USTAVNI SUD IZ U BIH, JEDNOGLASNO ODBIO ŽALBU DR. HFZ. HALILA MEHTIĆA MINA - Srajaveo, 20. septembar 2012: Ustavni sud Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održao je danas u Sarajevu 18. redovnu sjednicu. Sjednicom je predsjedavao Osman Kozlić, predsjednik Ustavnog suda, dok su sjednici prisustvovali Mujo Sušić, zamjenik predsjednika Suda, Enes Ljevaković, sudija, Jusuf Šeta, sudija i Adnan Omanović, sudija. Ustavni sud je vodio raspravu po zahtjevu dr. hafiza Halila Mehtića iz Zenice vezano za njegovu žalbu na proceduru evidentiranja i utvrđivanja kandidata za izbor reisu-l-uleme za mandatni period od 2012. do 2019. godine. Nakon rasprave Ustavni sud je jednoglasno odbio žalbu dr. hfz. Halila Mehtića.

Dr hfz Mehtić traži pravdu preko Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Načelo javnosti je prekršeno i činjenicom da sabornici i muslimani uopće u Bosni i Hercegovini i dijaspori nisu bili upoznati sa biografijama kandidata, nego se tome pristupilo tek nakon mog nezakonitog izbacivanja iz daljeg izbora. Pitanje „javnosti rada“ za institucije IZ BiH uvijek je bilo neartikulirano u odnosu na postavljeni „zahtjev vremena“ – koji uzima u obzir standarde „transparentnosti rada“, „slobode javne riječi“, uvažavanje i artikuliranja djelovanja institucija IZ BiH u skladu sa promjenama u radu institucija koje je uzrokovano razvojem medija i informatične kulture i znanja.

Uzimajući u obzir nadležnost Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kao najvišeg tijela za kontrolu ustavnosti u radu organa i ustanova Islamske zajednice (u daljem tekstu: IZ), koji u skladu sa Ustavom IZ, između ostalog ima nadležnost da ocjenjuje ustavnost normativnih akata IZ, vrši nadzor i rješava izborne sporove, odlučuje o žalbama pripadnika IZ o povredi njihovih prava garantovanih Ustavom i koji donosi obavezujuće odluke, a polazeći od činjenice grubog i tendencioznog kršenja Ustava i ustaljene procedure evidentiranja, utvrđivanja kandidata i izbora reisu-l-uleme, u ime Allaha Milostivog Samilosnog, ja doc. dr hfz. Halil Mehtić, dana 16.09.2012. godine, i z j a v lj u j e m


Ž A L B U
na proceduru evidentiranja i utvrđivanja kandidata za izbor
reisu-l-uleme za mandatni period 2012.-2019.
zbog:

- Pogrešne primjene materijalnog prava i
- Kršenja pravila postupka.

Naime, pogrešna primjena materijalnog prava ogleda se u samom kršenju Ustava kao najvišeg normativno-pravnog akta IZ koji u odredbama člana 4. propisuje da se ustrojstvo organa i ustanova IZ u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) i njene djelatnosti temelje na Kur'ani Kerimu i Sunnetu Muhammeda alejhi-s-selam, Islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena.
Obzirom na navedene odredbe Ustava IZ jasno je da se dosadašnja procedura, u kojoj se protivustavno mijenjaju propisi, sa retroaktivnom primjenom, u kojoj se „ paketu“ glasa za tri kandidata, a ne za svakog pojedinačno, u kojoj Sabor IZ bira kandidate, a ne utvrđuje, u kojoj sabornici prethodno nisu upoznati sa biografijama kandidata - odvija protivno Islamskoj tradiciji, Kur'ani Kerimu i Sunnetu Muhammeda alejhi-s-selam. Posebno zahtjevi vremena upućuju na demokratičnost u izboru, poštujući principe ustavnosti i zakonitosti, aktivnu i pasivnu legitimaciju, principe jedan čovjek - jedan glas, univerzalni princip pravne sigurnosti itd. U tom smislu, polazeći od ustavnog načela IZ – obaveze poštivanja „zahtjeva vremena“ podrazumijeva i poštivanje vrijednosti poštivanja demokratskih institucija – koje su u europskoj/zapadnoj demokratskoj tradiciji utemeljene na poštivanju procedura. Za Sabor IZ BiH, ustavno načelo/izvor „zahtjeva vremena“ podrazumijeva poštivanje vrijednosti i/ili obaveze uspostave demokratskih institucija. Uspostava demokratkih institucija utemeljena je i na dejtonskom Ustavu Bosne i hercegovine, kao i međunarodnom pravu, te primjenjivim zakonima u državi Bosni i Hercegovini.

