Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Komentari

Korupcija je ušla u gotovo sve pore bh. društva
KORUPCIJA – POŠAST KOJA UNIŠTAVA BOSNU I HERCEGOVINU
Autor: IFIMES
Objavljeno: 29. December 2013. 10:12:53
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira prisutni organizirani kriminal i korupciju u Bosni i Hercegovini te ozbiljnost namjera vlasti u borbi proti organiziranog kriminala i korupcije. Iz analize „Bosna i Hercegovina: Korupcija – pošast koja uništava BiH“ izdvajamo najvažnije dijelove.



Korupcija. Riječ koja dolazi od latinske riječi corruptio (lat. corruptio - pokvarenost, uništavanje, kvarnost, izopačenost, razvrat, potkupljivanje, podmićivanje, truljenje, raspadanje, krivotvorenje), što u osnovi predstavlja štetnu i negativnu pojavu koja narušava temeljne društvene vrijednosti, podriva državu kao društvenu zajednicu, zasigurno je svoj puni oblik dobila upravo u Bosni i Hercegovini, jednoj od najkorumpiranijih država Evrope.
BiH LIDER U KORUPCIJI: Prema Indeksu percepcije korupcije kojeg je početkom decembra objavila ugledna nevladina organizacija Transparency International (TI), Bosna i Hercegovina zauzima 72. mjesto od ukupno 175 zemalja svijeta koje su obuhvaćene istraživanjem i nalazi se u grupi evropskih zemalja s najvišom korupcijom (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2013).
Bosna i Hercegovina to mjesto dijeli sa svojim istočnim susjednom – Srbijom. Bolja je od, primjerice, Bugarske i Grčke koje su na 77., odnosno 80. mjestu, a u lošijem položaju je od Makedonije i Crne Gore koje su na 67. mjestu, Hrvatske na 57. i Slovenije na 43. mjestu. U uvjerljivo najgorem položaju u regiji su Albanija – 116. i Kosovo na 111. mjestu.
U regiji bivše Jugoslavije, dakle, Bosna i Hercegovina je uz, Srbiju, Kosovo i Albaniju, u najtežem položaju u pogledu korupcije, pa i organiziranog kriminala koji se uglavnom usko naslanja na spomenutu društvenu pošast.
U situaciji podijeljenog društva, lošeg međunarodnog položaja, izrazito nerazvijene ekonomije i odsustva perspektiva za budućnost, korupcija za Bosnu i Hercegovinu već ima kobne posljedice.
Građani Bosne i Hercegovine postaju sve više svjesni, da je stanje korupcije i kriminala dostiglo toliku razinu da je situacija u zemlji gora od bilo koje službene ocjene i analize, jer su suočeni s realnošću prema kojoj je društveni, politički i ekonomski život zemlje gotovo u potpunosti podređen korupciji, odnosno bez nje naprosto ne funkcionira nijedna društvena sfera.
Primjera je mnogo. Iako se primjeri koje ćemo spomenuti mogu pronaći i u drugim zemljama regije Zapadnog Balkana, pa čak i u onima koje su već sastavni dio Evropske unije (EU), a na raznim listama su bolje pozicionirane od Bosne i Hercegovine. Bosnu i Hercegovinu smo izabrali, jer su korupcija i kriminal u njoj dostigli zastrašujuću razinu pa se često mogu čuti ocjene kako će korupcija u Bosni i Hercegovini morati da bude iskorijenjena ili će naprosto biti ugroženo njeno funkcioniranje kao države.
Istraživanja pokazuju da korupcija kroz obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji, ima utrt put. Prema nedavnom istraživanju Transparency Internationala (TI) u kojem je anketirano 2.000 studenata i 500 uposlenika svih javnih i dijela privatnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, svaki četvrti student bio je u dodiru sa korupcijom, odnosno, platio je za pozitivnu ocjenu ili mu je bio tražen novac za polaganje ispita. Cijena pojedinih ispita doseže i do 2.000 KM (oko 1000 EUR).
Korupcija je gotovo uobičajena u bosanskohercegovačkom zdravstvu. Zabilježeni su slučajevi u kojima se i najtežim bolesnicima ili pacijentima koji su bili na samrti nije ukazala ljekarska pomoć jer nisu bili u mogućnosti da ponude mito. Pojedini ljekari uzimaju sve pa i suhomesnate proizvode. Mito se u Bosnu i Hercegovini daje i u slučajevima kada su bolešću pogođeni i najmlađi pacijenti.
