Fuad ŠIŠIĆ: U zemljama koje nemaju jaku tradiciju demokratske vladavine većine, uvođenje slobodnih izbora rijetko je dovoljno da se ostvari prijelaz s diktature u demokratiju, sve dok se ne ostvari i šira promjena političke kulture i postupna izgradnja ustanova demokratske vlasti. To je proces kojem treba vremena, i to je jasno. Ali prekidati taj proces je pogubno. Šta možemo očekivati od vlasti u BiH, ako se glavni politički faktori demokratskih izbora ovako ponašaju – možemo očekivati odlaganje izbora 2014. godine. Zlatko Lagumdžija (vječni vođa SDP-a), Milorad Dodik, Dragan Čović, novopridošli Fahrudin Radončić, sa opozicijom kao što je Sulejman Tihić će lahko odgoditi izbore. Ukidanjem prava da ljudi mogu birati, ukida se sloboda.

Predsjedništvo SDA na danas održanoj sjednici odlučilo je da zakaže Konvenciju Stranke za 09. februar 2013. godine radi izbora rukovodstva Stranke na mandatni period od dvije (2) godine, a najkasnije do 26. maja 2015. godine, kada će biti održan 6. kongres SDA.
Predlaže se Glavnom odboru da utvrdi prijedlog jedinstvene liste kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika Stranke – Sulejmana Tihića i Bakira Izetbegovića.
Na Konvenciji će biti izabrano i osam potpredsjednika.
Rekonstrukcija izvršnih organa za općinske organizacije bit će izvršena najkasnije do 09. marta, a za kantonalne i regionalne organizacije do 31. marta 2013. godine. Prethodno je objavljeno 16. januara 2013. godine na sda.ba .

U Statutu SDA BiH piše:

Član 29.
Kada iz bilo kojih razloga a naročito zbog ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili drugih vanrednih prilika nije moguće održati redovni Kongres Stranke, saziva se Konvencija Stranke. Konvenciju Stranke čine: predsjednik Stranke, članovi Glavnog odbora i Predsjedništva Stranke, članovi Suda časti i Nadzornog odbora, članovi Predsjedništva Asocijacije mladih, članice Predsjedništva Asocijacije žena, predsjednici općinskih, gradskih, regionalnih i kantonalnihorganizacija Stranke i poslanici SDA u zakonodavnim organima države Bosne i Hercegovine ientiteta.

Član 30.
Konvenciju saziva predsjednik u skladu sa članom 29. stav 2. Statuta Stranke ili Glavni odbor.
Konvencija ima sva ovlaštenja Kongresa, kao i druga ovlaštenja utvrđena ovim Statutom.
Ukoliko se prije isteka roka od dvije godine od dana održavanja Konvencije steknu uvjeti za
održavanje Kongresa Stranke, Glavni odbor može odlučiti da se sazove redovni Kongres i potvrde odluke Konvencije. U protivnom mandat organa izabranih na Konvenciji traje četiri godine i smatra se redovnim mandatom u Stranci.

DOGOVOR (Karikatura: Šukrija Meholjić)

Predsjednik SDA Sulejman Tihić, zajedno sa Predsjedništvom SDA, ima najveću odgovornost da poštuje Statut SDA, a ne da isti pogrešno intepretiraju. Dovoljno je obratiti pažnju na boldirane riječi: Kada iz bilo kojih razloga ...nije moguće održati redovni Kongres Stranke... , i nedvosmisleno zaključiti da je odgađanje Kongresa moguće samo kada je nemoguće održati Kongres.

