govori da iz mnogih gradova sa Kosova, u najvećem broju mladi, ali i bračni parovi sa malom djecom, preko Beograda i Mađarske, napuštajući Kosovo zbog, kako tvrde, života koji je na tom području postao veoma težak.

Iz istih razloga trend odlaska sa prostora Gore, najpre u zemljama bivše Jugoslavije, a u posljednje dvije decenije u zemlje zapadne Evrope je u naglom porastu. Na osnovu statistika opštinske Kancelarije za zajednice i povratak, migracija sa prostora Gore nikad zaustavljenja. Istina bilo je perioda kada je taj broj bio smanjenj, u zavisnosti od stavova pojedih država prema izbeglicama, naročito prema manjinama, kaže Uzair Hazma, kordinatora za integraciju i prava zajednice u Opštini Dragaš, i nastavlja. Nedavna odluka Francuske i Njemačke da Kosovo proglase nesigurnom zonom za manjinje, dodatno je uticala na povećanju migracije.

Sa druge strane, u Gori imamo neprekidne reverzibilne procese, zato što jedan broj izbjeglica koji iz raznoraznih razloga ne ostvari pravo na azil, odnosno ne objezbijedi pravo na boravak, biva deportovan nazad. Program i kriterijumi za pomoć repatriranim licima su veoma strogi, tako da prema kriterijumima Vlade Kosova, samo oni koji su napustili Kosovo do 28. juna 2010. godine, ako budu vraćeni nazad, imaju pravo na pomoć Vlade Kosova, međutim ta pomoć je jako centralizovana i odluke o tome kome će se pomoći donose se u Prištini. Dok oni koji su napustili Kosova nakon tog perioda, ukokoliku budu vraćeni, nemaju pravo na takvu pomoć.

Često se mi kao služba koja se bavi tim pitanjima nalazimo u veoma neprijatnoj situaciji, kaže, Uzair Hamza, i nastavlja. Dešava da prilikom obilaska povratničke porodice budemo svedoci da porodica nema neophodnih uslova za život, a mi nismo u situaciji da im pomognemo, zato što ne ispunjavaju kriterijume. Prema našim statistikama većina vraćenih porodica u posljednje dvije godine ne ispunjava uslove za korišćenje beneficija Vlade Kosova. Iz tih razloga te osobe nakon kratkog perioda ponovo napuštaju Kosovo i odlaze u negdje u treću zemlju, i to je taj revezibilni ili povratni proces, odnosno začaran krug u kojem se svih ovih godina vrti naš narod.

Što se tiče pomoći povratnicima koji se nalaze u zemljama bivše Jugoslavije koji spadaju u kategoriju interno raseljenih lica, za njih situacija je znatno povoljnija, kaže Uzair Hamza i nastavlja, tu smo u boljoj situaciji da pomognemo, naravno uz pomoć Ministarstva za zajednice i povratak.

A i pravni okvir na Kosovu potvrđuje pravo na povratak u skladu sa međunarodnim standardima i navodi sveobuhvatne garancije za zaštitu ljudskih prava i prava zajednica. Ustav izričito previđa da su kosovske institucije dužne da promovišu i olakšaju bezbjedan i dostojanstven povratak izbjeglih i raseljenih lica i pomognu im da vrate svoju imovinu i posjede.

Prema našim statistikama u 2014. godini u Gori je vraćno oko 40 porodica iz zapadne Evrope, kao i jedan broj pojedinaca koji su sami otišli na zapadu. Međutim u posljednih nekoliko mjeseci prema izvještajima sa terena Goru je napustilo više od četrdeset porodica, dok je broj porodica iz Gore koju su krenuli iz Beograda prema zapadu mngovo veći, a prema nekim nezvaničim podatcima do kojih je došla Opštinska Kancelarija za zajednice i povratak, iz Beograda odnosno Srbije na zapadu je samo u zadnjih nekoliko mjeseci krernulo oko sedamdeset porodica, a među njima ima i jedan broj mladih, koji sami bez porodica odlaze na zapadu. Ovo druga migracija, koja se događa mahom iz Srbije, i ona ne pogađa neposredno područje Gore, ali pogađa građane Gore, jer su ti ljudi jednom već migrirali u Srbiju i sada napuštaju i to područje u potrazi za boljim životom. Takođe jedan broj građana Gore koji živi u drugim djelova bivše Jugoslavije; Makedonija, Bosna i Crna Gora, odlazi u migraciju u zemlje zapadne Evrope, ali u nešto manjem broju.