Poznat je slučaj da ljekari u zdravstvenim ustanovama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, osim jednoga, nisu htjeli na svoje bijele mantile staviti oznake sa simboličnim porukama: 'Ja ne uzimam mito!'. U pojedinim bolnicama ljekari otvoreno govore kolika je njihova 'cijena za operaciju'.

POLITIČKE PARTIJE I ZVANIČNICI SIMBOL KORUPCIJE I NEPOTIZMA: Korupcija je ušla u gotovo sve pore bh. društva. Novac se daje portirima na ulazima u različite ustanove ukoliko građani ispred iste žele nedozvoljeno parkirati automobil ili 'preko veze' posjetiti porodilje ili bolesnika, daje se novac i medicinskim sestrama, službenicima za 'ubrzavanje' procedura prilikom izdavanja najrazličitijih dokumenata, posebno u oblasti imovinsko-pravnih odnosa, carinicima na granici, policiji za oproštaj prekršaja… To nekada ima i karikaturalne pojavne oblike. U jednom slučaju u Sarajevu policijska patrola je oprostila vozaču ozbiljan prekršaj nakon što je obećao da će im donijeti porciju pomfrita na mjesto na kojem su policajci dežurali. Korupcija je na jedan bolestan način postala sastavni dio tradicije u Bosni i Hercegovini, koja naprosto guši sve poštene građane.
Posebno su uobičajeni slučajevi u kojima se bukvalno kupuju radna mjesta. Konkursne procedure postanu formalnosti, a sposobnost kandidata nebitna, što je posebno pogubno za društveni sistem, jer takvi pojedinci kasnije uglavnom slabo doprinose društvenoj zajednici.
Ogroman broj državnih službenika je u jednom istraživanju priznao, da su prilikom zapošljavanja dali mito ili su imali neku vrstu popularne 'veze', odnosno protekcije. U Kantonu Sarajevo, unutar čijih granica je i glavni grad Bosne i Hercegovine, preko upućenih se može doći do osoba kojima je potrebno dati novac kako bi se dobilo zaposlenje u državnoj službi.
Takve osobe su u pravilu dio vladajućih struktura, od lokalne do državne razine ili eksponenti popularno kazano 'jačih igrača'. Cijene se kreću i do nekoliko desetina hiljada eura i za najobičnije poslove poput namještenja medicinske sestre, službenika u općinskoj administraciji i slično. Jedna žena ponudila je putem oglasa 5.000 KM (oko 2.500 eura) za posao čistačice, obećavajući 'diskreciju'.
Političke partije ili visoki politički dužnosnici uoči izbora ili tokom mandata pripremaju dovoljan broj radnih mjesta na koja zapošljavaju osobe nakon što im bude plaćeno novcem ili to rade po preporukama svojih političkih mentora, a opet radi osobnih interesa, budući stranke nagrađuju poslušnošću. Putem korupcije i nepotizma se dolazi i do mirovina, invalidnina, socijalnih pomoći, poljoprivrednih premija ...

KORUPCIJA KAO DIO SISTEMA: Naveli smo samo uvjetno sitne primjere iz bosanskohercegovačke svakodnevnice koji ilustriraju koliko je korupcija ušla u bukvalno sve pore tog društva.
Mnogo ozbiljniji su slučajevi sistemske korupcije u kojem se koriste, zloupotrebljavaju institucije vlasti za bogaćenje uskih skupina i pojedinaca. Štoviše, u posljednje vrijeme se čak osiguravaju zakonske pretpostavke koje služe da se korupcija legalizira unutar sistema.
Takva praksa ima svoje korijene i u periodu prije osamostaljenja Bosne i Hercegovine, dok je u poratnoj Bosni i Hercegovini ona dostigla okvire u kojima se gotovo ne može kontrolirati.
Posljednji mandat u Skupštini Kantona Sarajevo (2010. – 2014.) obilježen je takvim primjerima koji se su bili medijski popraćeni. Ilustrativan je slučaj zastupnika Esada Radeljaša, zastupnika minorne Bosanske stranke (BOSS) iz Sarajeva koji je, koristeći situaciju nestabilne parlamentarne većine u tom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine, dobio ogromne povoljnosti, uključujući visoke funkcije, poput one u Upravnom odboru Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, a ultimativno je od političkih partnera tražio, i često dobio, zaposlenje bliže i dalje rodbine.
