Autor: AA

Nakon dvije decenije dr. Mustafe ef. Cerića, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 23. septembra, dobit će novog reisu-l-ulemu. Zajednicu će poslije narednog vikenda voditi aktuelni tuzlanski muftija Husein ef. Kvazović, travnički muftija Nusret ef. Abdibegović ili sarajevski muftija Husein ef. Smajić.

Ma ko bude izabran za novog duhovnog poglavara Bošnjaka, bit će to historijski događaj, jer će Bošnjaci dobiti prvog reisu-l-ulemu u slobodnoj Bosni i Hercegovini, budući je aktuelni reis Cerić na tu funkciju izabran tokom agresije 1993. godine.

Prema odluci sa zasjedanja Komisije za provođenje izbora za reisu-l-ulemu i Ustavne komisije Sabora IZBiH, na sjednici izbornog tijela 23. septembra prisustvovat će tačno 374 članova.

Izborno tijelo čine sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa.

Primopredaja dužnosti između ranijeg poglavara IZBiH reisa Cerića i novog reisu-l-uleme, kako je planirano, održat će se 19. novembra ove godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Travnički muftija Nusret ef. Abdibegović izjavio je za agenciju Anadolija da se nada kako će izborno tijelo 23. septembra pokazati i ozbiljnost i odgovornost, te da će "u ispravnom stavu odabrati najboljeg kandidata za reisu-l-ulemu".

"Nadam se da će to biti još jedan iskorak ka snaženju i jedinstvu Islamske zajednice i da će svako od nas kandidata koji bude izabran znati opravdati povjerenje. Ako Allah dž. š. mene počasti funkcijom reisu-l-uleme, ja se nadam da ću znati odgovoriti svim izazovima i obavezama koji su pred nama. Naglašavam, nadam se da će Islamska zajednica poslije 23. septembra biti još snažnija jer ima dovoljno snažnih i odgovornih ljudi unutar nje. On će znati voditi Zajednicu kao progresu i njenom razvoju", rekao je muftija Abdibegović.

Sarajevski muftija Husein ef. Smajić vjeruje da će Islamska zajednica nakon izbora novog reisu-l-uleme biti unaprijeđena.

"Bez obzira ko od nas trojice muftija bude izabran od strane izbornog tijela, vjerujem da će biti potvrđen kontinuitet Islamske zajednice. Garancija tome su trojica ljudi koji su prošli u kandidaturama za reisu-l-ulemu. Mi sa svojim iskustvom i dosadašnjim radom, rezultatima rada, a bili smo i imami i glavni imami, garantiramo da će Islamska zajednica nastaviti sa svojim uspješnim radom. Naravno, i sa nekim osvježenjima. Vjerujem da će poslije izbora mnoge stvari biti unaprijeđene. Uz jedno staro iskustvo i nove ideje, Islamska zajednica će biti krenuti naprijed", istakao je muftija Smajić za AA.

Tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović, koji je imao najviše kandidatura za reisu-l-ulemu, nije želio davati izjave za medije uoči zajsedanja izbornog tijela.

Zamjenik predsjednika Sabora IZBiH Edhem Bičakčić očekuje da nasljednik reisa Cerića nastavi njegovu politiku vođenja Zajednice.

"Bez obzira kod bude pobjednik, bit će to jedan kontinuitet, s osebujnim pečatom koji će svaki pojedinac unijeti u tu funkciju. Doći će do daljeg razvoja institucija IZBiH. Ima još dosta posla da se uradi. U ponuđenim planovima svetrojice kandidata ima dobrih naznaka da bi to moglo biti učinjeno. Mislim da će na tom planu doći do mirne tranzicije i daljnjeg uspješnog razvoja Zajednice. IZBiH je u ovih 20 godina postavila dobar kurs i trasu. Vjerujem da će se to dalje nastaviti. Posebno je to značajno učiniti na svim prostorima gdje žive Bošnjaci, od Srbije i Crne Gore do Kosova i Makedonije", izjavio je Bičakčić za agenciju Anadolija, smatrajući da se i obrazovni sistem u kojem participira IZBiH mora unaprijediti i osuvremeniti.

Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić je 13 poglavar Islamske zajednice u BiH. Islamska zajednica uspostavljena je u teškim vremenima za Bošnjake poslije Berlinskog kongresa 1878. godine. Pod pritiskom okupacione vlasti Austro-Ugarske monarhije prekinute su veze Bošnjaka sa Šejhu-l-islamom u Istanbulu, iako je na Berlinskom kongresu bilo dogovoreno suprotno.

Tako se nametnula potreba formiranja autonomne nacionalne Islamske zajednice u BiH.

Prvi reisu-l-ulema izabran je na dužnost prije tačno 130 godina, 1882. godine. Bio je to Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović i tu dužnost je obavljao do 1893. godine. Naslijedio ga je Mehmed Teufik ef. Azabagić, koji je vodio zajednicu do 1909. godine.

Na vrhuncu borbe za vjersko-prosvjetnu automomiju Bošnjaka, koja je započela u Mostaru, dvije godine je na dužnosti reisu-l-uleme bio Hafiz Sulejman ef. Šarac rodom iz Stoca. Uglednog alima, kojeg je izabrao bošnjački narod, austrougarske vlasti su se bojale, pa je 1912. godine od njega iznuđena ostavka.

Čuveni reisu-l-ulema Mehmed Džemaludin ef. Čaušević na tu dužnost je stupio 1913. godine i na njoj bio sve do 1930. godine.

Njegov mandat je obilježila hrabra borba za ravnopravnost Bošnjaka i islama s ostalim narodima i vjerama unutar, najprije, Austro-Ugarske monarhije, a kasnije i nove države, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Period je to tokom kojeg su Bošnjaci proganjani i kada su izvršeni brojni zločini nad muslimanskim stanovništvom diljem tadašnje države. Čaušević se snažno suprotstavio pritiscima iz Beograda da bude ukinuta vjersko-prosvjetna autonomija muslimana. Na koncu, pod pritiscima je morao otići u mirovinu.

Na dužnosti reisu-l-uleme još su bili hafiz Ibrahim ef. Maglajlić (1930.-1936), Fehim ef. Spaho (1938-1942.), Salih Safvet Bašić (1942 - 1947.),Ibrahim ef. Fejić (1947-1957.), Sulejman ef. Kemura (1957-1975.), Naim ef. Hadžiabdić, hafiz Husein ef. Mujić, Jakub ef. Selimoski (1991-1993), te reis dr. Mustafa ef. Cerić (1993.-2012.).