Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Pisana rijec


Otvaranje bajramske izložbe
SELIM HADŽIOMEROVIĆ, VIZIJE POETSKOG REALIZMA OD SLAME
Procitaj komentar

Autor: Dr. sc. Ibrahim Kajan
Objavljeno: 23. August 2012. 17:08:02
Prvotnji pogled na svijet pogled je djetinjstva,
prizor čiste poetske, rječite i naivne zbilje*
[*]


Salem Hadžiomerović: Stari most, kombinirana, 70x90

Salem Hadžiomerović: Derviška tekija na Buni, slama 70x90

Salem Hadžiomerović: Stari most, slama, 70x90

Salem Hadžiomerović: Roznamedžijina džamija u Mostaru, slama

Salem Hadžiomerović: Mostarski motivi oslikani na dasmama

Salem Hadžiomerović: Bošnjačka mostarska kuća nad Radoboljom,
XIX. st., grafija, 22x30

Salem Hadžiomerović: Konak u Mostaru, grafika

Umjetnina kojom čovjek iskazuje unutrašnju stvarnost, ipak je porijeklom iz vanjske zbilje: nekad tu vanjsku stvarnost teže pronalazimo u umjetničkoj transpoziciji, a nekad je odmah prepoznamo, čak i onda kad više ne postoji u izvornom obliku ili je, udesom sudbine, sasvim uništena, zbrisana sa površine svijeta. Ali ni tada, kada prepoznamo figurativni oblik slikareve ili kiparove teme, motiva – ipak to nije puka stvarnost, vjerna reprodukcija, fotografija, nego je lik, predmet ili znak, uzdignut u prostor nekog sjaja, kao da je iza čudesne prozirne zavjese (poput sjaja sjećanja prizora iz najranijeg djetinjstva, poput jasne izmaglice koja u zbilji ne postoji)... Umjetnička kreacija izrasta u zaumnom, moglo bi se reći – božanskom, kozmičkom zagrljaju neograničenog stvaralačkog genija.

Između tog početnog impulsa nejasna porijekla i ove slike na zidu, stoji usamljeni čovjek koji ju je oblikovao, koji zapravo i nije stopostotni autor, nego je medij jedne likovne vizije koja je dobila svoj oblik. Zove se Salem Hadžiomerović. On je svaku od ovih slika „vidio“ prije nego što ju je izradio ili naslikao, odnekud mu je upućena, možda ne kao likovna cjelina nego kao znak, možda kao miris (cvijeta iz davne avlije?) ili svjetlo (mostarskog jutra!), kao detalj (ostatka, ruine), kao zvuk (možda razorni, ratni, koji ne može zabraviti?), pa čak i kao okus (prvotnjih majčinih jela koja se nikad ne zaboravljaju)...

Tako se motivski niz, cijele serije motiva, okupljaju oko tema koje jesu njegove intimne, ali istodobno i javne, ovoga grada prije svega – u kojem poznajemo svaki kamen uzidan u bilo koji mostarski duvar, mi znademo - jer je naše pojedinačno sjećanje na znanja vremena prije nas - preuzeto s majčinim mlijekom kad smo se rodili i prvom hranom zadojili.

Autor je, za ovu priliku, svrstao svoje slike ne po temi, nego po tehnikama u kojima su izrađene ili naslikane, te po podlozi na koju su nanesene. Prvi ciklus ispunjavaju slike od slame rađenih na platnu, drugi predstavlja niz slika u kombiniranoj tehnici, tu je i desetak grafika, te ciklus motiva iz starog grada prikazanih na daskama.

Generalno se može reći za tematski i motivski prostor jedan neusporedivi svijet u kojem dominiraju mostarski motivi, ne samo sakralni, poput džamija Karađozbegove, Sevri hadži Hasavanove, Ćejvan Ćehajine, Roznamedžijine i brojnih drugih ali i onih kojih više nema, nego i ovosvjetskih, arhitekstonskih remek djela primjerice Sultan Slejmanova Starog mosta, hrabrih i neuobičajenih građevinskih rješenja poput Biščevića ćoška, čardaka ni na nebu ni na zemlji – ili čuveni, rezidencijalni Konak u neobičnim, raskošnim pomuslimanjenim baroknim oblicima. Mostarski su zapravo i motivi koji uspijevaju po cijelog mediteranskoj Hercegovini: grožđe, šipci, cvijet jabuke...

Kad je riječ o materijalima u likovnost, onda se obično govori o bojama, glini, kamenu, kosti, koži, platnu, pergamentu, papiru, ali se o slami ne govori, slama je materijal koji je najslavniji u politici (po mlaćenju suhe slame), potpuno nezasluženo, jer u likovnom očito ima šta reći!

Dopustite da malo više kažem ovom riplijevski rijetkom ili potpuno neafirmiranom likovnom materijalu. Slama se koristila i koristi najviše u izradi uporabnih predmeta, ali u zadnjih pedesetak godina i u izradi suvenira, umjetnih predmeta, te slikarstvu.