Također, u jednoj vodećoj bh. telekomunikacijskoj kompaniji u vlasništvu države u Bosni i Hercegovini otkriveni su primjeri dirigiranog dodjeljivanja vrijednih poslova po isključivo privatno-rodbinskom osnovu.
Shema korupcije se okvirno odvija na slijedeći način. Šef poslovne jedinice državne visokoprofitabilne kompanije stvori uvjete da određeni posao dobije manja firma u privatnom vlasništvu. Supruga direktora i njena sestra su faktički jedini uposlenici i čelni ljudi kompanije. Nakon što dobije posao, ta registrirana firma za obavljanje poslova angažira radnike treće firme koji sve to završavaju po niskoj cijeni, a kompanija koja je 'dobila posao' inkasira ogromne profite. Na taj način direktor poslovne jedinice državne kompanije izvlači novac za sebe, a pritom uzima i platu i ostale privilegije od države.
Sličan je model i u drugim poslovima preko državnih profitabilnih kompanija. Primjeri u kojima se ponuđači odabiraju bez objavljivanja obavještenja o nabavci ili sumnjivim direktnim pogodbama su učestali. U sve te slučajeve se potom upliću razni posrednici, konsultanti i sve to opet po usko privatnoj interesnoj osnovi i uz enormno izvlačenje državnog novca.
Ilustrativni su i slučajevi u kojima nadležni ministar na ime pomoći ili raznih poticaja dodjeljuje podobnim kompanijama ili bliskim rođacima milionske iznose, a potom vlasnik kompanije ministru ili njegovim ljudima vraća dio novca.
Na sporno poslovanje u institucijama već godinama ukazuju revizori u svojim izvještajima, ali nevjerovatno je, da gotovo ni u jednom slučaju revizorski izvještaji u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu bili predmetom daljnje službene istrage policije i tužilaštva.

PROCESUIRANJE KORUPCIJE I(LI) PROGON POLITIČKIH PROTIVNIKA: Nevladine organizacije, pravni stručnjaci i istražitelji su veoma skeptični u pogledu procesuiranja korupcije i kriminala u Bosni i Hercegovini.
Najnoviji je primjer od 25. decembra 2013. godine kada je zastupnik parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz opozicione Stranke za Bosnu i Hercegovinu Midhat Osmanović uhvaćen 'na djelu' jer je od građanina „žrtve“ pokušao da uzme 20.000 KM (10.000 eura) na ime mita za zaposlenje, jedan je od rijetkih i samo kap u moru sveprisutne sistemske korupcije. Predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala Bosne i Hercegovine Emir Đikić je ispravno primijetio kako 'hapšenje jednog političara ne znači početak sistemske borbe protiv korupcije'.
Ovaj slučaj, iako je pohvalan sa stanovišta početka toliko potrebne borbe protiv korupcije unutar sistema, istovremeno otvara i neka druga teška pitanja u Bosni i Hercegovini. Na koji način se uistinu odvija procesuiranje organiziranog kriminala i korupcije, da li ga ima ili se isto pretvara u predstavu za potrebe domaće publike i EU? Analitičari su skeptični u pogledu stvarne borbe protiv korupcije i kriminala kada trebaju biti ispunjena očekivanja politike.
Nagovještaj osnovanosti takvih tvrdnji daje činjenica da su čin hapšenja Osmanovića, primjerice, snimile kamere više televizijskih kuća što je bila praksa i u nekim ranijim slučajevima gdje je javnosti trebalo da se pokaže kako se 'nešto radi', bez obzira kako će slučajevi pravno biti okončani. Slična je situacija sa (ne)zakonitim hapšenjem predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Živka Budimira ili državnog poslanika Šemsudina Mehmedovića, što je potaknulo i dodatne dileme oko toga ko ima stvarnu kontrolu nad policijsko-pravosudnim i sigurnosnim organima u Bosni i Hercegovini.
Ali, drugi primjeri iz Bosne i Hercegovine potvrđuju da moćne političke elite mogu zaustaviti i najbolje pripremljene slučajeve istrage o kriminalu i korupciji. Pravosudne institucije Bosne i Hercegovine su naprosto zakazale, a politika je trijumfirala.