Prema podacima iz 2006. godine, 11 hiljada građana Gore živelo je u bivšim jugoslovenskim republikama, a oko 6 hiljada na zapadu, sada je situacija obrnuta. Prema posljednjim istraživanjima Kancelarije, trenutno se na zapadu nalazi više od 10 hiljada ghrađana Gore. Dok je ukupna brojka, populacije građana Gore oko 30 hiljada.

Kada govorimo o razlozima migracije želim napomenuti da za građane Gore postoje i različiti razlozi za migraciju, u zavisnosti od perioda u kom se ona događa.

Činjenica je da je najveći talas migracije zahvatio područje Gore neposredno nakon završetka ratnih sukoba na Kosovu. I tada je prema zadnjem validnom popisu od 1981. godine u Gori živjelo 17 hiljada stanovnika. Prema podacima sa popisa stanovništva održanog 2011. godine na Kosovu, u Gori živi 14,735 stanovnika. Dok prema izvještajima opštinske Kancelarije za zajednice i povratak, trenutno se u Gori nalazi ispod deset hiljada stanovnika, kaže Uzair Hamza i nastavlja.

Posmatrajući migraciju od devedesetih godina prošlog vijeka, do danas možemo vidjeti da postoje tri ključna razloga koja se javljaju u različitim periodima zbog kojih građani Gore napuštaju ovo područje.


Negdje sam već i reko i zapiso u jednoj reportaži, a ponoviću jer je od tada prošlo skoro deset godina, a situacija po pitanju migracije je nepromijenjenja. Tada sam zapisao da današnja pečalba ostavlja duboke posljedice po opstanak Gore. To više i nije pečelba, to je seoba. U pojedinim dijelovima napušenih sela ni djeca se više ne smiju igrati, boje se praznih i napuštenih kuća okovanih lancima i katancima, koje se samo jednom godišnje otvaraju, a neke ostaju i po nekoliko godina zatvorene. Sela sve više liče na mjesta za snimanje horor filmova. Zaista, teško je opisati sav jad i bijedu kroz koju prolazi Gora tokom zimskih mjeseci. U nekoliko sela nema ko da očisti put kako bi stari izašli iz kuća, a mrtvima nema ko grop da iskopa. Ono malo što je ostalo, podijeljeno je i posvađano na tabore i partije“. To je slika današnje Gore.
Prva kategorija građana koja napušta Goru ranih devedestih godina, su oni koji bježeći od mobilizacije odlaze na zapadu, tada počinju ratovi, raspad Jugoslavije. Druga kategorija građana Gore koja napušta ovo područje su građani koji bili su mobilisani za vreme NATO intervencije na Kosovu. I treća, i posljednja kategorija su ekonomski emigranti, i najveći dio populacije pripada ovoj kategoriji. Većiini od ovih građana je oduzeta komercijalna imovimna na čitavoj teritoriji Kosova gdje su oni zarađivali za svoju egzistenciju, pa je i to pored nezaposlenosti najveći razlog poslednje migracije. Migracijom iz pomenutih razloga zahvaćeno je devetnaest sela u Gori, račiunajući i opštinski centar Dragaš, istako je Uzair Hamza i nastavio.

Ako problem migracije u Gori od devedesetih godina prošlog vijeka do danas analitički posmatramo, vidjećemo da u posljednje dvije ipo decenije migriraju čitave porodice, migracija je drugačija u odnosu na one pečalbarske koja je dugo godina bila kao tradicija, i gdje su samo muški članovi odlazili u pečalbu, te se nakon izvjesnog vrijemena vraćali u Goru.

