Zločinac Krunoslav Bonić

Bivši vojnik bosanskih Hrvata Krunoslav Bonić, optužen za ratne zločine zbog nečovječnog ponašanja prema muslimanskim civilima tokom rata u BiH, je slobodno živio "ispred nosa" federalnim vlastima u Canberri deset godina, piše Canberratimes.
Policijske snage iz BiH su Bonića tražile osam godina nakon rata od 1992. do 1995. godine.

Haški tribunal za ratne zločine je imao neprovjerene dokaze da je Bonić rezao uši mrtvim borcima za novac i pomagao pri mučenju muslimanskih civila.

Kantonalni sud u Novom Travniku je 13. februara 2006. godine, izdala Naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Krunoslavom Bonićem, zbog počinjenog krivičnog djela - ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iz člana 142. preuzetog KZ SFRJ.

Istraga Fairfax je otkrila da sada 39-godišnji Bonić živi na 30 minuta od sjedišta australske savezne policije i državnog tužilaštva od 2008. godine, a povremeno između 1998. i 2001. godine.

Međutim, Tužilaštvo je saopćilo da nije dobilo nikakav zahtjev za izručenje do marta ove godine.

Bonić je napustio BiH nakon rata zbog tvrdnji da su u zemlji izvršena teška krivična djela, uključujući i neselektivno ubijanje, masovna silovanja, korištenje civila kao živih štitova i etničkog čišćenja Bošnjaka. No, njegov odlazak u Australiju je bio daleko od tajnovitog.

Jedna od njegovih navodnih žrtava je rekla kako je i 1999. godine Bonić živio u Canberri, tokom svjedočenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Bivši vojnik Hrvatskog vijeća obrane nije pokušao sakriti svoj identitet u Canberri, a njegovo ime je navedeno na popisu birača još 1998. godine.

Postupak izručenja Bonića bh. sudovima, a ne Haagu, mirno je započeo na Prekršajnom sudu ACT prošle sedmice. Bonić, čije se ime nije pojavilo na javnim sudskim listama, bio je u pritvoru, a nije tražio zahtjev za kauciju.

Mark Aarons koji ima desetljeća iskustva u istraživanju ratnih zločina je izjavio da su australski napori u rješavanju slučajeva ratnih zločina više nego sramota za tamošnje federalne vlasti.

"Postali smo sigurno utočište za masovne ubice i mučitelje", rekao je Aarons.
Za razliku od drugih zapadnih zemalja, Australija nema specijaliziranu jedinicu za istragu ratnih zločinaca i načina da ih dovedu pred pravdu. Vlada Australije ne može računati na AFP (Australian Federal Police), koja nema tim za složene, specijalizirane i skupe istrage ratnih zločina.

Bivši zamjenik glavnog tužioca u Haagu Graham Blewitt je izjavio da nedostatak jedinice za ratne zločine optužnica Australiji, čiji su napori veoma mali u usporedbi sa zemljama poput SAD-a i Kanade.

"To je bio veliki razočaranje za mene, jer sam radio na slučajevima ratnih zločina od 1988. godine pa sve dok nisam napustio Haaški tribunal 2004. godine", rekao je Blewitt.

Državno tužilaštvo je saopćilo da su optužbe za ratne zločine shvatali ozbiljno i radili na tome da osiguraju da Australija ne bude sigurno utočište za osumnjičene.

Dokazi koji su izneseni u Haagu govore da je Krunoslav Bonić, bosanski Hrvat koji se borio na strani Hrvatskog vijeća obrane, bio zarobljen kod Viteza.

Navodno je pronađen s odrezanim ušima vojnika u svojoj torbi. Srpski svjedok je rekao da je pitao Bonića za uši, a Bonić mu je rekao da će biti prodani za po 200 njemačkih maraka.

Još jedan svjedok, Bošnjačke nacionalnosti izjavio je pred tribunalom da je Bonić pomogao da ga zadrže u sobu gdje je bio pretučen i ispitivan o kretanju bosanskih vojnika.

"Bio sam prestrašen jer sam vidio na zidovima mrlje od krvi, a unutra je bila hrpa limenki piva. Ispalili su hitac tik iznad moje glave, tako da me je pogodio topli zrak i mislio sam da sam bio ustrijeljen", rekao je svjedok 1999. godine.

Bonić će se ponovo kratko pojaviti pred ACT sudom u srijedu.