Naime, bivši direktor ASA Holdinga iz Sarajeva Nihad Imamović je u julu 2009. godine uputio prijavu Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Federacije Bosne i Hercegovine u kojoj navodi da su od njega i drugih investitora (A Gradnja, Unioninvest, Unigradnja i Dalas), čelnici Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) putem posrednika, vlasnika kompanije 'Butmir' Huseina Seje Hasibovića tražili 2,2 miliona KM (1,1 milion EUR) mita.
Investitorima je obećana izmjena Regulacionog plana "Alipašin most VII", a kako bi isti mogli da grade ekskluzivnu robnu kuću u općini Novi Grad. Iako je Imamović imao dokumentiran snimak ponude, iako su se u slučaj uključili Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), te se došlo i do niza drugih dokaza koji su, po saznanjima iz više izvora bili dovoljni za optužnicu, do njenog podizanja nikada nije došlo.
Slučaj je nakon izbijanja afere 2009. odnosno cijele izborne 2010. godine okončan u junu 2011. godine. Znakovito, nakon dolaska Socijaldemokratske partije (SDP) na vlast u Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je obustavilo je istragu protiv lidera SDP-a i aktualnog šefa bosanskohercegovačke diplomatije Zlatka Lagumdžije, potpredsjednika te stranke i aktualnog ministra prometa i veza Bosne i Hercegovine Damira Hadžića, dok je naknadno Kantonalno tužilaštvo Sarajevo donijelo odluku o neprovođenju istrage protiv Hasibovića. Nekako u isto vrijeme suspendiran je bivši glavni tužilac Bosne i Hercegovine Milorad Barašin, a na mjesto vršitelja dužnosti je došla Jadranka Lokmić-Misirača, kuma Zlatka Lagumdžije i ranije zamjenik glavnog tužioca. Također, zamjenica glavnog tužioca je i Vesna Budimir, sestra Lidije Korać, visoke dužnosnice SDP-a.
'Zvizdač' Imamović se poslije ovog incidenta gotovo povukao iz biznisa i javnosti, dodajući kako je 'uradio sve što je mogao'. Bila je to više nego jasna poruka i drugima što će im se desiti ukoliko se odluče razotkriti najviše vrhove organiziranog kriminala i korupcije.
Znakovito, iako je najavljivana, a zatražena je i međunarodna pomoć, nikada nije završena istraga o dešavanjima u Bošnjačkom institutu Adila Zulfikarpašića u vezi s kojom se, također, dovodio ministar Lagumdžija. Zanimljivo je da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine gotovo istovremeno, početkom juna 2011. godine obustavilo istragu protiv Lagumdžije i Hadžića, te predmet “Dodik” (KT 65/09) ustupilo Specijalnom tužilaštvu Republike Srpske (RS), gdje je slučaj u tišini i zaključen. Upućeni su bili nedvosmisleni u ocjeni da je takav rasplet događaja dio dogovora Lagumdžija-Dodik.
Predmet je bio vezan za izgradnju zgrade Vlade Republike Srpske (RS) i autoputa Banjaluka - Bosanska Gradiška. Pod istragom je bilo nekoliko funkcionera RS na čelu s Miloradom Dodikom, tada predsjednikom Vlade RS. Oni su osumnjičeni za zloupotrebu položaja, finansijske malverzacije i prevare teške više od 140 miliona maraka (više od 70 miliona eura). Zbog tog slučaja današnji predsjednik RS Milorad Dodik je pokrenuo cijelu kampanju protiv državnih pravosudnih institucija. No, Dodik je na kraju izašao kao pobjednik jer istraga nije nastavljena, a i u tom slučaju su kao žrtve završili oni koji su radili na tom predmetu.
Na sličan način završili su i predmeti protiv čelnika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH) Dragana Čovića. Svi su slučajevi pali na sudu. Vrlo često, mora se priznati, zbog aljkavosti istraga. Eklatantan je primjer predmet 'Eronet'.
