Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

RATNI ZLOČINI-GENOCID: MOŽE LI THEODOR MERON SAČUVATI UGLED ICTY?
Autor: IFIMES
Objavljeno: 06. July 2012. 20:07:56
Rezolucijom broj 827 od 25.maja 1993.godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je uspostavilo Međunarodni Tribunal na bivšu Jugoslaviju (ICTY) izražavajući još jednom svoju krajnju zabrinutost zbog daljnjih izvještaja o široko rasprostranjenim i flagrantnim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, koja se dešavaju na teritoriji bivše Jugoslavije, a posebno u Republici Bosni Hercegovini.

Pravna osnova za uspostavu ICTY je bila odluka Vijeća sigurnosti UN-a u kojoj je situacija u nekadašnjoj Jugoslaviji predstavljena kao prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti. Vijeće sigurnosti UN-a je smatralo, da će osnivanje međunarodnog suda i krivično gonjenje osoba odgovornih za kršenja međunarodnog humanitarnog prava doprinijeti da se osigura obustavljanje takvih kršenja i njihovo efikasno sankcioniranje. Vijeće sigurnosti UN-a je ovom i drugim rezolucijama pred ICTY postavilo dugi niz strateških ciljeva. Prvi cilj stvaranja ICTY je odmah na početku bio promašen. Ne samo da osnivanje ICTY nije zaustavilo činjenje zločina, nego se u julu 1995.godine dogodio zločin-genocid u Srebrenici, kao svojevrsno finale genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini.

Nakon nedavno djelomično oslobađajuće međupresude za Radovana Karadžića, u kojoj se tvrdi da on nije odgovoran za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini, svi ciljevi postavljeni od strane Vijeća sigurnosti UN-a su po svemu sudeći srušeni, kao i sadržaj pravnog naslijeđa ICTY, koje je stvarano od početka njegovog rada do danas.

GENOCID KAO AKADEMSKA RASPRAVA I PRAVNA FIKCIJA

Da je rasprava o krivičnom djelu genocida u i oko ICTY postala akademska rasprava kod većine sudaca ICTY, ICJ, ICC i drugih tribunala u Den Haagu, te na diplomatskim prijemima i privatnim unutar sudačko-političkim kružocima najilustrativniji kazuje primjer južnokorejskog suca O-Gon Kwona, predsjedavajućeg sudskog vijeća u predmetu Radovana Karadžića. Optužujući Japance, da su izvršili zločin nad korejskim narodom, a da navodno za to nije nitko odgovarao su začuđujuće izjave suca O-Gon Kwona, koje se mogu čuti iz visokih diplomatskih krugova kada se raspravlja o zločinu genocida i nezadovoljstvu žrtava rata u BiH. Retorika suca O-Gon Kwona podsjeća na izjavu Radovana Karadžića kada je na informaciju o osnivanju ICTY rekao: „Ako se taj sud ustanovi imat će puno posla, prije svega sa zločinima iz 2.svjetskog rata, prvo nad Srbima…, a zatim ćemo na taj sud da stavimo i ratne zločine iz Vijetnama, Koreje, kambodžanskog rata…“. Previše koincidencije čak i za jedan međunarodni Tribunal!

Naravno, sudac O-Gon Kwon je učestvovao u donošenju i niza drugih kompromitirajućih odluka i presuda pred ICTY. Greške pojedinih sudaca ICTY ostale su nesankcionirane i zaštićene diplomatskim imunitetom UN-a.

Analitičari upozoravaju, da bi se morao uvesti sistem sankcioniranja sudaca i drugog osoblja na ICTY odnosno počinitelji pogrešaka u svom radu trebali bi se suočiti sa sankcijama odnosno podnošenjem ostavki i povlačenjem iz rada Tribunala. Tako bi se omogućilo očuvanje ugleda UN-a i ICTY. Zbog toga bi, prema mišljenju analitičara, najbolje rješenje bilo da se sudac O-Gon Kwon povuče iz daljeg rada ICTY.

ODGOVORNOST NA THEODORU MERONU

Najveću odgovornost za budućnost ICTY snosi i snosit će sadašnji predsjednik ICTY i predsjednik Rezidualnog mehanizama ICTY Theodor Meron, iskusni pravnik i sudac, koji treba da sagleda sve moguće implikacije međupresude iz slučaja Karadžić, ali i niza drugih problema, koji se javljaju u završnici rada ICTY. Funkciju rezidualnog mehanizama (Institucija koja će zamijeniti i nastaviti rad ICTY) upravo je objasnio predsjednik Meron pred Vijećem sigurnosti UN-a 7.juna 2012.godine: „Uspostavom rezidualnog (preostalog) mehanizama, Vijeće sigurnosti UN-a je pomoglo da se zajamči, da se zatvaranjem dvaju ad hoc pionirskih tribunala još jednom ne otvori put vladavine nekažnjivosti“.


Theodor Meron
Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo rezoluciju 1966(2010) na osnovu VII. poglavlja osnivačke Povelje Organizacije ujedinjenih naroda, sa kojom je uveden rezidualni mehanizam, koji će brinuti za vršenje pojedinih funkcija ICTY i poslije prestanka njegovog djelovanja.