Negdje sam već i rekzo i zapiso u jednoj reportaži, a ponoviću jer je od tada prošlo skoro deset godina, a situacija po pitanju migracije je nepromijenjenja. Tada sam zapisao da današnja pečalba ostavlja duboke posljedice po opstanak Gore. To više i nije pečelba, to je seoba. U pojedinim dijelovima napušenih sela ni djeca se više ne smiju igrati, boje se praznih i napuštenih kuća okovanih lancima i katancima, koje se samo jednom godišnje otvaraju, a neke ostaju i po nekoliko godina zatvorene. Sela sve više liče na mjesta za snimanje horor filmova. Zaista, teško je opisati sav jad i bijedu kroz koju prolazi Gora tokom zimskih mjeseci. U nekoliko sela nema ko da očisti put kako bi stari izašli iz kuća, a mrtvima nema ko grop da iskopa. Ono malo što je ostalo, podijeljeno je i posvađano na tabore i partije“. To je slika današnje Gore.

Kao čovjek koji se 15 godina se bavi pitanjima zajednice,pozivam sve da prevaziću političke razlike i rade zajedno na dobrobit zajednice. Da otvorimo nova radna mjesta, da stvorimo bolje uslove i da jednom zauvjek zaustavimo migraciju sa ovim prostora, zaključuje Uzair Hamza, kordinator za integraciju i prava zajednice u Opštini Dragaš.

VRH



Ostali prilozi:
» ŠTA LI SU NAM TO NAPISALI DRAGAN I MILORAD, PORUKOM SA ZIDA PLAČA
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 28. March 2024 14:47
» DA LI JE BOSNA I HERCEGOVINA ZAISTA „NEMOGUĆA ZEMLJA“?
Mehmed Meša Delić | 26. March 2024 16:43
» BOSNO MOJA, DIVNA I NEKADA BILA MILA, PRKOSNA I SRAMOTNA
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 26. March 2024 16:38
» PRIJEDORSKA RAMAZANSKA SJEĆANJA
Samir Hadzalić | 25. March 2024 15:26
» PLAĆENE UBOJICE BOŠNJAŠTVA
Sead Zubanović | 24. March 2024 13:46
» UMJETNIKOV COGITO
Faruk Dizdarević | 22. March 2024 14:00
» IZLOŽBA „OTETA ZEMLJA“
Akademik Džeko Hodžić | 21. March 2024 14:05
» NESPAŠAVANJE HERCEGOVINE, LIČI NA VELEIZDAJU "TROJKE"
Nada Starijaš Al Issa | 21. March 2024 13:56
» NIČIJI DANIS TANOVIĆ
Šemso Agović | 21. March 2024 13:40
» RASKRINKRIVANJE CIONISTIČKIH LAŽI
Dr. Sead Alić | 20. March 2024 13:33
» MIRO I MILAN SU ŽIVI SVJEDOCI ISTINE RODNOGA SARAJEVA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. March 2024 22:41
» ZID OKO GAZE SIMBOL JE MASMEDIJSKIH ZIDOVA
Dr. Sead Alić | 17. March 2024 18:04
» JA NISAM BOSANAC I HERCEGOVAC!
Mr. sci. Džavid Begović | 17. March 2024 17:58
» SANDŽAČKI ISTORIJSKI USUD
Velija Murić | 17. March 2024 17:52
» DA LI JE CARIGRADSKA KONVENCIJA ODVOJILA SANDŽAK OD BOSNE?
Mehmed Meša Delić | 17. March 2024 14:12
» OTVARANJE MUSLIMANSKIH UMOVA, ALI I SRCA
Dženan Hasić | 15. March 2024 15:33
» BOŠNJAK, BOSANAC I NARCISOIDNA NAKLAPANJA
Suad Karamustafić | 12. March 2024 13:13
» SVJETLOST RAMAZANA MJESECA KOJI OBASJAVA CRNU GORU
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. March 2024 17:53
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif