Kliknite na sliku za uvećati Ministar Bajrami na tribini minhenskom "Saburu" Aranut i Čekić sa džematlijama Hor džemata "Sabur"

U sklopu obilježavanja hidžretske godine u džematu Sabur specijalni gost predavač je bio g. Ćerim Bajrami, zamjenik ministra u Ministrstvu dijaspore u Vladi Republike Kosovo, ujedno dugogodišnji bošnjački aktivista iz Prizrena, koji je držao predavanje na temu „Bošnjaci na Kosovu; stanje i perspektive“. Posjeta u Centru i odziv na predavanje je bilo na nivou i sa izuzetnom pažnjom je slušano. Svi prisutni su dosta toga naučili o stanju Bošnjaka na Kosovu i Makedoniji o kojima nisu baš puno znali. Uz tribinu održan je i program vjerskog sadržaja i druženje uz zajedničku večeru, kahvu i razgovor. Dugogodišnji predsjednik džemata Sabur h. Dževad Čekić je za Bošnjaci.net o ovoj aktivnosti izjavio: „Veoma mi je drago da je došlo do ovakvog susreta i zaista smo svi mogli dosta toga da naučimo općenito o stanju Bošnjaka na Kosovu. Mene se posebno bolno dojmilo što Bošnjaci na Kosvu nailaze na velike poteškoće kada je riječ o ostavrenju njihovih prava u komunikacijama s matičnom zemljom BiH. Nama je je teško shvatiti kako se odgovorni ljudi iz BH političke scene ne mogu malo više osvrnuti na Bošnjake na Kosovu i šta reći ako je nekom Bošnjaku trenutno iz Kosova lakše dobiti ulaznu vizu za Kanadu nego za Bosnu i Hercegovinu. To mi ne možemo shvatiti. Primjere koje je zamjenik ministra Bajrami naveo su žalosni i jadni. Mislim da nam je potrebno više ovakvih druženja i informisanja. Mi jedino što možemo poručiti našim Bošnjacima na Kosovu jeste da se i mi ne slažemo s politikom naših političara spram našeg naroda na Kosovu. Jedna svijetla tačka je angažman reisu-l-uleme dr. Mustaf ef. Cerića, što smo mogli razumjeti iz izlaganja g. Bajramija“, zaključio je Čekić.
U nastavku objavljujemo integralni dio teksta predavanja s tribine u Bošnjačkom centru u Minhenu.

Zamjenik ministra Bajrami je na početku svog obraćanja iskazao zahvalnost na pozivu rukovodstvu Centra; zahvalnost imamu dr. Fikretu Arnautu; pohvala minulim aktivnostima Centra u Minhenu; Čestitka Nove Hidžretske 1434. hodine; čestitka izbora novog reisa IZ BiH, Huseina ef. Kavazovića…
Slijedi obraćanje:

Donosimo glavne teze iz predavanja:

BOŠNJACI NA KOSOVU - STANJE I PERSPEKTIVA

I. Opšti kratki uvod o Bošnjacima (i bošnjaštvu):

- Bošnjaci su svi oni koji sami sebe tako deklarišu!
- Pripadnici boššnjačkog naroda i nacije nisu samo Bošnjaci iz Bosne.

Ko su Bošnjaci na Kosovu?
- Prvu grupaciju čine Bošnjaci torberške provenijencije. (Torbeš je, zapravo, jedno od imena za Bogumile. Torbeša ima nešto manje na Kosovu : u Župi, Podgori i Gori, u prizrenskoj i dragaškoj opštini na jugu Kosova, dok veliki broj njih živi u Makedoniji, gdje im je, nažalost, prekinut kontinuitet nacionalnog deklarisanja iz SFRJ, koji je bio isti sa svim Bošnjacima, tada nacionalno Muslimanima.)

- Drugu grupu Bošnjaka na Kosovu čine Bošnjaci Sandžačke provenijencije. (Oni koji su u minulim vjekovima i decenijama doseljeni na Kosovu - u pećkoj, istočkoj i prištinskoj opštini, a jedan dio njih je autohton u mitrovačkoj opštini.)

- Koliko sada ima Bošnjaka Kosova i gdje žive? (Oko 28. hiljada, po popisu iz aprila 2011., dok se za bosanski jezik kao maternji na Kosovu izjasnilo još dvije hiljade njih više).

- Koliko ima Bošnjaka porijeklom s Kosova u dijaspori i gaje ? (Najmanje još koliko i na Kosovu, oni su rasuti u svim zemljama Zapada, najviše u Švicarskoj i Njemačkoj. Dijaspora, pa samim rim i ova bošnjačka populacija nije obuhvaćena minulim popisom stanovništva.)

Ćerim Bajrami, zamjenik ministra u Ministarstvu dijaspore u Vladi Republike Kosovo

Otkud Bošnjaci na Kosovu?
- Spomenutim slobodnim samoizjašnjavanjem naroda na popisu.
- Po osnovu ranije nacionalno deklarisanih Muslimana sa popisa stanovništva iz SFRJ.
- Po osnovu pravnog i političkog naslijeđa iz SFRJ.
- Nažalost, učinjena je podjela na Bošnjake i Gorance, ranije jednistvenog nacionanog korpusa.
(Ova podjela ima glavni uzrok u djelovanju sa strane, najviše iz Srbije, koja je 20 godina unazad sprovodila propagandu i plačala one koji su na terenu radili na ovu podjelu, odnosno zadržavanje dijela naroda u Gori u srpsko govorno područje, pogotovo u školskom sistemu koji još još funkcioniše po paralelnom sistemu, iako se zna se da su svi ti ljudi odranije bili nacionalno izjašnjeni kao Muslimani. Ove državne intervencije nisu karakteristične samo za srbijanske režime, poslije agresije na BiH, već je nešto slično (u)rađeno i u Crnoj Gori - podjela na Bošnjake i Muslimane, i u Makedoniji - gdje su tamošnjim režimskim suptilnim akcijama odvojeni makedonski Torbeši od naslijeđa bošnjačkog deklarisanja.