Upravo, međupresuda u slučaju Karadžić je potakla Milorada Dodika, predsjednika entiteta u BiH - Republika Srpska odnosno nasljednika Radovana Karadžića na toj funkciji, da nastavi sa negiranjem genocida u BiH, odnosno aktualno rukovodstvo bosanskih Srba na čelu sa Dodikom je iskoristilo međupresudu da nastavi negiranje počinjenih zločina u BiH pokazujući međunarodnoj i srpskoj javnosti međupresudu, koju je ovjerio sudac O-Gon Kwon sa svojim suradnicima.

Analitičari smatraju, da je sada na potezu predsjednik ICTY Theodor Meron, koji ima obavezu da zaštiti i sačuva ugled Tribunala i osigura uvjete za njegovo profesionalno djelovanje. Od njegovih daljih poteza zavisit će, da li će predsjednik ICTY Meron sačuvati ili ne ugled ICTY?

HRVATSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO ŠTITI MILORADA DODIKA?

„Pravda je sastavni dio procesa nacionalnog pomirenja. Ona je od ključnog značaja za ponovno uspostavljanje mirnih i normalnih odnosa među ljudima koji su morali živjeti pod vladavinom terora. Pravda prekida ciklus nasilja, mržnje i vansudske odmazde. Zato su mir i pravda nerazdvojni“, rekao je pokojni Antonio Cassese, prvi i do sada najugledniji predsjednik ICTY.

U slučaju Milorada Dodika, nasljednika Karadžića na funkciji predsjednika Republike Srpske ova izjava pokojnog Cassesea je derogirana i obezvrijeđena. Naime, iako je Dodik kao član ratne skupštine Republike Srpske podržavao ratni zločin odnosno podržavao raketiranje Zagreba 2.i 3. maja 1995.godine, što je evidentno iz transkripata sa 3.vanredne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske održane 23. i 24.maja 1995.godine pod predsjedavanjem osuđenika za ratne zločine Momčila Krajišnika. Iz transkripta, čija je autentičnost ovjerena na haaškom Tribunalu je jasno, da je Dodik podržavao bombardiranje Zagreba, između ostalog, javno izrečenim riječima na sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske riječima: „Ono oko bombardovanja Zagreba, ja se slažem da je trebalo tući Zagreb, ali ne smijemo to reći, ako je to trebalo da kaže se, ne onaj način se prenijeti, to je morao da bude oprezan urednik koji je to pušto…“

Hrvatsko državno odvjetništvo (tužiteljstvo) još uvijek štiti Milorada Dodika iako posjeduje sve relevantne činjenice o počinjenom zločinu raketiranja Zagreba. Opravdanim se postavlja pitanje zašto glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić ne podigne optužnicu protiv Milorada Dodika za počinjeni ratni zločin u Zagrebu?

Bosna i Hercegovina kao i regija sa osobama poput Dodika i njemu sličnih teško može očekivati međunacionalno pomirenje, uspostavljanje normalnih odnosa i izgradnju budućnosti u zajednici evropskih naroda. Osobe odnosno politički lideri, koji koriste svaku priliku da negiraju ratni zločin-genocid počinjen u Srebrenici i drugim dijelovima dobili su svog saveznika u sucu O-Gon Kwonu iz južne Koreje i pojedinim njegovim suradnicima.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je krajnje vrijeme da glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić podigne optužnicu za Milorada Dodika za počinjeni ratni zločin odnosno njegovo poticanje. Imamo saznanja, da glavni državni odvjetnik Bajić ima na raspolaganju sve relevantne dokaze za početak procesuiranja Milorada Dodika. Ukoliko eventualno nema dovoljno dokaza IFIMES posjeduje relevantne dokaze, koje će mu ustupiti, a koji dokazuje Dodikov ratni zločin.

ICTY I BOSNA I HERCEGOVINA

Iako je ICTY prvenstveno osnovan zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, posljednjom međupresudom u slučaju Radovan Karadžić otvara se „Pandorina kutija“ i BiH se ponovo vraća na početak. Učinci ICTY su se srušili kao „kula od karata“. Jedan ogromni mehanizam, koji se od početka hrabro borio i sa svojim osnivačem i sa državama iz regije kako bi realizirao svoj mandat danas je utonuo u beznađe sudskog birokratizma, samozadovoljstva i puke akademske rasprave. Ispravka pogreške iz međupresude protiv Karadžića i povlačenje suca O-Gon Kwona iz predmeta „Radovan Karadžić“ i iz rada ICTY bi mogla donekle povratiti skoro izgubljeni ugled ICTY.



Ostali prilozi:
» DOBRA KNJIGA, POPUT VODE, NAĐE SVOJ PUT
Suada Suljić Sokolović | 18. November 2017 13:29
» ODRŽANA 39. REDOVNA SJEDNICA RIJASETA
MINA | 17. November 2017 20:55
» U TOKU KONKURS ZA NAJBOLJU PRIČU "PLANJAXOVO PERO"
Eset Muračević | 17. November 2017 15:37
Ostali prilozi istog autora:
» ZAVRŠNA FAZA GENOCIDA?
12. May 2015 02:45