Naime, Kantonalni/Županijski sud Mostar je dokazao, da je izvršeno nezakonito prebacivanje dionica 'Eronet-a' iz kompanije "Hrvatske telekomunikacije" (HT) u više privatnih kompanija bliskih HDZBiH u Hercegovini. Iako je sud utvrdio nezakonitost i vratio dionice 'Eronet-a' Federaciji Bosne i Hercegovine, Dragan Čović je oslobođen na istom Kantonalnom/Županijskom sudu Mostar, što je potvrdio i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Izvlačenje miliona maraka državnog novca za vrijeme kada 'Eronet' nije bio u sistemu države, završilo je bez posljedica.
Takvih primjera aljkave borbe protiv korupcije je još mnogo.

PROTIV KOGA SE BORI RADONČIĆ? - U takvim okolnostima, a u paktu sa gore spomenutim partnerima, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić najavio je za 2014. godinu 'cunami' u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Iako su neki pozitivni primjeri zabilježeni, izgleda da je pravna država olako obećana. Takve poruke izgledaju ponajprije smiješno i na razini dnevnopolitičkih interesa.
Naime, iako se ministru Radončiću ne može zanemariti pokazana odlučnost u nekim trenucima, činjenica da je, da je u savezu sa ljudima za koje se vežu ili su se vezale višemilionske istrage o kriminalu, kao i da je i sam, prema medijskim izvještajima, na sporan način prebacio značajan dio svoje imovine u medijskoj imperiji "Avaz" na bivšu suprugu, a kako bi izbjegao Zakon o sukobu interesa Bosne i Hercegovine, dovodi se u pitanje iskrenost njegove borbe protiv korupcije i kriminala. Također ministar Radončić nezakonito se miješa u operativni rad samostalnih organa/agencija u okviru ministarstva sigurnosti BiH umjesto da stvara bolje materijalno-tehničke uslove za njihov rad.
Ozbiljne namjere vlasti i ministra Radončića čiji je sastavni dio, u borbi protiv korupcije, bile bi prepoznate kada bi bili uhapšeni vidni predstavnici aktualne vladajuće koalicije kao recimo neki od ministara u Vijeću/Savjetu ministara BiH, Vlade Federacije BiH ili Vlade Republike Srpske i nosioci vlasti na nižim razinama u BiH. Dakle, na ozbiljnom testu su ozbiljnost i iskrenost u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije ministra Radončića i svih onih iz vladajuće strukture u BiH na svim razinama vršenja vlasti. Ozbiljnost i iskrenost u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije pokazala bi se kada bi se ispitalo porijeklo imovine Milorada Dodika, Zlatka Lagumdžije, Dragana Čovića, Fahrudina Radončića i drugih visokih zvaničnika.
Kako je upozorio i predsjedavajući Odbora direktora Transparency International Emir Đikić, vlasti u Bosni i Hercegovini aktivno rade na destrukciji postojećeg zakonskog okvira i institucija za borbu protiv korupcije.
Najnoviji primjer jeste usvajanje izmjena Zakona o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. Dok vladajuće stranke, koje najavljuju odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije, to smatraju dobrim rješenjem, opozicija i nevladin sektor s pravom upozoravaju da se time legalizira sukob interesa, jer ga više ne utvrđuje Centralna izborna komisija (CIK), nego parlamentarna komisija. Dakle, od sada će političari kontrolirati sami sebe.
Da je situacija u najmanju ruku sumnjiva, potvrđuju kritike na račun zakona koje imaju i u Delegaciji Evropske unije u BiH te u nevladinom sektoru, ističući razočarenje ovakvim zakonskim rješenjem i ocjenjujući da je to 'korak unazad u antikorupcijskom djelovanju'.

CUNAMI PROTIV POLITIČKIH PROTIVNIKA:
Teško je očekivati odlučnu borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije kada je na sceni devastacija Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i kontinuirani pokušaji rigidnijeg reguliranja pristupa informacijama.
Dakle, dok se devalviraju institucije koje se bore protiv kriminala i korupcije, vlast najavljuje antikorupcijski cunami. Paradoksalno. Prije će biti da to može biti cunami obračuna među političkim protivnicima u izbornoj 2014. godini. U Sarajevu se već licitira s imenima pojedinih visokih dužnosnika koji bi mogli biti uhapšeni u 2014. godini. Takva praksa ne bi vodila stabilnosti Bosne i Hercegovine, već upravo suprotno njenoj destabilizaciji, dok bi korupcija unutar sistema ostala neokrnjena.