U odredbama člana 16. Ustava propisano je da djelatnosti u IZ podliježu načelima zakonitosti, javnosti i odgovornosti. Sva ova načela su u dosadašnjoj proceduri prekršena, obzirom da je Pravilnik o izboru reisu-l-uleme i zamjenika reisu-l-uleme (u daljem tekstu: Pravilnik o izboru) nezakonito promijenjen Odlukom kao nižim pravnim aktom, koji nije javno obznanjen prije njegove primjene i koji je nezakonito uveden u retroaktivnu primjenu. U pravnoj državi ovakvim postupcima vlasti stvara se pravna nesigurnost. Načelo javnosti je prekršeno i činjenicom da sabornici i muslimani uopće u Bosni i Hercegovini i dijaspori nisu bili upoznati sa biografijama kandidata, nego se tome pristupilo tek nakon mog nezakonitog izbacivanja iz daljeg izbora. Pitanje „javnosti rada“ za institucije IZ BiH uvijek je bilo neartikulirano u odnosu na postavljeni „zahtjev vremena“ – koji uzima u obzir standarde „transparentnosti rada“, „slobode javne riječi“, uvažavanje i artikuliranja djelovanja institucija IZ BiH u skladu sa promjenama u radu institucija koje je uzrokovano razvojem medija i informatične kulture i znanja. Naime, Pravilnik o izboru je izmijenjen Odlukom, što je normativno-pravno nezakonito, obzirom da se propis mijenja na isti način i po istoj proceduri kako je i donesen, te zbog pravne snage propis kojim se mijenja i dopunjuje jedan propis nosi isti naziv kao i taj propis koji se mijenja. Barem u državi utemeljenoj na vladavini prava, zakoni se mijenjaju i dopunjuju (u istoj proceduri u kojoj su donešeni) zakonima o izmjenama i dopunama zakona, pravilnici se mijenjaju i dopunjuju pravilnicima o izmjenama i dopunama pravilnika, a nikako nije moguće pravilnikom mijenjati i dopunjavati zakon, odlukom mijenjati i dopunjavati pravilnik i tome slično. Navedeno potvrđuju i Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u Bosni i Hercegovini, koja su izrađena po uzoru na sve razvijene pravne sisteme i na višestoljetnu pravnu praksu. Nadalje, propis mora prethodno biti usvojen pa tek onda primijenjen, procedure započete po jednom propisu imaju se provesti po njemu do kraja, a eventualne izmjene i dopune važe za ubuduće: nikako u toku procedure, a posebno nikako retroaktivno, kako je to nezakonito učinjeno predmetnom odlukom u kojoj ne postoji vacatio legis. Navedeno ponašanje je suprotno Ustavu IZ.

Navedenim postupanjem grubo je prekršeno i moje demokratsko pravo kao pripadnika IZ iz člana 27. Ustava IZ tj. da biram i da budem biran u organe IZ. Naime, u skladu sa Ustavom i Pravilnikom o izboru, Sabor IZ utvrđuje kandidate za izbor, a predmetnom odlukom Sabor bira kandidate, a ne utvrđuje, čime mi je praktično i nezakonito oduzeta legitimacija da budem biran za reisu-l-ulemu, odnosno, Izborno tijelo uopće neće imati mogućnost da bira mene kao kandidata. Sabor IZ utvrđuje kandidature i predlaže trojicu kandidata, dakle utvrđuje - a ne bira, tako da je i ova odredba Ustava grubo prekršena. Obzirom da Izborno tijelo bira, a Sabor IZ samo utvrđuje kandidate, a po dosadašnjoj praksi utvrđivani su kandidati koji ispunjavaju uslove, po broju nominacija, po tom kriteriju ja bih bio na drugom mjestu, odnosno, bio bih uvršten među trojicu kandidata za izbor. Ako se već i bira, bira se po jedan kandidat, pa trojica kandidata koja imaju najviše glasova prolaze dalje ali u ovom slučaju odlučeno je da jedan sabornik može glasati za trojicu kandidata jednim glasom, čime se na taj način, dogovorom ostalih kandidata, može eliminirati neželjeni kandidat, u ovom slučaju ja. Ako uzmemo u obzir da sam i nezakonitim tajnim glasanjem sabornika, a ne utvrđivanjem kandidata, dobio 25 glasova od ukupno 80 sabornika, što predstavlja gotovo trećinu Sabora, jasno je da bih i po tom osnovu prošao u dalju proceduru, da nije bilo nezakonitog uvođenja pluralnog votuma po kojem glas jednog čovjeka vrijedi kao tri glasa, čime je na najgrublji način povrijeđeno demokratsko načelo „jedan čovjek – jedan glas“. U Izbornom pravu demokratskih procedura moguće je da jedan glasač glasa za više kandidata ali samo za različita tijela, što u ovom primjeru nije slučaj.