Sadašnji politički i pravni položaj Bošnjaka na Kosovu:
- Ustavni i zakonski položaj. (Bošnjaci su priznata nacionalna zajednica, a bosanski jezik je po Ustavu R. Kosova - jedan od dodatna tri jezika predviđen za upotrebu, pored dva zvanična - albanskog i srpskog. Takođe, postoji ustavna garancija za tri bošnjačka rezervisana mjesta u Parlamentu Kosova, dok je u desetogodišnjoj praksi da bošnjačke pol. koalicije i stranke dobijaju i nekoliko mjesta zamjenika ministara u Vladi.
- Imamo pravo na upotrebu bosanskog jezika u školovanju (osnovno, srednje, i par smjerova na dva fakulteta javnih univerziteta), kao i u informisanju i službenoj komunikaciji.
Vjerski život Bošnjaka Kosova:
- Po dostupnim podacima, vjerski život se odvija u 50-tak džamija. U blizini džamijskih zgrada u nekim selima postoje i još oko 20-tak mektebskih objekata, u kojima se izvodi vjeronauka po različitom intenzitetu brojnog stanja polaznika. Dakle, svako naselje ima džamiju, dok je i u gradu Prizrenu u par džamija jezik hutbe i dersova - bosanski.

Odnosi s Albancima - uopšte
Odnosi Bošnjaka Kosova s Bosnom i Hecegovinom:
- Aktuelni problem broj jedan u ovim odnosima je nepriznanje Republike Kosova od države BiH, zbog smetnji od strane tamošnjih srpskih predstavnika, niti priznanje kosovskih putnih isprava, te, samim tim, onemogućavanja slobode putovanja Kosovara, ali bilo kakve institucionalne bošnjačke saradnje, koja je nužna u mnogim oblastrima, poput recimo studiranja Bošnjaka s Kosova u BiH.
Što se odnosa s Albancima tiče;
Bošnjacima na Balkanu jedini iskreni prijatelji mogu biti Albanci, jer s njima nemaju nikakve nit historijske, niti teritorijalne, ili neke druge veče sporove.

Odnosi Bošnjaka Kosova sa Bošnjacima Sandžaka, C.G., Makedonije i Albanije
(Nužna je međusobna saradnja i povezivanje, pogotovo u kontekstu nemogućnosti institucionalne saradnje sa BiH.)

STANJE U DIJASPORI
- Rasposrtanjenost (Bošnjaka Kosova, kao i Bošnjaaka uopšte, ima skoro u svim zemljama Zapadne Evrope, Amerike i Australije.

- Udruženja i Džemati Bošnjaka Kosova u dijaspori ?
Nije prisutna neka masovnost u zasebnom udruživanju, jer je dobar broj Bošnjaka s Kosova u dijaspori učlanjen u udruženja i džemate Bošnjaka iz BiH ili iz Sandžaka, dok je jedna broj njih i u albanskim udruženjima porijeklom s Kosova.

- Stanje u dopunskoj nastavi na bosanskom jeziku u dijaspori?
(Potrebno je mnogo više napora i koordiniranog rada udruženja u dijaspori i institucija iz zemalja porijekla emigracije na promovisanju potrebe kod Bošnjaka /isto važi i za Albance/ za ovom nastavom među mladim naraštajem. Takodje je u ovom pravcu potrebna saradnja sa državama Balkana, koje su dobronamjerne u vezi pomoći Bošnjacima u dopunskoj nastavi na bosanskom jeziku. Inače je ovo pitanje jedan od najbitnijih prioriteta i našeg Ministarstva dijaspore Vlade R. Kosova, zato što je dopunska nastava na maternjim jezicima potvrđena kao najjači faktor koji utiče na očuvanju identiteta naših mladih naraštaja u dijaspori.)

- Povezanost dijaspore sa zavičajem? (Povezanost je dobra, bilo bi potrebno da bude još jača i organiziranija, pogotovo nam je jačanje tih veza potrebno na insitucionalnom planu.

- Povezanost bošnjačke dijaspore međusobno;

(Koliko smo informisani ona je solidna, pa apalujemo da bude još više koordinacije među vama u dijaspori, uz poštivanje svačijeg mišljenja i doprinosa ka zajedničkim ciljevima...

PERSPEKTIVA :
- Budućnost Bošnjaka je povezana sa busučnošću svih na Kosovu, zasebno s Albancima.
- Iseljavanje je najveća opasnost za opstanak Bošnjaka Kosova.
- Budućnost i napredak Bošnjaka Kosova ima potrebu za uspostavljanjem uskih veza sa Bošnjacima u BiH jer je ona duhovna, obrazovna i kulturna matica svih Bošnjaka, bez obzira na njenu ustavnu nedefinisanost u ovom smislu.

- Budućnost Bošnjaka i svih Kosovara kao i svih naroda na Balkanu je u nastavku, odnosno intenziviranju EU integracija i svih ostalih država Zapadnog Balkana.

Na kraju mi ostaje da izrazim zahvalnost svim prisutnima na pažnji, uz moje kratko podsjećanje na osobne lijepe uspomene i moj mali doprinos bošnjačkim i muslimanskim aktivnostima u Minhenu, ovdje u Njemačkoj, tokom 1992. godine.

Ćerim Bajrami, aktuelni zamjenik ministra u Ministarstvu dijaspore Vlade Republike Kosova. Predavanje je održano u Bošnjačkom centru u Minhenu, 17. 11. 2012.