Također, mnoge činjenice ukazuju na političko kontroliranje najviših policijsko-sigurnosnih i pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. Stoga, što je stav i Transparency Internationala, ne iznenađuje činjenica da procesuiranje političke korupcije u kontinuitetu izostaje, a oni slučajevi koji se otvore plod su međusobnih političkih obračuna.
Istovremeno, afere koje su se i u medijima u velikoj mjeri pojavljivale, a vezane su za kapitalne investicije kao što su gradnja autoputeva ili funkcionisanje javnih kompanija u periodu (2010.-2014) ostale su izvan domašaja pravosuđa.
Da li će borba protiv kriminala i korupcije biti stvarna ili borba protiv političkih protivnika i/ili predstava za javnost, zavisi od ozbiljnosti i profesionalnosti policijskih i pravosudnih institucija.
Najava pokretanja disciplinskog postupka od strane ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića protiv zamjenika direktora Granične policije (GP) Enesa Gačanina ponovno otvara pitanje moguće korupcije u okviru Ministarstva sigurnosti BiH. Naime, Gačanin se optužuje da je navodno štitio Edvina Kutlovca, pripadnika bh. misije UN-a u Južnom Sudanu. Kutlovac je bio pripadnik UN-ovih snaga u Južnom Sudanu i za svoje postupke trebao bi da odgovora nadležnima u okviru sistema UN-a, koji bi trebali sprovesti odgovarajuću istragu i utvrditi činjenično stanje i tek onda (ne)pokrenuti odgovarajuće mjere. Gačanin nije bio pretpostavljeni starješina Kutlovcu. U ovom slučaju Radončić ne pokreće disciplinski postupak protiv direktora Granične policije Vinka Dumančića, nego protiv njegovog zamjenika Gačanina, koji je u postupku reizbora za zamjenika direktora Granične policije. Dumančić odlazi u mirovinu i očito je, da je cilj pokretanja disciplinskog postupka protiv osobe, koja nije odgovorna ni po jednom pitanju za Kutlovca onemogućiti Gačaninov reizbor za istu poziciju. Osnovano se sumnja, da je cilj ministra sigurnosti dovesti podobnu osobu i zbog toga postoji osnovana bojazan da neko želi ostvariti protivpravnu korist imenovanjem "podobne" osobe na poziciju zamjenika direktora GP.
Međunarodni institut IFIMES će pratiti eventualno pokretanje izmišljenog disciplinskog postupka protiv aktualnog zamjenika direktora Granične policije BiH Enesa Gačanina, jer smatramo da postoji osnovana sumnja korupcije u cilju pridobivanja protipravne koristi, diskreditacije i eliminacije Gačanina kroz konkursnu proceduru reizbora zamjenika direktor GP. Da li će Nezavisni odbor Parlamenta BiH, koji je nadležan za vođenje disciplinskih postupaka protiv imenovanih policijskih zvaničnika pasti u zamku ministra Radončića ostaje da se vidi.
Ozbiljnost u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije će se pokazati ukoliko zaista bude nedodirljivih. Ukoliko, primjerice, bude provedena cjelovita istraga povodom tvrdnji vlasnika građevinske firme "Prominvest" Envera Bećirovića da ga je vrh SDP-a pokušao „reketirati“ i da je zbog odbijanja da im da novac, ostao bez posla.
Recimo, više je nego znakovit sastanak Zlatka Lagumdžije sa glavnim tužiocem Goranom Salihovićem neposredno nakon otvaranja istrage. Također, i odlučnost Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) bit će na ispitu. Ukoliko ne bude istraga o rasprostranjenom kriminalu i korupciji na teritoriju RS (Dodik je često puta nedvosmisleno poručio kako SIPA nema nadležnost u RS), o čemu argumentirano govore čelnici opozicije, nevladini aktivisti i nezavisni novinari u tom bosanskohercegovačkom entitetu, krajnje neosnovane će biti najave o antikorupcijskom cunamiju u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Primjerice, bez detaljne istrage je ostao slučaj kada je u automobilu Slobodana Stankovića, vlasnika preduzeća "Integral Inžinjering" iz Laktaša, bliskog čovjeka Milorada Dodika, pronađeno 450.000 eura prilikom njegovog ulaska u Hrvatsku. Brojne su informacije o pranju novca političara iz RS i Srbije, koje su ostale bez provjera. Bez obuhvaćanja i tih činjenica, nema istinske borbe protiv korupcije i kriminala.

