Autor: Mersada Nuruddina Agović

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Islamska zajednica u Hrvatskoj, Islamska zajednica u Sloveniji i Islamska zajednica u Srbiji čine jedinstven duhovni okvir, na čelu sa reisu-l-ulemom IZ u Sarajevu. Zato se izboru i imenovanju reisu-l-uleme Islamske zajednice raduje svaki pripadnik Islamske zajednice iz BiH, Sandžaka i dijaspore koji se brine o njenim potrebama i daje svoj doprinos u njenom uspješnom funkcionisanju.

U proteklih nekoliko mjeseci, na žalost, Islamskom zajednicom i izborom reisu-l-uleme najviše su se bavili oni koji uopće nisu njeni članovi, a kamoli poznavaoci njenih potreba. Od strane ovih 'dušebrižnika' plasirane su brojne medijske spekulacije, klevete, intrige, dezinformacije, sve s ciljem da se bošnjački narod što više obezglavi, a jedinstvo Islamske zajednice razbije.

Bilo je tu mnogo pitanja koja su postavljali i na njih zlonamjerne odgovore davali: Da li će aktuelni reisu-l-ulema Mustafa Cerić biti doživotni reisu-l-ulema? Da li će ga iz izborne trke, kao kandidata, eliminisati navršenih 60 godina života? Da li aktuelni reisu-l-ulema razmišlja o tome da postane Evropski muftija? Neki mediji su se prosto utrkivali u blaćenju Islamske zajednice i njenog poglavara. Stekao se utisak da ti mediji i postoje s ciljem da što više ugroze funkcionisanje institucije Islamske zajednice, i to po planiranoj ideologiji, s planom i programom realizacije.

Apetiti velikosrpskih i velikohrvatskih snaga prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima nikada nisu nestali. Egzistiranje institucija reisu-l-uleme i Rijaseta Islamske zajednice one vide samo kroz podanički odnos, kao u slučaju Zilkića koji je pristao da bude marioneta u rukama srpskih političara.

Zato je reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić njima noćna mora, jer je previše odvažan, hrabar, požrtvovan, ujedinjuje vjernike, otvara im oči, neda na stranputicu, govori o ugroženosti, rješava probleme u najtežim vremenima... Takvi im kvare planove. Ako pogledamo kroz historiju vidjećemo da su od svih reisu-l-ulema predmet medijskog i političkog progona bili samo oni koji su bili odvažni i požrtvovani za svoj narod. Reisu-l-ulema Džemaluddin Čaušević (koji ima mnogo zajedničkih karakteristika sa reisom Cerićem) je također bio napadan. 'Umjereni' (po njima), tihi ili u bilo kojem smislu 'podobni reisi' su bili pošteđeni toga, dok se zajednica nastojala unazaditi i oslabiti.

S obzirom da je svaki Ustav podložan promjenama, ove godine su uvedeni neki amandmani i na Ustav IZ u BiH. Po jednom od tih amandmana, iz čudnih razloga, gornja starosna dob kandidata za reisu-l-ulemu, koja prije nije bila određena, je 60 godina!? Prijedlog ovog amandmana nije jasan mnogim članovima Islamske zajednice, tim više što nema uporišta u islamskim propisima. Opće je poznato da je Uzvišeni Allah Muhammedu s.a.v.s. poslanstvo dao u 40-toj godini života, a život uzeo u 63. godini. Tako se čovjek u tom periodu smatra najzrelijim, a njegovo djelovanje najplodonosnijim. Shodno ovome za očekivati je bilo da se za gornju starosnu dob kandidata uzme 63. godina, a ne 60.!

Vidjet ćemo kako će Sabor prihvatiti ovo i neka druga obrazloženja, ali sigurno je da se u ovo neće miješati i o tome raspravljati osobe koje nisu članovi Islamske zajednice.

Bošnjaci su danas uspješno odbranili sve svoje vrijednosti: vjeru, naciju, kulturu, jezik... Imaju svoje univerzitete, svoju Akademiju, svoje jedinstvo, svoj svjetionik – Islamsku zajednicu. Bošnjaci koji žive u dijaspori jesu spremni na integraciju, ali ne i asimilaciju. Svaki musliman Bošnjak danas može biti ponosan na vrijednosti koje čine njegov bošnjački identitet.

Ovih dana stari 'dušebrižnici' su se ponovo aktivirali da budno prate izbor za poglavara Islamske zajednice, nadajući se izboru kakvog 'umjerenog' (po njima), podobnog ili mlitavog reisa. Naime, od 7. jula 2012. godine počet će proces evidentiranja kandidata koji će trajati do kraja mjeseca. Na sjednici Sabora IZ će se potvrditi prijava kandidata, nakon čega će im se dati rok od dva mjeseca kako bi se mogli predstaviti i prezentirati svoje programe. Početkom mjeseca oktobra planira se sazivanje Izbornog tijela koje će izvršiti izbor reisu-l-uleme Islamske zajednice. Komisiju za izbor reisa činit će: Safet Softić, Mevlud Dudić, Edhem Bičakčić, Jusuf Zahiragić i Mensur Karadža.