Odredbama člana 58. Ustava IZ propisano je da se izbor reisu-l-uleme vrši tajnim glasanjem u skladu sa Pravilnikom koji donosi Sabor IZ. Dakle, tajno glasanje se odnosi na Izborno tijelo koje bira reisa, a ne na Sabor koji samo utvrđuje kandidate.

Obzirom na naprijed navedeno, a uzimajući u obzir da sva normativna akta IZ moraju biti usklađena sa odredbama Ustava, u skladu sa članom 83. Ustava, te da u skladu sa odredbama člana 82. Ustava viši organi IZ mogu ukinuti pojedinačne odluke nižih organa ukoliko nisu u skladu sa propisima IZ, pozivam Ustavni sud IZ da poništi Odluku kojom je dopunjen Pravilnik o izboru kao neustavnu i nezakonitu i da poništi proceduru izbora u Saboru IZ, te naloži postupanje u skladu sa Ustavom IZ, odnosno da Sabor utvrdi kandidate po broju nominacija kako je to bilo u dosadašnjoj praksi, a da se izmjene i dopune procedura eventualno vrši za neke buduće postupke izbora.

Osim odredbi Ustava IZ, prekršene su i odredbe čl. 7. i 9. Pravilnika o izboru, koje takođe propisuju da Sabor samo utvrđuje kandidate a ne i da ih bira. Nomotehnika koja je korištena u Ustavu IZ i Pravilniku o izboru je potpuno jasna i decidna, odnosno koristi se termin utvrđuje a ne termin bira, pa čak se ne koristi ni termin potvrđuje što bi se moglo protumačiti da neko prije sabora bira kandidate a Sabor samo potvrđuje. Jasno i nedvosmisleno se koristi termin utvrđuje, što implicira da Sabor utvrđuje kandidate koji ispunjavaju uslove u skladu sa brojem nominacija, kakva je bila dosadašnja praksa.

I na ovaj način grubo su prekršena pravila postupka i pogrešno je primijenjeno materijalno pravo, odnosno navedeni normativni akti.

Dalje, Odlukom o dopuni Pravilnika o izboru reisu-l-uleme i zamjenika reisu-l-uleme dodani su novi članovi 7a, 7b i 7c, kojim se takođe grubo krše propisi i procedure s ciljem moje eliminacije iz daljeg postupka izbora, što je takođe neetično i suprotno islamskim propisima i moralu.
Kao što je već ranije navedeno, normativno se propis mijenja i dopunjuje po istom postupku i sa istom pravnom snagom koji se odnose i na propis koji se mijenja ili dopunjuje. Zakon se mijenja zakonom, pravilnik pravilnikom a nikako drugačije, što u ovom slučaju predstavlja neviđeni nonsens i elementarno pravno nepoznavanje normativnih procedura. U članu 7b predmetne odluke određeno je da će Komisija odrediti rok u kome su kandidati dužni dostaviti programe radi prezentacije na sjednici Sabora, dok se u članu 7c propisuje da nakon prezentacije programa Sabor glasa za trojicu kandidata (najmanje jednog, a najviše tri). Ako uzmemo u obzir da je Odluka donesena na sjednici Sabora održanoj 08.09.2012. godine, kada je izvršeno i nezakonito glasanje, logično pitanje je koji je to rok u kojem su kandidati dužni dostaviti programe radi prezentacije, obzirom da je to ranije učinjeno. Dakle, norme se odnose na buduće vrijeme a odluka se primjenjuje u prošlom vremenu (od 07.07.2012. godine), što je pravno a i praktično apsurdno i nemoguće. Osim normativne nemogućnosti i fizički je nemoguće ispoštovati ovakvu odluku, obzirom da nakon njenog usvajanja mora biti ostavljen rok za dostavljanje programa itd. a ne da se to sve uradi na jednoj sjednici nepoštujući čak ni odredbe te nezakonite odluke. Navedena nelogičnost pokušala se izbjeći pravno neutemeljenom formulacijom da se odluka primjenjuje od 07.07.2012. godine. Uz dužno poštovanje, ovo je čak i za pravno neupućene ljude nelogično i očigledno kršenje normativnih procedura i mogućnosti, obzirom da je nemoguća retroaktivna primjena u konkretnom slučaju.

