U nastavku suđenja zločincu Ratku Mladiću, bivši komandant UNPROFOR-a Rupert Smith posvjedočio je da je Mladića sredinom jula 1995, poslije pada Srebrenice, upozorio na zločine nad Bošnjacima i zatražio pristup zarobljenicima, ali da je on to odbio.

Mladić, tadašnji komandant Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za genocid nad više od 7.000 muslimanskih muškaraca iz Srebrenice, kao i za progon hiljada žena, djece i staraca.

Opisujući susret 15. avgusta 1995. u Dobanovcima kod Beograda, general Smith je rekao da je Mladiću skrenuo pažnju na tada još neprovjerene informacije da VRS ubija srebreničke muslimane.

Kao dokaz za to, tužilac Dermot Groome u sudnici je prikazao Mladićeve bilješke sa sastanka, prenijevši Smithove riječi da u vezi sa “tretmanom zarobljenika u Srebrenici” – “ima glasina o zločinima, masakru i silovanjima”.

Smith je izjavio da je od Mladića zatim tražio da omogući da zarobljenicima pristupe Crveni krst i UNHCR.

“Tada smo još uvijek tragali za više od 2.000 zarobljenih. Koliko više, nismo znali”, kazao je svjedok, napomenuvši da u tom trenutku “niko nije bio svjestan šta se događa”.

Mladić je, po njegovim riječima, pristao da do 18. jula 1995. omogući pristup zarobljenicima, uz izgovor da prije toga ne bi bilo bezbjedno. Uprkos ponovljenom Mladićevom obećanju 19. jula, kako je naveo Smith, pristup nije omogućen.

Prema optužnici protiv Mladića i ranijim presudama Tribunala u Haagu, veći dio masovnih ubistava zarobljenika bio je počinjen od 13. do 17. jula.

Smith je izrazio uvjerenje da je Mladić “lično bio uključen u srebreničku operaciju”.

“Na televiziji sam ga vidio na ulicama Srebrenice”, rekao je svjedok i dodao da je optuženi imao komandu i kontrolu nad VRS i kada je 15. jula 1995. bio u Beogradu.

Britanski general izjavio je i da nije bio iznenađen “etničkim čišćenjem” Srebrenice, budući da je bio obaviješten o takvoj praksi VRS tokom rata u BiH.

Smith je kazao i da je Mladića krajem maja 1995. upozorio da je uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce i njihovo korišćenje kao živi štit od vazdušnih napada NATO-a protivno Ženevskim konvencijama.

“Nije mu bilo pravo što sam mu to rekao, ali je poruku vjerovatno shvatio. Moj utisak je, međutim, bio da mu to nije bilo važno”, kazao je Smith.

Optužnica Mladića tereti i za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce poslije vazdušnih udara NATO-a na položaje i objekte VRS 1995. godine.

Po Smithu, Mladić je te udare “sam izazvao” time što je sa kontrolnih punktova UN preuzeo tešku artiljeriju i upotrijebio je na sarajevskom ratištu, kršeći potpisane sporazume.

Vazdušnim napadima Smith je u proljeće 1995. zaprijetio Mladiću i zbog pojačanih napada na tri muslimanske enklave u istočnoj Bosni i Sarajevo. Kako je rekao, Mladić je uzvratio prijetnjom da će “Engleze izvesti iz Goražda i jednom po jednom im odsjeći glave i to staviti na CNN”.

Odgovarajući na pitanje o eksploziji koja se 28. avgusta 1995. desila ispred sarajevske pijace Markale, general Smith je izjavio da nijedan od audio i vizuelnih radara UNPROFOR-a toga dana nije registrovao ispaljivanje granate iz blizine gradskog jezgra.

“To nas je navelo na zaključak da je granata ispaljena van njihovog dometa”, posvjedočio je on.

Na osnovu istrage UNPROFOR-a, general Smith je zaključio da je granata koja je ispred Markala ubila 43 osobe, a ranila 75 građana, doletjela sa položaja VRS.

Smith je naznačio i da Mladić nije negirao da kontroliše snajperska dejstva na Sarajevo, kada mu je on u aprilu 1995. uložio protest zbog povećanog broja snajperskih napada.

Danas započeto unakrsno ispitivanje Smitha, Mladićev branilac Dragan Ivetić nastaviće sutra.