Inače, reisu-l-ulemi Mustafi ef. Ceriću ovaj mandat ističe 19. novembra 2012. godine. Iako je reis Cerić u obraćanju članovima Sabora IZ izjavio da se ne namjerava kandidirati, po mišljenju nekih članova Sabora kandidirati ga mogu drugi. Kako mediji navode, tog mišljenja je i podpredsjednik Sabora Islamske zajednice Mevlud Dudić koji je za list ,,Sandžak Danas'' rekao: ,,Sve mogućnosti su otvorene. Tačno je da je Cerić rekao da se neće kandidovati, ali nije isključeno da ga kandiduju drugi, a u tom slučaju on treba da se izjasni da li prihvata kandidaturu ili ne.''

Po pisanju turskih medija ,,Zukorlić je siguran nasljednik, ali politički krugovi u Sarajevu to još uvijek kriju''. Turski dnevnik 'Turkiye' bavi se izborom reisu-l-uleme IZ u BiH: ,,Da li će utjecaj koji u BiH ima lobi iz Sandžaka odraditi posao, ostaje da se vidi. Muamer ef. Zukorlić ima veliku podršku u Sarajevu i BiH. To je posebno izraženo u sarajevskim političkim i finansijskim krugovima koji dolaze iz Sandžaka.''

U dnevniku 'Turkiye' se dalje navodi: Zukorlić želi hitno riješiti pitanja Bošnjaka u Srbiji. Ovo se otvoreno podržava i u BiH. Njegovo zalaganje da se ojačaju veze svih Bošnjaka u regiji ima široko rasprostranjenu podršku i u Turskoj. Isticanje alarmantnog stanja u Sandžaku i traženje posebnog statusa ili autonomije podržavaju i svi Bošnjaci u BiH. Muamer ef. Zukorlić ima izgrađen imidž borca za bošnjačka i islamska prava. U tome mu je pomogao i sam reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.'' (Dnevni Avaz)

Tekst pod naslovom 'Zukorlić – novi reis Islamske zajednice u BiH?' prenose mnogi web portali, među kojima: 'Telegraf', 'Kurir', 'Glas javnosti', 'Mondo', 'B92', 'eNovine info', 'Naslovi net', 'Telegraf rs', 'T portal' itd.

Od Islamske zajednice koja je kroz vidove nacionalizacije od strane srbijanskog režima decenijama potkradana, razbijana, infrastrukturno i kadrovski, te svedena na puko obavljanje obreda poput dženaza, vjenčanja i sl., muftija Zukorlić je umnogome doprinio izgradnji obrazovnog sistema, od obdaništa, preko medresa, fakulteta za islamske studije do Internacionalnog univeriteta, pokazujući izvanredne organizacijske i liderske sposobnosti. Aktivirani su mladi, stručni i sposobni profili ljudi u svim segmentima djelovanja Islamske zajednice. Muftiju Zukorlića opisuju kao hrabrog, mudrog i energičnog lidera kojeg moraju poštivati i oni koji ga ne vole.

Osim reisa Cerića (kojeg drugi mogu kandidirati) i muftije Muamera Zukorlića, kao kandidati za izbor reisu-l-uleme spominju se i: muftija Husein Kavazović, muftija Nusret Abdibegović, muftija Nedžad Grabus, profesor Enes Karić, profesor Zijad Ljevaković, ambasador Senahid Bistrić i hafiz Halil Mehtić.

Svi ovi kandidati bi se mogli svrstati u najmanje tri bloka kandidata. Mediji u Bosni i Hercegovini reisa Cerića i Muftiju Zukorlića opisuju kao radikalnije kandidate, dok muftija Kavazović za njih predstavlja umjereniju varijantu.

Opće je mišljenje da će se teško naći zamjena za energičnog i odvažnog reisu-l-ulemu Cerića koji je po mišljenju mnogih, bespoštednim angažmanom na mnogim društvenim poljima, više učinio za bošnjački narod nego svi bošnjački političari zajedno. Ali, to ne treba da zabrinjava naše stare lažne dušebrižnike, jer mi se znamo između sebe dogovoriti i svoje obaveze prema zajednici ispuniti, tako da nam tu oni ne trebaju nimalo pomagati.

Ima među kandidatima za reisu-l-ulemu takvih da nam je čast što smo bili njihovi savremenici, a tek će vremenska distanca iskristalisati njihove zasluge prema narodu i zajednici.

Reisu-l-ulema koji će dobiti naredni mandat mora biti svjestan da će, između ostalih, morati posjedovati i dvije važne sposobnosti: sposobnost rješavanja problema u najtežim vremenima i sposobnost da se nosi sa medijskom i političkom odmazdom radi prethodne sposobnosti.



Mersada Nuruddina Agović