Slikanje slamom najsličnije je tehnici intarzija, a tehnika intarzije je najsličnija tehnici mozaika. To je dakle tehnika antičkih vremena koja u različitim varijacijama ima svoj vječni, trajni prostor unutar likovnih svjetova. Slamu valja pripremiti kuhanjem, sječenjem i sušenjem. Neosporno, sušenje je jedna od najvažnijih dionica u pripremi slame kao likovnog materijala – o njemu ovise boje slame, one što vječno sjaje poput zlata – i ne hrđa kao što ni zlato ne hrđa, nego dobiva, kao mi zlato - zlatnu patinu!

Slama zaista čudesno funkcionira kao boja useljena izravno iz prirode, iz postojbine Božjeg stvaranja, pa se na slikama prelijeva iz jednog, jutarnjeg zlata, do kasnog, večernjeg zalaska sunca. Ona je impresivna, jer ko nije ostao zadivljen pred poljem ustalasalog pšeničnog polja, kojem umjetniku srce nije zadrhtalo pred kruhom koje još spava u klasovima – najvažnije u najkrhkijem i najjeftinijem.

O drugim korištenim tehnikama, bojenim kombinacijama i grafikama, dovoljno je poznato i pripadaju likovnoj abecedi.

Valjalo bi reći nešto o Hadžiomerovićevu likovnom rukopisu. Mada slike od slame strogo uvjetuje materijal, ipak bez obzira na to, one se potpuno uklapaju, s rijetkim izuzecima, u stilsku vizuru ostalih slika, uključujući grafike. Karakterizira ga poetska težnja koja lebdi iznad zadane zbilje, kao odraz u vodi te iste zbilje koja se ogleda u njoj kao na zrcalu – s reduciranim, metamorfoziranim elementima izvorne strukture. Budući da je i samo ogledalo jedva velika varka (savršena apstrakcija!) jer najpreciznije predočava treću dimenziju prostora kao zbilju u koju se ne može ući, tako ni prizori s površi vode, ili prizori iz sna i sjećanja - ne predstavljaju zbiljni nego isključivo poetski svijet u kojem smo nekada živjeli. Slike vam se – usprkos svemu - čine nevjerovatno jasnim, „prepisanim“, a to nije čudno, jer je i Heraklit govorio da su prvi prizori viđeni nakon rođenja – najsvježije slike viđenog svijeta (najupečatljivije), podjednako pojedinačna koliko i čovječanstva kad je bilo u svom ranom djetinjstvu. Slike antičkog doba su „jasne“, dječji crteži su „jasni“, slikari tzv. naivnog usmjerenja su „jasne“. Jasne kao da su iz bajkovnog svijeta u kojem su nekoć postojali vile, meleci i šejtani.

Zbog toga valja reći da su slike Salema Hadžiomerovića poetski odsjaj zbiljnog svijeta, svijet patine koja ne može ostarjeti, one su autentične, one su samosvojne, one su potpuno i neporecivo izvorne. Hadžiomerovićevo slikarstvo nema uporišta u školama – sam je svoja škola, nema definiranog likovnog pravca – jer je svoj vlastiti likovni pravac. Samouk je. Učio je od sebe i svog sna.

*]Uvodna riječ pri otvaranju Bajramske izložbe Salema Hadžiomerovića dana 20. VIII. 2012, u Kulturnom centru "Kralj Fahd" u Mostaru.

VRH



Ostali prilozi:
» MUHABET BIHORSKE I DRUGE PRIČE - ZUMBERA MURATOVIĆA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 26. March 2024 14:35
» NA RASKRŠĆU SVJETOVA “USKI PROLAZ” I POEZIJA SENADINA PUPOVIĆA (II)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 21. March 2024 13:14
» VEČE SAFETA HADROVIĆA - VRBIČKOG PROZOR U DUŠU CRNE GORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. March 2024 18:21
» ”ŽIVA VODA”, REBEKA ČILOVIĆ - PJESNIKINJA INTELEKTUALKA I BORAC ZA PRAVA ŽENA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 26. February 2024 18:09
» SVJETLOST KALJAVIH SOKAKA
Eset Muračević | 22. January 2024 21:58
» TUTANJ GENOCIDA U VELIČANSTVENOJ POEZIJI HABIBA MANDŽIĆA
Dr. Džemaludin Latić | 04. January 2024 14:39
» ADEM KURPEJOVIĆ- ČUVAR NARODNOG BLAGA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 10. November 2023 13:02
Ostali prilozi istog autora:
» POTRAGA ZA LJEPOTOM
06. March 2023 18:22
» IZ HUMUSA NARODNE KULTURE LIJEČENJA
22. September 2017 21:54
» VELAGIĆI IZ VELAGIĆEVINE
23. May 2016 01:39
» BEZ KRIŽA, POKRŠTAVANJE
14. April 2015 18:08
» PISMA IZ DRUGOG VREMENA
05. April 2015 13:30
» POVRATAK MUJAGE KOMADINE
30. March 2015 02:10
» ĆUPRIJA KOJA SE NARUGALA
14. March 2015 16:20
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif