Dokumentarni film "Na Drini krvavi Višegrad" je ekranizirana priča o Višegradu, mjestu u kojem se u historiji najčešće ponavljao genocid i zločini nad Bošnjacima, kaže u razgovoru za Anadoliju režiser filma Avdo Huseinović. Premijera filma bit će upriličena 14. aprila u u Općini Novi Grad Sarajevo.

Ovaj dugometražni dokumentarni film o stradanju višegradskih Bošnjaka kroz historiju, objašnjava Huseinović, prvi je te vrste. Riječ o hronološkoj priči o golgotama zločina koje su Bošnjaci tog grada na Drini prolazili od Prvog srpskog ustanka, preko dva svjetska rata, sve do posljednje agresije na BiH 1992.do 1995.

"Ova priča mi je bila izazov. Ovo je moj 6. film. Do sada sam radio o tematici Sarajeva i Srebrenice, a Višegrad me stalno provocirao i bio sam nezadovoljan da niko po tom pitanju ne radi ništa i da je Višegrad zapostavljen i sve golgote koje je tamošnji Bošnjački narod prošao. Ovo je film istine, a ne može biti više istina. Ona je u Višegradu jedna. To je potvrdio i Tribunal u Hagu i možemo to stalno pratiti kroz suđenja i brojne presude. Svi znamo šta se desilo. Mi se nismo trudili da dokazujemo da ono što je neka druga propaganda plasirala. Istinu smo dokumentovali", kazao je Huseinović.

Ističuči da ideja o snimanju filma o višegradskim zločinima postoji već nekoliko godina i da se rodila u komunikaciji sa patriotama tog podneblja, a posebno sa ratnim komandantom Prve slavne višegradske brigade Armije RBiH Ahmetom Sejdićem, Huseinović je kazao da je tehnička izvedba trajala malo više od godine.

Ratni komandant Sejdić ističe kako je njegova želja da se ne sakrije istina o zločinima i stradanjima Bošnjaka u Višegradu i dodaje da je autor Huseinović nesumnjivo uspio da ekranizira tu priču i da ona neće ostaviti ravnodušnim niti jednog gledaoca.

"Ja sam tu samo bio neko ko je jako zainteresovan da se desi zapis, da se desi film. Ne samo o zločinu, već i o njihovom kontinuitetu, generacijama izvršilaca zločina koje su s koljena na koljena prenosile da je, radi ideje o "velikoj Srbiji" potrebno uništiti komšije, da ne kažem Bošnjake. Film se desio i film će trjati dugo godina. Biti će dovijeka tu. Važnije od filma je da će vrijednosti istina u filmu promijeniti otklon spram potencijalnih budućih zločina, zločinaca i razgradnji civilizacijskih vrijednosti", kazao je Sejdić.

Režiser Huseinović ističe da u filmu učestvuje 35 aktera i da je najviše prostora dato preživjelim žrtvama i njihoovim porodicama kao svjedocima, ali da tu govore i ugledni bh. eksperti i akademici poput Abdulaha Sidrana, Muhameda Filipovića i Amora Mašovića.

"Nije slučajno da se film predstavlja baš 14. aprila, jer je to dan kada je Užičkog korpusa JNA u potpunosti okupirao Višegrad i ja smatram da bi taj dan trebao da se obilježava kao Dan genocida nad R BiH. Tada je BiH bila već nezavisna zemlja, a nakon okupacije došli su jezivi zločini u kojima su ubijene hiljade, a Drina ponovo postala najvećom grobnicom Bošnjaka", tvrdi Huseinović.

On naglašava da je u filmu posebno obradio važan fenomen o „njegovom veličanstvu bosanskom vojniku“, a da se film završava postdejtonskom slikom Višegrada, koja je također „obojena“ nepravdama.

Istakavši kako su Bošnjaci Višegrada bili žrtve i kako su bili protjerivani, ubijani, klani, Sejdić je kazao da se u Višegradu ponavljao zločin paljenja ljudi u kućama, koji nikada nigdje nije zabilježen.

Autor filma Huseinović, koji trenutno radi i na realizaciji još tri dokumentarna filma o Prijedoru, logorima smrti i o kontinuitetu genocida nad Bošnjacima, izrazio je uvjerenje da će film proći veoma zapaženo jer se u njemu obrađuje niz tema koje su veoma interesantne za cijeli prostor bivše SFR Jugoslavije.

Međunarodni tribunal za ratne zločine i Sud BiH do sada su za zločine u Višegradu krivim proglasili osam pripadnika vojnih, paravojnih i policijskih snaga Republike Srpske. Milan Lukić osuđen je na doživotnu robiju, Sredoje Lukić na 30 godina zatvora, Momir Savić na 18, Mitar Vasiljević 15, Boban Šimšić i Novo Rajak na 14 godina, Željko Lelek na 13, a Nenad Tanasković na 12 (presuda mu je u žalbenom postupku smanjena na osam godina). Osuđene zločince Milana i Sredoja Lukića, te Mitra Vasiljevića, Haški tribunal teretio je za "istrebljenje velikog broja civila, uključujući žene, djecu i starce".