Opšta pravna praksa je da i ako se mijenjaju propisi u toku započetih postupaka i procedura, da se započeti postupci završe po već važećim propisima, a da se eventualno novi mogu primjenjivati samo ako su povoljniji za stranku. Jasno je da ova nezakonita odluka nije bila povoljnija za mene i kao takva nije smjela biti primijenjena.

I pored ovih pravnih kršenja Ustava, propisanih i ustaljenih procedura, želim da istaknem da IZ ne priliči da poseže za brojnim manipulacijama kako bi, na moju štetu, određeni ljudi bili postavljeni na visoke funkcije u IZ. Neprimjereno je da se kompletna procedura provodi i nezakonito prilagođava izboru određenih kandidata. Izborom, a ne utvrđivanjem kandidata za izbor reisa grubo se poništava volja regionalnih izbornih tijela i pojedinaca koji nominuju i podržavaju moju kandidaturu. Ignoriranjem ove činjenice, odsnosno, broja nominacija, data je prednost manjini nad većinom, čime je narušeno osnovno demokratsko načelo izbora i odlučivanja. Indikativnim dijelom te zloupotrebe, može se smatrati i namjerno izostavljanje slanja naših biografija sabornicima od strane Komisije a i upoznavanje javnosti sa istim, vjerovatno iz razloga što je moja biografija daleko bogatija u odnosu na ostale kandidate, kao i to što sam ja jedini od kandidata doktor islamskih nauka i hafiz Kur'ana Časnog, imam daleko više objavljenih radova i knjiga, te imam iskustvo na najvišim pozicijama u IZ. Naše biografije i programi su se krili od javnosti, te je na taj način prekršeno ustavno načelo javnosti i transparentnosti izbora. Moram da se pitam: da li je hendikep što sam bio osvjedočena žrtva proteklog nedemokratskog sistema u kojem sam bio zatočenik savjesti?
Navedena kombinatorika i zakulisne radnje kojima je, nažalost, pribjeglo rukovodstvo IZ-a, nesumnjivo će ostaviti golemu mrlju na ovogodišnjim izborima za reisu-l-ulemu. Tako će budući poglavar IZ-a, (možda) ni kriv ni dužan, morati to nostiti na svojoj savjesti.

I na kraju, mijenjanjem pravila u toku same procedure na nezakonit način i unošenjem neizvjesnoti u proceduralna pravila i uslove, na najgrublji način krši se univerzalno i jedno od osnovnih pravnih načela „načelo pravne sigurnosti“.

S obzirom na sve navedeno, pozivam Ustavni sud IZ da u skladu sa svojim ovlaštenjima iz Ustava IZ, poništi predmetnu odluku kao neustavnu i protivnu demokratskim principima i ustaljenoj praksi u IZ, kao i sve posljedice proizašle iz predmetne odluke, te naloži Saboru da se vrati u okvire svoje nadležnosti, da održi novu sjednicu na kojoj će utvrditi kandidate u skladu sa Ustavom i dosadašnjom praksom, odnosno po broju nominacija.

S poštovanjem i wesswlamu alejkum!

Dostavljeno:
1.Ustavnom sudu Islamske zajednice
2.Saboru Islamske zajednice
3.Rijasetu Islamske zajednice

Podnosilac Žalbe
Doc. dr hfz Halil Mehtić

U Zenici, dana 16.09.2012. godine.