BORBA PROTIV KRIMINALA I KORUPCIJE U FUNKCIJI PREDIZBORNE KAMPANJE 2014: Međunarodni institut IFIMES upozorava na opasnu praksu zloupotrebe policijsko-sigurnosnih organa i pravosuđa u Bosni i Hercegovini u smislu ostvarivanja političkog profita pred javnošću odnosno biračima. Slučajevi poput hapšenja predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Živka Budimira pred televizijskim kamerama, a u kojem se kasnije Sud Bosne i Hercegovine proglasio nenadležnim, te hapšenja državnog zastupnika Šemsudina Mehmedovića bez dozvole Državnog tužilaštva, su vrlo indikativni i upozoravajući.
Budući da se u Bosni i Hercegovini 5.oktobra 2014. godine održavaju Opći izbori, analitičari IFIMES-a očekuju demagoške i predizborne poruke u borbi protiv kriminala i korupcije. Ukoliko se borba protiv kriminala i korupcije bude svela na predstavu pred javnošću ili, što je opasnije, na politička hapšenja, situacija u Bosni i Hercegovini će biti još dramatičnija, pravosudne i policijsko-sigurnosne institucije će biti kompromitirane i devalvirane, a povjerenje će u iste još više pasti.
Posljedica će biti činjenica da Bosna i Hercegovina ostaje još dublje u kriminalu i korupciji. Pogotovo zbog zastoja Bosne i Hercegovine na evropskom putu, tako da institucije EU neće imati snage da snažnije interveniraju i nametnu svoj utjecaj kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj, pa i Srbiji.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije ključno jačanje državnih institucija Bosne i Hercegovine, kao i osiguranje visokog stepena njihove neovisnosti i zaštićenosti od političkih utjecaja, posebno Tužilaštva BiH i na nižim razinama. Jer bez tih temeljnih vrijednosti u Bosni i Hercegovini neće biti pravne države. Međunarodna zajednica, a prije svega institucije EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) svoj fokus bi morale usmjeriti upravo u tom pravcu.
Ljubljana, 27. decembar/prosinac 2013



Ostali prilozi:
» IZ HUMUSA NARODNE KULTURE LIJEČENJA
Dr. sc. Ibrahim Kajan | 22. September 2017 21:54
» BOŠNJAČKO SLOVO O RASTKU NEMANJI
Fikret Hafizović | 17. September 2017 00:47
» DA LI NAM ALEKSANDRE, DONOSIŠ NADU U BOLJU BUDUĆNOST?
Mr. Milan Jovičić | 07. September 2017 01:31
» KOD MOĆNIH PAZARKI PUNA KUĆA POMOTERKI
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 05. September 2017 20:54
» IGRAJTE FER PLAY!
Dr. Mersim Ziljkić | 03. September 2017 02:15
» RIJEČ O MORALIZMU ILI BIGOTIZMU ESADA DURAKOVIĆA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. August 2017 13:15
» ZAR I TI SINE BRUTE?
Mr. Milan Jovičić | 29. August 2017 21:37
» VUK U JAGNJEĆOJ KOŽI
Fuad Đidić | 29. August 2017 15:16
» MNOGI GAFOVI RUSKOG AMBASADORA, TOVARIŠČA IVANCOVA
Mr. Milan Jovičić | 26. August 2017 15:31
» PROĐOH BOSNOM KROZ GRADOVE
Haris Hojkurić | 25. August 2017 20:30
» BRAVO, INZKO! SHAME ON, KURZ!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 25. August 2017 14:22
» LJUBIĆ KAO CEZAR U RIMU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 22. August 2017 21:07
» HADŽIJINE RUKE PUNE ZNANJA
Said Šteta | 22. August 2017 16:29
» GUSLARSKO-ORGULJAŠKE NOTE
Mr. Milan Jovičić | 19. August 2017 14:42
» PAŽNJA! PAŽNJA! SVIJETOM KRUŽI ZLO!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 17. August 2017 21:26
» KRVAVA RATNOHUŠKAČKA PERA
Almir Muratović | 29. July 2017 13:33
Ostali prilozi istog autora:
» ZAVRŠNA FAZA GENOCIDA?
12. May 2015 02:45