Autor Mirsad Mustafić i Fatmir Alispahić Podrška kćerki

Promotori i autor

U srijedu, 16.aprila 2014., u prostorijama narodne univerzitetske biblioteke ,,Derviš Sušić'' održana je promocija romana ,,Mejremina kletva'' autora Mirsada Mustafića, rodom Srebreničanina. To je inače deseta Mustafićeva knjiga koja tematski i motivski govori o stradanju Bošnjaka u Srebrenici i Podrinju.

Promotori su bili: mr. Fatmir Alispahić, dr. Adib Đozić i prof. Alija Mrkonjić koji je ujedno bio i moderator promocije. Recenzenti romana su: prof. Mersada Nuruddina Agović i Husein Tokić.
Fatmir Alispahić je pohvalio Mustafićev bogati opus i zamjerio Tuzli što nije medijski propratila ovako bitan događaj kao što je promocija srebreničkog romana. ,,Da li ovu knjigu o genocidu u Srebrenici promovirali u Foči, Požarevcu ili u Tuzli, svejedno je'' – istakao je Alispahić-,, Tuzla je postala velikosrpska palanka. Ni u Foči ne bi došao ni jedan političar, ni jedan istaknuti građanin, ni jedan novinar. U Tuzli ovaj veličanstveni događaj prolazi u apsolutnoj ignoranciji. Ne može biti a da nije važno da naša književnost ima jedinog pisca koji je napisao deset romana o svjetskom pojmu Srebrenice, i ne može biti da nije važno da promoviramo deseti roman ovog pisca o Srebrenici. Mirsad Mustafić je po svojem opusu o Srebrenici jedinstven. Šutnja koja prati njegovo djelo za mene ima poruku saučesništva u nastavku geniocida nad Bošnjacima, jer, jedino što nam je preostalo je riječ. I naša riječ, to naše sjećanje, jedini je tračak svjetla u našim životima. Negiranje te riječi, negiranje je našeg života, prava da pamtimo i da opominjemo'' – kazao je u svom izlaganju Alispahić.

Mersada Nuruddina Agović je u svojoj recenziji zaključila: ,,Na momente se u romanu može naslutiti da bošnjački narod, uprkos svom stradanju, neće pasti u beznađe, već će se kao Feniks prica dići iz pepela, iz iskonske potrebe da bude slobodan. Aida (lik iz romana) koja sa Mirzom obilazi njegovu do temelja srušenu kuću u Srebrenici, poručuje: ,,Ako ti Bog podari sreću, opet ćeš ti nju podići. Kad se stišaju oluje rata i šapat šuma nadjača pjesma ptica, ovdje će teći sreća povratnika. Ovu će pitominju opet grijati sunce''- istakla je Agović dio dijaloga iz Mustafićevog romana.

Promotori su naglasili historijsku vodilju romana kao potku glavne radnje književne lirike u fabuli o genocidu koja se ogleda u sudbini pojedinačnog i kolektivnog stradanja Bošnjaka.

Literarni opus prof. Mustafića čine romani: ,,Sjećanje na Srebrenicu'', ,,Krvava šamija'', ,,Rastanak u potočarima'', ,,Daleko je sine Srebrenica'', ,,Samrtni zvuci srebrenog grada'', ,,Bilo jednom na Crnom Guberu'', ,,Drina ne vjeruje suzama'', ,,Posljednji vapaj enklave'', ,,Ranjeni bejturani'' i ,,Mejremina kletva''.