Pozivam Predsjednika Tihića i Predsjedništvo SDA neka objasne članovima SDA i javnosti zbog čega je nemoguće održati Kongres SDA?
Argumentacija koja se u posljednje vrijeme mogla čuti je mnogo bliža kontraargumentima. Popis stanovništva, rješavanje statusa grada Mostara, ustavne promjene, složena politička situacija u BiH, poređenje kako je to nečujno uradio SDP,... liči na otužno jadikovanje sopstvene nemoći, te želje i nade da će se stvari popraviti ako se dobije više vremena. Čak se isticala potreba da glavna politička aktivnost SDA u 2013. godini treba biti popis stanovništva, i briga kako će se u vezi sa popisom izjasniti Bošnjaci. Naravno da nacionalno izjašnjavanje stanovništva ne treba da bude nikakva stranačka aktivnost, makar se radilo i o SDA. To treba biti aktivnost civilnog sektora, nevladinih organizacija, u kojoj će aktivisti i članovi SDA ali i drugih stranaka, kao i građani koji nisu stranački opredjeljeni dati veliki doprinos. Glavna politička aktivnost SDA u 2013. godini treba da bude Kongres, jer svi drugi razlozi koji su izneseni mogu se svesti pod složenu i tešku situaciju u BiH, a to su argumenti za vanredan Kongres, a ne za odlaganje redovnog Kongresa.

Kompromis, riječ koju je moj Predsjednik Tihić možda više od svih drugih poljednjih godina koristio, često s pravom, doveo je sebe i Predsjedništvo SDA na novu raskrsnicu na kojoj se više ne postavlja pitanje hoće li SDA ići (ostati) ulijevo, u centru ili udesno nego hoće li uopće ići naprijed ili će krenuti nazad.

Kompromisi se mogu i trebaju praviti u kretanju naprijed, u tom rasporedu političkih ciljeva, političkih snaga u BiH, i raspoloženju biračkog tijela ali se kompromisi u vezi sa temeljnim principima demokratije ne bi trebali praviti. Ja razumijem strah Tihića i Izetbegovića u vezi sa mogućim konflktima, u vezi sa različitim personalnim ambicijama, u slučaju održavanja Kongresa. Ali upravljati konfliktima je rukovodno (lidersko) umijeće kako bi se kreirala sinergija za nove usjehe. Izbjegavati konflikt takve vrste je pokazivanje straha i nemoći, ali i sopstvene odgovornosti u pogledu aktuelnog vođenja Stranke, ako se stvarno o tome radi.

KO JE JAMIO, JAMIO JE: Podjela SDA kolača

Danas čitam knjigu Propaganda i javno mnijenje, u kojoj Noam Chomsky kaže:
Standardna tehnika formiranja ubjeđenja zasniva se na tome da učiniš nešto što je u tvom ličnom interesu, a zatim da napraviš određene okvire unutar kojih će to izgledati ispravno.

Stoga mi je teško, veoma teško, kao članu SDA reagovati na ovakvu pojavu, posebno ako takvo što prihvati Konvencija SDA.

Svi delegati Konvencije SDA navedeni u članu 30. Statuta SDA imaju ograničen mandat. Većini njih taj mandat u ova četiri mjeseca ističe (osim zastupnika u državnim strukturama vlasti), i oni nemaju mandat da drugima produžuju mandat na temelju toga što im predlažu i produženje sopstvenih mandata oni čiji je mandat istekao. Ne bar što se mene tiče tamo gdje sam imao priliku glasati, iz prostog razloga što se za takvo nešto nisu stekli statutarni uslovi.

U zemljama koje nemaju jaku tradiciju demokratske vladavine većine, uvođenje slobodnih izbora rijetko je dovoljno da se ostvari prijelaz s diktature u demokratiju, sve dok se ne ostvari i šira promjena političke kulture i postupna izgradnja ustanova demokratske vlasti. To je proces kojem treba vremena, i to je jasno. Ali prekidati taj proces je pogubno. Šta možemo očekivati od vlasti u BiH, ako se glavni politički faktori demokratskih izbora ovako ponašaju – možemo očekivati odlaganje izbora 2014. godine. Zlatko Lagumdžija (vječni vođa SDP-a), Milorad Dodik, Dragan Čović, novopridošli Fahrudin Radončić, sa opozicijom kao što je Sulejman Tihić će lahko odgoditi izbore.
Ukidanjem prava da ljudi mogu birati, ukida se sloboda.